Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
13. studenoga 2018.
Migrantska kriza

DRASTIČNA PROMJENA POLITIKE EU-a Europa izmišlja prihvatne centre koje nitko ne želi

DRASTIČNA PROMJENA POLITIKE EU-a Europa izmišlja prihvatne  centre koje nitko ne želi
DRASTIČNA PROMJENA POLITIKE EU-a Europa izmišlja prihvatne centre koje nitko ne želi
Autor:
Objavljeno: 1. srpanj 2018. u 22:18 2018-07-01T22:18:30+02:00

U tim zamišljenim centrima, koji će imati »punu potporu EU-a«, omogućit će se razlučivanje ilegalnih migranata, koji će biti vraćeni, od onih kojima je potrebna međunarodna zaštita

Posljednjih tjedana pitanje migracija apsolutni je politički prioritet europskih vođa i političkih tijela Europske unije i bila je glavna tema sastanka Europskog vijeća proteklog četvrtka i petka, summita premijera ili predsjednika država EU-a. Ta je tema zasjenila sve druge, iako, ako usporedimo sadašnju situaciju s onom iz 2015. kada su rijeke izbjeglica i migranata 'plovile' iz Sirije, Afganistana, Iraka i drugih zemalja prema najsnažnijim europskim zemljama, migranata je čak i dvadeseterostruko manje nego što ih je bilo tada. Europsko vijeće je objavilo da se broj onih koji su ilegalno ušli u EU od listopada 2015. smanjio za 96 posto!

Tada je, primjerice, kroz Hrvatsku, prema podacima MUP-a, u razdoblju od 16. rujna 2015. do 9. ožujka 2016. godine bilo prošlo 658.068 osoba. Ali, sada ova mnogo manja kriza ozbiljno drma i dijeli njemačku vladu, u Italiji je antiimigracijska Liga Mattea Salvinija odbila primiti nekoliko izbjegličkih brodova a migrante koji tavore u Italiji kani raseliti. Jer, Grčka i Italija postali su zaista europski hotspot za izbjeglice, a nova talijanska vlada potpuno mijenja dosadašnju politiku. U grčkim i talijanskim kampovima nalazi se više od 160.000 migranata i izbjeglica. U Njemačku je od 2014. ušlo oko 1,6 milijuna migranata pa ta zemlja sada ima 10,6 milijuna stranaca. Francuska je već odavno praktički zatvorila svoje granice ilegalnom ulasku ljudi iz Afrike i Azije, Grčka zahtijeva zajedničko europsko rješenje.

 Dogovor, ali labav i rastezljiv

Vodstva većine zemalja sada žele utrti put zajedničkom dogovorenom rješenju i onda u skladu s njim djelovati. Ali kako? Europa zatvara granice za migrante bez dokumenata. Nekoliko je vlada bilo uzdrmano ponajviše zbog priljeva migranata, antiimigracijska, desničarska atmosfera uzela je u posljednje tri godine maha u cijeloj Europi. Europa se promijenila i ranjivija je nego prije tri godine. Pitanje sigurnosti granica postavlja se kao prioritetno za bit europskog projekta.

Turskoj nisu plaćene tri milijarde eura

Dogovor EU-a s Turskom 2016. je taj koji je drastično 'srezao' broj ilegalnih imigranata prema Europi. No, Turskoj još nisu isplaćene tri milijarde eura koje joj je EU obećao.

Šefovi država postigli su jučer u Bruxellesu dogovor koji je labav i rastezljiv. Talijanski premijer Giuseppe Conte prijetio je da će sve blokirati, ako se njihovi zahtjevi ne ispune. I onda je zaključeno da migranti, koji su spašeni na moru u skladu s međunarodnim pravom, trebaju biti primljeni »u kontrolirane centre u državama članicama«. Ti centri bi se uspostavili u zemljama koje to žele, jedino na dobrovoljnoj osnovi. No, nije jasno koje mediteranske zemlje bi to željele. U tim zamišljenim centrima, koji će imati »punu potporu EU-a«, omogućit će se razlučivanje ilegalnih migranata, koji će biti vraćeni, od onih kojima je potrebna međunarodna zaštita.

Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka ne žele ni jednog migranta!

Viktor Orban, premijer Mađarske koja odbija primiti ijednog migranta (kao i Poljska, Češka i Slovačka) kazao je u četvrtak da misli da ljudi traže dvije stvari – »da se više migranti ne puštaju unutra, a da one koji su unutra treba vratiti«.

Države su se obvezale da će uvesti pravne i administrativne mjere da se zaustavi kretanje migranata unutar zemalja EU-a. Nije bilo dogovora oko sustava azila, odnosno oko izmjena Dublinske uredbe, koja nalaže da se izbjeglice i migranti šalju u zemlju EU-a u kojoj je registriran njihov ulazak.
Čelnici su također pozvali Vijeće i Komisiju da što prije istraže koncept 'regionalnih platformi za iskrcavanje' u suradnji s trećim zemljama i s Visokim povjereništvom UN-a za izbjeglice i Međunarodnom organizacijom za migracije. O tim tzv. platformama za iskrcavanje na Mediteranu, na kojima bi EU mogla zadržati migrante dok odlučuje hoće li im odobriti azil, raspravlja se u posljednje vrijeme, no i Libija, Maroko, Egipat i Niger (koji je ključna zemlja na afričkoj migrantskoj ruti) odbijaju tu ideju.

Austrijsko-danski prijedlog

Prijedlog uspostave regionalnih platformi za prihvat migranata originalno je austrijsko-danski prijedlog. On bi prilično 'uništio' kriminalni biznis model krijumčarenja ljudima i umanjio stradavanja na Mediteranu u prenatrpanim brodicama. Smatra se da bi ubrzao proceduru traženja azila i da bi smanjio ekonomsku migraciju.
No, očito je da će biti vrlo teško privući sjevernoafričke zemlje da dignu prihvatne migracijske centre, pa makar i uz relativno veliku financijsku pomoć.
Predlaže se i snaženje Frontexa, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu. Sada je 1.300 njihovih pripadnika (i 1.500 u rezervi) a do 2027. moglo bi ih biti 10.000.
Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani je, govoreći u srijedu skupini od 30-ak novinara iz Asocijacije europskih novinara, kazao da su za EU bitne tri stvari. Zaustaviti 'ilegalne' migracije, ojačati Libiju kao državu i izraditi i realizirati tzv. Marshallov plan za Afriku. Bio je realist pa je rekao da »nije moguće sutra postići sporazum«, no to su planovi glavne struje europskih političara i EU-a.

»Ulozi su vrlo visoki, a vrijeme kratko«, upozorio je čelnike zemalja članica u pismu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, poručujući da su bez rješenja za problem migranata suočeni s izgledima da ih potisnu radikalne i antieuropske, antiliberalne i autokratske snage u Europi.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka