Da nije sve potpuno crno pokazuje dovođenje Ryanaira u Rijeku te sitne, ali bitne promjene u zgradi aerodroma
Lijepo vrijeme smanjilo gubitak
S »velikom trojkom« hrvatskih aerodroma, Splitom, Dubrovnikom i Zagrebom suvišno je i raditi usporedbe, možda jedino valja izdvojiti podatak da je Zagreb zabilježio povećanje od čak 15 posto, dostigavši broj od milijun i 318 tisuća putnika u prvih sedam mjeseci.
Djelatnici i sindikalisti riječke Zračne luke još prije početka turističke sezone upozoravali su da je predviđeni promet prenapuhan, jer je uprava, prema njihovim tvrdnjama, projekcije bazirala na nerealno visokim postocima punjenja aviona. Dodatni minus bilo je i otkazivanje niza letova najjačeg partnera riječkog aerodroma, njemačkog avioprijevoznika Air Berlin, čime je Rijeka izgubila oko devet tisuća putnika. Do kraja godine, ukoliko promet u kolovozu bude nešto veći od srpnja, prema procjenama upućenih u Zračnoj luci, ukupni broj putnika teško će premašiti brojku od 75 tisuća, što je petnaestak tisuća više nego lani.
Skroman je to rezultat, posebno nakon što je, kroz model udruženog oglašavanja, u promidžbu riječkog aerodroma uloženo pet milijuna kuna sredstava turističkih zajednica, lokalne i regionalne samouprave te gospodarstva.
Prema podacima uprave aerodroma promet je u prvih sedam mjeseci bio veći od službene brojke MMPI-ja, ukupno preko 45 tisuća putnika, a direktor Mladen Pasarić vjeruje kako će se dobra popunjenost aviona u srpnju i dosadašnjem dijelu kolovoza nastaviti i u rujnu.
Isplata plaća zaposlenicima Zračne luke u ljetnim je mjesecima normalizirana, nakon što je cijelog proljeća kasnila, zbog čega je Sindikat Istre i Kvarnera dva puta pokretao proceduru štrajka. No, s približavanjem jeseni, kada će prihodi od prometa opet pasti na nulu, rastu i zebnje zaposlenih da će ponovo ostati bez redovitih prihoda.
– Pitanje je odakle će uprava namaknuti novac potreban za isplatu plaća kada uđemo u »mrtvu sezonu«, jer su prihodi aerodroma, čak i sada, na vrhuncu prometa, nedovoljni za pokrivanje svih troškova, kazao je predsjednik Radničkog vijeća Branko Fibinger. Neizvjesnost povećava i činjenica da je Zračna luka već potrošila tri četvrtine od ukupno 4,4 milijuna kuna dotacija iz državnog proračuna.
– Financijski rezultat ipak je još daleko od toga da nam omogući poslovanje isključivo iz vlastitih prihoda, kaže Pasarić.
Novi letovi rentabilni
Da nije baš sve crno u Zračnoj luci i ove sezone, pokazuju podaci o novim linijama Ryanaira prema Londonu i Stockholmu koje su, uz letove Air Berlina prema Kölnu, među prve tri po broju prevezenih putnika ove godine. Vidljivi su i sitni, ali bitni pomaci u zgradi aerodroma pa je tako ove godine potpuno zaživjela naplata parkinga, a napokon je otvorena i mjenjačnica te kiosk s novinama. Po prvi put su se u ponudi našli i panoramski letovi zagrebačke tvrtke EPS, što je velik doprinos turističkoj ponudi Kvarnera, posebno otoka Krka.
Ono najvažnije – ozbiljno povećanje putničkog prometa ipak je izostalo. Hoće li se ono, kako najavljuje direktor Pasarić, dogoditi iduće sezone, kada očekuje puni efekt udruženog oglašivanja, teško je očekivati, barem u onolikoj mjeri koja bi omogućila zdravo poslovanje. S druge strane, većinski vlasnik, država, trebao bi napokon početi ozbiljno raditi na dovođenju strateškog partnera u posrnulu zračnu luku, jer postaje sve očitije da je to jedini put izlaska iz duboke krize prometa, a i potencijalni partneri u više su navrata pokazivali interes za ulazak u Zračnu luku Rijeka.
