HLADNJACI SU SE IZNENADA našli u fokusu predizborne kampanje u Italiji, nepuna dva tjedna prije izbora koji će se održati 4. ožujka. Kućanski aparati postali su preizborna tema nakon što je kompanija, koja je vlasnik tvornice na sjeveru Italije, najavila da će proizvodnju preseliti u Slovačku. U pitanje je došlo petstotinjak radnih mjesta. Pa je talijanski ministar Carlo Calenda, javljaju europski mediji, otputovao u Bruxelles nadajući se da će uvjeriti europsku povjerenicu za tržišno natjecanje Margrethe Vestager da intervenira jer, smatraju u Rimu, poticaji koje nudi Slovačka mogli bi biti nezakonita državna potpora. Možda će Vestager i reagirati, ali sigurno neće ishitreno, a talijanskoj vladi se, naravno, žuri. Izbori su već sljedeće nedjelje, a nakon njih bi, umjesto lijevog centra koji je trenutno na vlasti, mogao pobijediti desni blok kojeg vodi 81-ogodišnji Silvio Berlusconi.

U SUKOBU POLJSKE I EUROPSKE KOMISIJE, Mađarska je, očekivano, stala na stranu Varšave. Motivirana poljskim potezima u pravosuđu, koje Bruxelles smatra spornima, Komisija je prošle godine – prvi puta u povijesti – predložila Vijeću EU aktiviranje članka 7. Lisabonskog ugovora, koji u konačnici može dovesti do supenzije prava glasa Poljske u institucijama EU-a. Mađarska, međutim, poručuje da to neće proći. Parlament u Budimpešti prihvatio je početkom tjedna rezoluciju u kojoj tvrde da je postupak Komisije neprihvatljiv i da članak 7. ne smije biti korišten za politički lov na vještice, izvijestila je Hina. Za aktiviranje članka 7. potrebna je jednoglasna odluka Europskog vijeća, barem u onom drugom koraku koji može voditi prema suspendiranju određenih prava. U Europskom vijeću ne sjede zastupnici mađarskog parlamenta, nego mađarski premijer, no stav parlamenta sugerira i što mađarska vlada misli o ovom postupku.

RUMUNJSKA JE U ZADNJE ČETIRI GODINE imala toliko premijera, da Jean-Claude Juncker to više ne može pratiti. Na to se predsjednik Europske komisije sam “požalio” nakon što je u Bruxellesu primio novu rumunjsku premijerku, prvu ženu na čelu rumunjske vlade Vioricu Dancilu. Otkad je Juncker preuzeo dužnost predsjednika EK, u Rumunjskoj se izmijenilo pet premijera. Dvojica prethodnika aktualne premijerke na dužnosti su bila svega po šest mjeseci, a bili su prisiljeni odstupiti nakon što su izgubili povjerenje vlastite socijaldemokratske stranke. Viorica Dancila je peta osoba na čelu rumunjske vlade “koju sam imao zadovoljstvo ugostiti ovdje od početka mog mandata”, kazao je Juncker. Šef Komisije nada se će nova premijerka na dužnosti ipak ostati nešto dulje jer, kaže Juncker u svom šaljivom stilu, već mu počinje biti teško pratiti s kojim se sve rumunjskim premijerima susreo.

“OVI KUNIĆI NE ZNAJU KOLIKO SU SRETNI što žive u Europi”, tvrdi Europski parlament u prigodnom video-materijalu kojim promoviraju inicijativu eurozastupnika da se globalno zabrani ispitivanje kozmetičkih proizvoda na životinjama. Takva praksa, kao i prodaja kozmetičkih proizvoda koji su testirani na životinjama, već je nekoliko godina zabranjena u EU, ističe Europski parlament. No, to nije slučaj u mnogim drugim dijelovima svijeta, upozoravaju eurozastupnici. Odbor za zaštitu okoliša stoga je ovoga tjedna donio rezoluciju u kojoj “poziva Europsku uniju da bude predvodnik u borbi za globalnu zabranu unutar okvira UN-a te da se stroge zabrane koje imamo postavljene ne ublaže kroz trgovinske pregovore ili pravila Svjetske trgovinske organizacije”.

OD PRŠUTA I KULENA, DO ULJA I MEDA: Hrvatska trenutno ima 19 proizvoda zaštićenih na razini Europske unije, sedam ih u ovom trenutku čeka registraciju, a bit će ih, nema sumnje, još. No, istraživanje Eurobarometra pokazalo je da, unatoč tome što se volimo hvaliti, pa i osladiti tradicijskim specijalitetima, malo građana zapravo prepoznaje oznake zemljopisnog porijekla, izvornosti, ekološkog uzgoja i slične “naljepnice” kojima se takvi proizvodi označavaju. U anketi Eurobarometra najbolje je prošla oznaka zemljopisnog podrijetla koju prepoznaje 24 posto ispitanika u Hrvatskoj, dok je, primjerice, znak “pravedna trgovina” prepoznao tek svaki deseti ispitanik. Ni među drugim Europljanima ove oznake nisu prošle puno bolje, dapače.