Stručnjaci i dužnosnici financijskih institucija u svijetu sve češće uključuju alarm. Ne isključuju mogućnost da su bitcoin i ostale kriptovalute jedna od najvećih financijskih prijevara u povijesti
Groznica za brzom i lakom zaradom na bitcoinu – kojeg mnogi smatraju novim novcem, vrednijim od zlata – dobiva sve teže udarce. Ta najpoznatija kriptovaluta, koja se poput zaraze širi svijetom, a djelomice i Hrvatskom, u posljednjih mjesec dana je gotovo prepolovila svoju vrijednost na burzama. Razlog je rastući strah da će i financijske vlasti u državama na Zapadu slijediti primjer Kine i Južne Koreje, koje su počele zabranjivati trgovinu bitcoinom te progoniti tvrtke koje su se upustile u nezapamćeno profitabilan pothvat.
Kolika je pomama za bitcoinom, najslikovitije svjedoči činjenica da je njegova vrijednost tijekom 2017. skočila 17 puta, a u prošle dvije godine 30 puta. U prosincu se približio rekordnoj vrijednosti od gotovo 20 tisuća dolara. Proteklog tjedna srozao se ispod 10 tisuća, ali se oporavio i preskočio vrijednost od 11 tisuća dolara.
– Utvrditi koja je prava cijena kriptovaluta, nemoguća je misija. Mnogi ljudi u posljednje vrijeme bitcoin ne kupuju zato da bi njime provodili transakcije, već da bi ga držali u očekivanju da će profitirati od beskrajnog rasta njegove cijene, tvrdi američki MarketWatch, blizak Wall Streetu.
Nakon krize iz 2008. u svijetu se, osim bitcoina, pojavilo još 400 kriptovaluta. Vlasti sumnjaju da se kriptovalutama, koje ne poznaju državne granice, često koriste kriminalci za šverc drogom, krijumčanjenje ljudima, za izbjegavanje plaćanja poreza i ostale ilegalne poslove. Iako se šire kao gljive poslije kiše, kriptovalute nisu legalan novac. No, trenutačno nisu ni zabranjene. Sve veći broj trgovačkih kuća na internetu prihvaća bitcoin kao kao platežno sredstvo za svoju robu, a takvih ima i u Hrvatskoj.
Zaposlene povorke kompjutoraša
Zagovornici kriptovaluta vjeruju da će bitcoin ipak postati legalno sredstvo plaćanja, jer počiva na revolucionalnoj kompjutorskoj tehnologiji »ulančanih blokova«. Ona otvara široke mogućnosti primjene, jer može unaprijediti financijsko poslovanje poduzeća, institucija i banaka. Međutim, ta je tehnologija neovisna o sudbini bitcoina. Dodatni je problem to što nova financijska tehnologija, u kombinaciji s bitcoinom, trenutačno guta strahovite količine električne energije.
Ni danas nije poznat pravi identitet osnivača bitcoina, koji je pokrenut 2008. Nastao je zahvaljujući novoj informatičkoj tehnologiji pod nazivom »blockchain« ili »ulančani blokovi«, koja omogućuje zajedničko upravljanje nad kriptovalutom svim sudionicima uključenima u igru.
Bitcoin je poput velike lisnice s ograničenim brojem raspoloživih novčanih jedinica. Svaki pojedinac, uključen u pothvat, ima i vlastitu lisnicu u koju sprema bitcoine. Digitalno knjigovodstvo u sustavu ne vodi se centralizirano, s jednog mjesta – kao u bankama ili državnim institucijama. Knjigovodstvo, navodno, zajednički vode svi sudionici, koji su anonimni. Sve novčane transakcije koje napravi jedna osoba trebaju odobriti ostali sudionici u lancu, u mreži rasprostranjenoj po cijelom svijetu. Transakcije jednog sudionika vidljive su ostalim sudionicima, koji ih potvrđuju i stvaraju »ulančane blokove«.
Rješavanjem matematičkih zagonetki i odobravanjem novih blokova transakcija, članovi zajednice sudjeluju u procesu koji se naziva »rudarenje«. Ono zahtijeva puno intelektualnog i radnog napora, ali i električne energije, jer kompjutori u tom procesu troše sve više struje. Sve podsjeća na veliku i složenu igru. Kao nagradu za rješavanje zagonetki i odobravanje transakcija, članovi zajednice »iskopavaju«, odnosno zarađuju bitcoine.
Brojne tvrtke u svijetu, koje su zaposlile povorke kompjutoraša na »iskopavanju bitcoina«, troše više struje nego cijela Hrvatska i još 120 zemalja u svijetu pojedinačno. Zarađivanje bitcoina svakim je danom sve složenije i skuplje, jer je broj novčanih jedinica ograničen na 21 milijun, a konkurencija sve veća. Većina bitcoina – gotovo 17 milijuna – već je »iskopana«. Prema procjeni američkog Digiconomista, »rudarima« za dobivanje jednog bitcoina trenutačno treba 215 kilovatsati električne energije. Tu količinu struje američko kućanstvo potroši tijekom tjedan dana, a prosječnom hrvatskom kućanstvu dovoljna je za tri tjedna. Kompjutori »rudara« troše struju ne samo na izvođenje složenih operacija, već i na hlađenje procesora.
Vlasti u Kini, gdje je »iskopavanje« bitcoina najraširenije zbog jeftine struje, počele su masovno proganjati njegove »rudnike«, odnosno tvrtke koje time bave. Kompletni pogoni i kompjutoraši stoga su se počeli seliti u Kanadu, prema pisanju zapadnih medija. Tamo je struja jeftinija nego u ostalim dijelovima svijeta, a temperature zraka su niže – pa su troškovi »rudarenja« i hlađenja kompjutora niži.
Najviše tvrtki za »rudarenje« prijavilo se u kanadskoj državi Quebec, koja raspolaže golemim rezervama jeftine hidroenergije.
– Od pet najvećih igrača u svijetu, u Quebecu se nalazi njih tri-četiri, rekao je David Vincent, direktor za distribuciju struje u tvrtki Hydro Quebec, koji od dolaska »rudara« bitcoina očekuje veliku zaradu. Međutim, većina promatrača boji se da će cijeli taj biznis završiti kao velika katastrofa.
Privlačna anonimnost
Dok mnogi vjeruju da će na bitcoinu steći golemo bogatstvo, stručnjaci i dužnosnici financijskih institucija u svijetu sve češće uključuju alarm. Ne isključuju mogućnost da su bitcoin i ostale kriptovalute jedna od najvećih financijskih prijevara u povijesti, koja podsjeća na Ponzi-sheme, odnosno na Lanac svetog Antuna. Kako je poznato iz iskustva starijih naraštaja u Hrvatskoj, od toga najviše zarađuju oni koji su pokrenuli »posao«, a ljudi koji se kasnije uključe u trgovinu obično nastradaju i izgube novac.
Poznati američki ekonomist Jeffrey Sach smatra da je bitcoin privlačan zato što sudionicima u tom pothvatu omogućava anonimnost. Međutim, to je i njegova najveća slabost. Ne zna se tko stoji iza bitcoina i ostalih kriptovaluta, a ne postoji institucija koja ih štiti u slučaju katastrofe. S time se slaže i većina ostalih stručnjaka u svijetu, koji tvrde da će se bitcoinu – kada jednoga dana dođe do financijske panike – strmoglaviti vrijednost. Mnoštvo ljudi, koji danas nerijetko podižu kredite da bi se upustili u trgovinu bitcoinom i zaradili, moglo bi ostati osiromašeno. Mediji na Zapadu tvrde da bitcoin podsjeća na zlatnu groznicu u Americi u 19. stoljeću. Upozoravaju da je oko bitcoina stvoren jedan od najvećih financijskih mjehura u povijesti, veći od mjehura dionica na burzama uoči ekonomske krize iz 1929. te krize iz 2008. Kao i svi financijski baloni u povijesti, puknut će i mjehur s bitcoinom, samo se ne zna kada će to biti.
– Snažna ljudska želja za brzim i lakim bogaćenjem prečesto završava brzim i lakim razočaranjem, upozorio je ovih dana Jeffrey Sachs. Šef Europske agencije za vrijednosne papire i tržišta (ESMA) Steven Maijoor poručio je ulagačima u bitcoin neka se »pripreme na mogućnost da izgube sav novac«.
