Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 4
Sutra: -2° 3° 19
23. veljače 2018.
Internacionalizacija suradnje

ZNANSTVENA ELITA U RIJECI Osnovan prvi Međunarodni znanstveni savjet u Hrvatskoj

Međunarodni znanstveni savjet imat će važnu ulogu i u razvoju i vrednovanju projektnih aktivnosti na riječkom Sveučilištu / Foto Roni BRMALJ
Međunarodni znanstveni savjet imat će važnu ulogu i u razvoju i vrednovanju projektnih aktivnosti na riječkom Sveučilištu / Foto Roni BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 30. siječanj 2018. u 10:51 2018-01-30T10:51:18+01:00

Među desetero uglednih znanstvenika raznih područja su i molekularni biolog prof.dr. Ivan Đikić te hrvatsko-američki matematičar i profesor strojarstva prof. dr. Igor Mezić

RIJEKA -Sveučilište u Rijeci prvo je hrvatsko sveučilište koje je osnovalo Međunarodni znanstveni savjet sastavljen mahom od uglednih europskih i američkih znanstvenika hrvatskog podrijetla. To odabrano društvo čini desetero uglednih znanstvenika raznih područja, a na popisu članova našlo se i ime poznatog hrvatskog znanstvenika i molekularnog biologa prof. dr. Ivana Đikića, ali i ime hrvatsko-američkog matematičara i profesora strojarstva prof. dr. Igora Mezića.

Prvi hrvatski Međunarodni znanstveni savjet koji je okupio znanstvenu elitu dobio je i zeleno svjetlo članova Senata, a rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija objašnjava kako je formiranje takvog tijela u skladu s njenim izbornim programom u kojem je internacionalizacija i suradnja s uglednim sveučilištima u europskom i svjetskom znanstvenom prostoru i prostoru visokog obrazovanja ključni prioritet. Ujedno napominje i da riječko Sveučilište želi učiti od najboljih.

Značajno iskustvo

– Suvremena sveučilišta suočena su s nizom izazova u domeni znanstvenih politika u kontekstu promicanja javnog dobra i javne odgovornosti – od tema pametne specijalizacije, povećanja znanstvene produkcije i pozicioniranja unutar svjetskih sustava rangiranja do transfera tehnnologije u društvu ili povezivanja s gospodarstvom u razvoju koncepta istraživanja i razvoja. U tom nam je kontekstu jako važno iskustvo i znanje kolega koji su svoju znanstvenu karijeru gradili i grade na uglednim međunarodnim institucijama.

Temeljna ideja Međunarodnog znanstvenog savjeta jest bila predložiti znanstvenicima koji su podrijetlom iz Hrvatske i koji poznaju sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj, a koji rade na cijenjenim ustanovama u inozemstvu – da nam svojim iskustvom pomognu osmisliti relevantne institucijske politike za razvoj znanosti i visokog obrazovanja. Drugim riječima, svjesni svojih ograničenja i važnosti razmjene ideja, želimo učiti od najboljih da bi i sami postali bolji. Zahvalni smo znanstvenicima koji su prihvatili naš prijedlog, a radi se uistinu o iznimno uspješnim znanstvenicima s impresivnim životopisima, da surađuju sa Sveučilištem u okviru Međunarodnog znanstvenog savjeta.

Članovi Savjeta

Na popisu znanstvene elite koju je riječko Sveučilište okupilo s ciljem da uči od najboljih našli su se: prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta u Frankfurtu, prof. dr. sc. Winfried Pickl s Medicinskog sveučilišta u Beču, prof. dr. sc. Aleksandra Kanjuo Mrčela sa Sveučilišta u Ljubljani, prof. dr. sc. Dražen Prelec s Massachusetts instituta za tehnologiju, prof. dr. sc. Nenad Mišćević sa Sveučilišta u Mariboru i Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti, prof. dr. sc. Željko Ivezić sa Sveučilišta u Washingtonu, prof. dr. sc. Igor Žutić sa Sveučilišta u Buffalu, prof. dr. sc. Danica Kragić s Kraljevskog instituta za tehnologiju u Stockholmu, prof. dr. sc. Igor Mezić sa Sveučilišta u Kaliforniji Santa Barbara, prof. Vedran Mimica, dipl. ing. arh. s Tehnološkog instituta države Illinois u Chicagu.

U sastavu Savjeta je desetero uglednih znanstvenika iz svih znanstvenih područja koji rade na sveučilištima i institutima u Europi i SAD-u, koji su iz Hrvatske ili koji zbog ranije intenzivne suradnje dobro poznaju Sveučilište u Rijeci, kao što je slučaj s prof. dr. sc. Winfriedom Picklom s Medicinskog sveučilišta u Beču. Osim redovitog savjetovanja, nadamo se da ćemo uspjeti okupiti sve članove na središnjoj konferenciji koju planiramo organizirati ove godine u okviru obilježavanja naše 45. obljetnice, a na kojoj će imati priliku predstaviti svoj rad zainteresiranoj znanstvenoj i široj publici te sudjelovati u raspravi o budućnosti znanosti u Hrvatskoj u europskom i svjetskom kontekstu, kao i razvoju visokog obrazovanja – pojašnjava rektorica.

Savjetodavno tijelo

Dodajući kako to jedinstveno tijelo ima savjetodavnu ulogu rektorici i upravi Sveučilišta, ali i drugim radnim tijelima poput Savjeta za znanost, rektorica navodi da će u tom cilju osobno preuziti koordinaciju Međunarodnog znanstvenog savjeta, ali uz pomoć predsjednika Savjeta za znanost prof. dr. Saše Zelenike. Iako je Međunarodni znanstveni savjet prvenstveno kako mu i naziv kaže savjetodavno tijelo prof.dr. Prijić Samaržija uz samu savjetodavnu ulogu vidi i druge mogućnosti.

– Uz savjete u razvoju politika Sveučilišta, ulogu u Međunarodnom znanstvenom savjetu vidimo, primjerice i u definiranju strateških odrednica razvoja Sveučilišta i odgovarajućih pokazatelja postignuća tih ciljeva, u razvoju odnosa između Sveučilišta i sastavnica Sveučilišta, ali i drugih strateških partnera, kao i u definiranju razvoja znanstveno-razvojnih centara Sveučilišta i definiranju mjera optimalnog korištenja kapitalne opreme u vlasništvu Sveučilišta, sudjelovanju u razvoju i vrednovanju projektnih aktivnosti, razvoju obrazovnih politika, posebno na razini doktorskih studija te pri razvoju takozvane doktorske škole. Bili bismo osobito zadovoljni kada bismo uspjeli privući ove ugledne znanstvenike da se i osobno uključe u naše projekte i istraživanja – zaključuje prof. dr. Prijić Samaržija.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka