Nakon točno 51 dan koliko je trajala slovenska postizborna politička paraliza, Slovenija je u srijedu konačno dobila novu vladajuću koaliciju, koja je potpisala koalicijski ugovor i koja će formirati novu vladu desnog centra.

Svjestan da je njegova vlada već na samom startu suočena s krizom legitimiteta, iako ne i legaliteta – jer vladu formira stranka koja nije osvojila najviše glasova na izborima – budući premijer Janez Janša poručuje da nova koalicija ima 50 zastupničkih glasova (za većinu dovoljno je 46) te da iza nje stoji skoro 600 tisuća glasova birača. 

Novu vladu formirat će najveća stranka koalicije, Janšina Slovenska demokratska stranka, koja je na izborima bila druga po broju osvojenih mandata, zatim stranka umirovljenika Desus, lista Gregora Viranta, konzervativno-kršćanska Nova Slovenija i populističko-seljačka pučka stranka.

Zasluga »lijevog« Desusa

Relativna izborna pobjednica, stranka Zorana Jankovića, koja je doživjela neuspjeh u parlamentu na izjašnjavanju o mandataru dobivši samo 42 zastupnička glasa, odlazi u opoziciju, kao i donedavno vladajuća socijaldemokratska stranka Boruta Pahora, koja je poručila da će biti »državotvorna opozicija«.

Janšin povratak na vlast izravna je zasluga »lijevog« Desusa, koji je prešao na desnu stranu, kao i Virantove liste, koja je osvojila osam mandata upravo na distanciranju od Janše i njegovih političkih metoda.

Nova koalicija jučer je uputila u parlament prijedlog za imenovanje Janše novim mandatarom, svjesna da predsjednik Danilo Türk, koji također ima ustavno pravo na imenovanje mandatara, to neće učiniti.

Türk je u srijedu obznanio da u drugom pokušaju formiranja vlade za mandatara neće predložiti nikoga, naglasivši kako je Janšina kandidatura s potpisima zastupnika u skladu s ustavom, no pritom nema »puni legitimitet«, jer je Janša suočen s pravomoćnim optužnim prijedlogom i kaznenim postupkom.

Naravno, Türk misli na suđenje Janši zbog afere Patria pred sudom u Ljubljani, a slični sudski postupci, u kojima će se Janša vjerojatno morati pojaviti kao svjedok, već su započeli, ili uskoro započinju, u Austriji i Finskoj.

Povijest puna sukoba

Nakon neuspjeha Türkova prvog prijedloga da novu vladu formira Janković, slovenski predsjednik izašao je s prijedlogom da se takva mogućnost ponudi slovenskom bankaru u Bruxellesu Marku Voljču, koji uopće nije sudjelovao na izborima. No kontroverzan prijedlog nije dobio zeleno svjetlo stranaka.

Iako je povijest odnosa između Türka i Janše zapravo povijest puna sukoba i međusobnog optuživanja, koji su doveli do toga da se Janša redovito oglušuje na sve Türkove pozive, Türk ne očekuje osobite probleme u suradnji s novom vladom.

Protukrizna koalicija razuma

Vjerojatnije je, međutim, da će odnosi na relaciji premijerski kabinet-predsjednička palača u sljedećim mjesecima, ali i sljedećim godinama, u slučaju da Türk na jesenskim predsjedničkim izborima osvoji još jedan mandat, podsjećati na burne i svadljive zadnje mjesece odnosa Janše i pokojnog predsjednika Janeza Drnovšeka, prije njegove smrti.

Janša, čiji su prvi premijerski mandat obilježile brojne optužbe zbog demokratskog deficita i nezakonitog političkog utjecaja na medije i političko kadroviranje u gospodarstvu, novu koaliciju naziva »protukriznom koalicijom razuma«, tvrdeći da se ne opterećuje »ideološkim oznakama«.

Janšinu vladu čeka teška i pomalo paradoksalna zadaća sređivanja javnih financija, a spominje se i brojka od skoro milijardu eura koliko nova vlada mora uštedjeti u prvoj godini mandata, kako bi spriječila bankrot države.

Paradoksalna, jer upravo je Janša predvodio političke snage koje su sustavno rušile sve reformske zakone Pahorove vlade, što je izravno produbilo slovensku krizu, dok danas poručuje da će se Slovenci morati odreći svega što ne budu mogli financirati sredstvima koja sami zarade i vlastitim gospodarskim rastom.