Pouke presude koju je dobila slovenska Mladina

Ako neće Zagreb, propis o sramoćenju ruši Strasbourg

Siniša Pavić

Ako Vlada ne učini ništa, jedan od načina  je  da kao kolege iz Slovenije, prava zaštitimo i branimo u Strasbourgu, kaže Hrvoje Zovko, šef  Zbora istraživačkih novinara HND-a 



ZAGREB Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu dao je za pravo slovenskom tjedniku Mladina koji se žalio na presudu slovenskih sudova, uključujući i ustavni sud, po kojoj su nekadašnjem zastupniku u parlamentu Srečku Prijatelju bili dužni platiti 2.900 eura jer su ga u jednom članku nazvali »cerebralnim invalidom«. Kako je izvijestila Hina, Europski sud za ljudska prava u svojoj je presudi naveo da je Mladini u Sloveniji time bilo kršeno pravo na slobodu izražavanja iz Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.


Glavni urednik Mladine Grega Repovž je kazao kako bi presuda iz Strasbourga trebala poslužiti kao udžbenik slovenskim sudovima, pa i ustavnom sudu, kad je riječ o prosuđivanju novinarske slobode, prava na satiru i odnosa između ljudi koji imaju moć i novinara. Tjednik je bivšeg parlamentarnog zastupnika Slovenske nacionalne stranke (SNS) nazvao cerebralnim invalidom zbog toga što je prilikom rasprave o pravima istospolnih zajednica iz zastupničkih klupa vrijeđao homoseksualce i rugao im se, »imitirajući« njihovo navodno ponašanje u nekim životnim situacijama. Prijatelj je kasnije bio osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog prijetnji i iznude, pa mu je oduzet zastupnički mandat. 


Presuda iz Strasbourga mogla bi poslužiti i kao udžbenik hrvatskim sudovima, poglavito nakon što je Općinski sud u Zagrebu, sudac Marko Benčić, donio nepravomoćnu presudu za sramoćenje proglasivši krivom Slavicu Lukić, novinarku Jutarnjeg lista zbog tužbe koju je protiv nje podnijela Ivanka Trstenjak Rajković, suvlasnica privatne klinike Medikol. Prva je to presuda za djelo sramoćenja koje je uvedeno novim Kaznenim zakonom. Prema HND-ovoj evidenciji, na hrvatskim sudovima vode se 42 postupka za djelo sramoćenja. Slučaj Mladine daje tuženima itekako za pravo da, iscrpe li sve zakonske mogućnosti u zemlji, zadovoljštinu potraže pred Europskim sudom za ljudska prava.  


– Ako Vlada ne učini ništa, ako ne povuku skandaloznu odredbu o sramoćenju, jedan od načina daljnje borbe je svakako i ovaj da, kao kolege iz Slovenije, svoju prava zaštitimo i branimo u Strasbourgu – kaže Hrvoje Zovko, predsjednik Zbora istraživačkih novinara HND-a. Hrvoje Zovko ističe kako je glavni smisao odredbe o sramoćenju taj da zaustavi istinu, da se oni kojima nije u interesu da se istina i činjenice pišu. Smatra kako čitav novinarski ceh mora vršiti pritisak da se odredba ukloni iz Kaznenog zakona, a od političara očekuje da odredbu hitno uklone. 

– Političari bi, ako to žele, mogli izvući pouke iz ove presude, a ne da se novinari dodatno iscrpljuju pred Europskom sudom za ljudska prava i da se država dodatno sramoti, mišljenja je Slavica Lukić. Najjednostavnije bi stoga bilo, izbaciti djelo sramoćenja iz zakona.