Buduća će škola imati pet obrazovnih ciklusa – Boris Jokić na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci / Foto S. DRECHSLER
Volio bih da se kurikularna reforma nastavi na način da je neovisna o politici, jer to će pokazati mudrost hrvatskih političara, istaknuo je voditelj radne skupine koja vodi reformu Boris Jokić
RIJEKA Zaustaviti pokrenuti proces trenutačne kurikularne reforme – rečenica je koja se u petak našla u Saboru u programu Vlade, a ono što me zaprepastilo je riječ »zaustaviti«. Ta riječ nije se slučajno tu našla, kazao je na jučerašnjem predstavljanju cjelovite kurikularne reforme voditelj radne skupine Boris Jokić. Na predstavljanju reforme koje je u okviru projekta »Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja« organizirao Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci tražio se stolac više. Nakon sat i pol dugog predavanja cijela je dvorana bila na nogama, a na aplauzu koji su članovi riječke akademske zajednice uputili Jokiću pozavidio bi svaki hrvatski političar.
Završena prva dionica
Navodeći kako se hrvatska deklarira kao zemlja reformi, Jokić je istaknuo da je cjelovita kurikularna reforma jedina reforma koja se trenutno u Hrvatskoj provodi, a riječ je o iskrenom i poštenom pokušaju boljeg. Reforma se do sada provodila bez utjecaja politike, a tako treba ostati i ubuduće.
– Osobno na političke pritiske neću pristati i uvjeren sam da će se reforma nastaviti, a drugo je pitanje kako i tko će je voditi. Volio bih da se nastavi na način da je neovisna o politici jer to će pokazati mudrost hrvatskih političara – istaknuo je Jokić.
Nadam se da netko iz pozicije moći neće sve baciti u smeće
Rasprava koja se u petak razvila u Saboru oko »zaustavljanja« kurikularne reforme, prema ocjeni Borisa Jokića povijesni je trenutak za Hrvatsku, jer prvi put se dogodilo da se prilikom formiranja Vlade raspravljalo o temi obrazovanja. U kratkom razgovoru za naš list Jokić kaže da ga je u cjelokupnom događaju rastužilo korištenje riječi »zaustaviti«.
– Rastužilo me zato što to implicira neka druga vremena za koja sam se nadao da su u Hrvatskoj prošla. To su vremena u kojima ljudi nisu imali prilike prikazati ono na čemu su radili i oko čega su se trudili. Politika treba biti osjetljiva prema trudu drugih koji rade s jednom jedinom željom, a to je unaprijediti sustav odgoja i obrazovanja. To je jedina želja tih ljudi, jer kako se zna na ovome se nitko nije obogatio, radi se o skromnim honorarima. Ti ljudi koji su to radili uložili su ogroman trud i entuzijazam i jedino što je meni na pameti da netko iz pozicije moći ne baci to u smeće. To bi mi psihološki i ljudski bilo neprihvatljivo.
Na predstavljanju reforme najavili ste eksperimentalnu provedbu ove jeseni, međutim ministar je najavio mogućnost prolongiranja trenutnih rokova opravdavajući to željom da se sve dobro »izbrusi«.
– Svako brušenje i svaka rasprava o dokumentima je dobrodošla. Dokumenti su po mojoj procjeni dobri i u njih je uloženo puno truda, ali sigurno je da kroz razgovore treba poboljšati dokumente, međutim ti razgovori moraju biti stručni. U pojedinom predmetu ili međupredmetnoj temi nastavnici i akadamska zajednica su ti koji trebaju dati svoje mišljenje.
Što će se dogoditi ukoliko dođe do odgode uvođenja?
– Predugo odgađanje može odgoditi dinamiku cjelokupnog procesa i tempa reforme i zapravo će imati posljedice na samo vremensko uvođenje kurikuluma. Ukoliko se procijeni da nije zrela situacija za uvođenje, onda je ne treba na silu uvoditi, ali u reformi je do sada puno toga napravljeno što bi moglo omogućiti uvođenje i nadam se da će razgovori s ministrom i novim ministarstvom biti takvi da prepoznaju važnost te dinamike.
Smatrate da politika u reformi nema što tražiti, što je do sada i bio slučaj. Što ako sada počnu politički pritisci?
– Politika potpisuje te dokumente, oni donose konačnu odluku. Do sada nije bilo utjecaja te politike na kreiranje dokumenata i onoga što u njima piše i smatram da zapravo takvog utjecaja ne bi trebalo niti biti iz razloga što je obrazovanje nacionalna stvar. Ona je iznad pojedinih vrijednosnih i političkih interesa. Trebala bi biti takva. Smatram da u ovom trenutku osmišljavanja dokumenata ne bi trebalo biti političkih utjecaja.
Što očekujete od novog ministra?
– Želim mu sve najbolje i da unaprijedi odgojni i obrazovni susutav u Hrvatskoj. Očekujem određenu širinu, to je vrlo složen sustav. Ta širina podrazumijeva postavljanje ne tvrdih ideoloških postavki obrazovanja i znanosti, jer iskustvo je pokazalo da to ne može donijeti rezultate. Očekujem i da podrži kurikularnu reformu, jer ona u sebi sadrži konsenzus različitih društvenih opcija i sjednica, a kao u svakom konsenzusu radi se o krhkoj strukturi koju je lagano razbiti i bilo bi šteta da se to dogodi.
Kurikularna reforma i novosti koje unosi u obrazovni sustav do sada su predstavljene više od 400 puta, održano je više od 500 fizičkih te 400 on-line sastanaka, a trenutno je 600 stručnjaka uključeno u izradu dokumenata koji su od nacionalnog interesa. Prema Jokićevim najavama sada je završena prva dionica reforme koja se odnosi na izradu kurikularnih dokumenata, a pri kraju je i konzultantski postupak. U veljači bi trebala krenuti stručna, a potom i javna rasprava, dok se za jesen planira eksperimentalno uvođenje reforme u 60 škola koje će trajati četiri godine.Jedna od ključnih promjena koju će reforma donijeti produljenje je osnovnoškolskog obrazovanja na devet godina, što će značiti da će djeca u formalni sustav obrazovanja ulaziti pola godine ranije nego sada, odnosno sa šest i pol godina.
– Zemlja smo s jednim od najkasnijih ulazaka u formalni obrazovni sustav. Devetogodišnje obrazovanje u Hrvatskoj plaši, jer kao društvo imamo patološki odnos prema školi. Naša su iskustva iz škole negativna. Škola je u Hrvatskoj u zadnjih 25 godina postala toliko široka. Samo je nabujala – kazao je Jokić.
Fokus na učenicima
Upravo su omjer širine i dubine ono što donosi reforma, a kao jednu od promjena Jokić je najavio i postizanje njene zanimljivosti. Fokus reforme je i na učenicima s teškoćama, kao i na darovitima za koje je prvi put izrađen okvir prema kojem se dio njihovog odgoja i obrazovanja može odvijati i izvan škole. Buduća će škola imati pet obrazovnih ciklusa, nastavnu godinu produljenu za dva projektna tjedna, mogućnost fleksibilne satnice, nastavni će se planovi raditi na godišnjoj, a ne kao sada na tjednoj razini i nestat će opći školski uspjeh, dok u prva dva razreda osnovne škole uopće neće biti brojčanih ocjena. Gimnazijsko i strukovno obrazovanje također će doživjeti znakovite promjene i to na način da će se u strukovnom obrazovanju uvesti učenje temeljeno na radu, a učenici će upisivati sektore i podsektore, dok će u zanimanja ulaziti nakon dvije godine obrazovanja. Gimnazija će pak biti organizirana na način da će se uvesti element orijentacije, a jedino se hrvatskom i stranom jeziku, informatici, matematici, vjeronauku i etici satnica neće mijenjati, dok će svi ostali predmeti na uštrb izbornosti programa smanjiti svoje satnice.
