Ne želimo dizati paniku, ali...

VEĆ ŠESTI PUT SE TRESE Veliki potres koji je promijenio izgled Rijeke dogodio se upravo u – studenom

Hina

Epicentar posljednjeg potresa bio je u blizini Begovog Razdolja, 40-tak kilometara jugoistočno od Rijeke



Riječko područje u srijedu je u 11,40 sati zatresao i treći potres od jutra, čija je magnituda iznosila 3.1 prema Richteru, izvijestila je Seizmološka služba RH.


Epicentar tog umjerenog potresa bio je u blizini Begovog Razdolja, 40-tak kilometara jugoistočno od Rijeke, a u epicentralnom području osjetio se intenzitetom IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.


Prvi potres u srijedu se na riječkom području, s epicentrom u Bakarskom zaljevu oko 12 kilometara od Rijeke, osjetio oko 6 sati i 5 minuta, bio je slab s magnitudom od 2.6 prema Richteru i s intenzitetom u epicentru IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS) ljestvice.




Potom je, u 8 sati i 47 minuta, zabilježen umjereni potres s epicentrom desetak kilometara od Rijeke, s magnitudom od 3.1 prema Richteru.


Serija slabijih potresa na riječkom području se osjetila i prije tri dana, ali slabi i umjereni potresi ovo područje povremeno tresu gotovo tijekom cijele godine.


Nakon objave ovog teksta osjetilo se još jedno podrhtavanje, ali za sada nema potvrde seizmologa o koliko jakom se potresu radilo.


Opet u studenom


Inače, Rijeku je i u prošlosti često treslo. 


Jedan od najrazornijih potresa bio je onaj iz 1750. godine koji je promijenio izgled grada.


Prema tekstu Gorana Moravčeka koji se može pronaći na stranici Fluminensia serija potresa počela je u noći 28. studenoga 1750. na širem riječkom području. 


“Prema zapisu jednog isusovačkog redovnika, jaki udari počeli su trešnjom zemlje 28. studenoga nešto iza devet sati navečer, a nastavili su se sve do 17. prosinca.Od zemljotresa se srušio Gradski toranj te su oštećene crkve Uznesenja Marijina (Kosi toranj), sv. Roka, sv. Tri Kralja, sv. Jurja na Trsatu, isusovački kompleks i samostan benediktinki u Starom gradu. Stradale su kuće Peri, Minoli, Zanchi i mnoge druge.Trsatski kaštel pretrpio je znatne štete te je bio zapušten sve dok ga nije kupio i obnovio feldmaršal Laval Nugent dvadesetih godina 19. stoljeća.

Oni koji su zbog serije zemljotresa ostali bez krova nad glavom privremeno su sagradili nastambe daščara, koje su bile nanizane izvan gradskih zidina uz morsku obalu, od samostana kapucina na Žabici do fratarske Brajde na lijevoj obali Rječine. Osim zemljotresa, uplašenim Riječanima nevolje je zadavala i obilna kiša te zamućeni izvori pitke vode”, navodi se u tekstu.


Moravček u svom tekstu navodi i kako su dva snažna potresa bila “1321. i 1323. godine, a također je 26. ožujka 1511. grad i okolicu zadesio snažan potres. Zbog zemljotresa je početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća čak  i Rječina potekla iz novoga izvora”.