Rok za prilagodbu nije predviđen, a čak i kada sustav funkcionira, ugostitelji smatraju da im je posao prilično zakompliciran. Prema prvim iskustvima, podaci prema poreznoj putuju i po 10-ak minuta
RIJEKA - »Pogledajte što sve konobar mora pisati ako stane kasa«, kaže Bruno Car, vlasnik gelaterije Korzo preko puta Robne kuće Ri na pitanje o fiskalizaciji. Iz vrećice je izvadio debeli blok s računima u A4 formatu. Ako netko popije kavu, a sustav zašteka, djelatnik kafića morat će pet minuta ispisivati golemu priznanicu koja se u roku 48 sati mora poslati Poreznoj upravi, kao da je prodao kuću, a ne macchiato. No, to je nužno ako porezna želi u tančine znati koliki je promet imao pojedini ugostiteljski objekt, a računalni sustav je jednostavno zakazao.
Da će zakazivati, već je prilično jasno jer je zakazao minulog četvrtka tijekom probnog rada, a probleme može najaviti i obrazložiti svaki informatičar. Količina podataka koja će se od 1. siječnja, kada Zakon o fiskalizaciji poslovanja s gotovinom stupa na snagu, razmjenjivati između obrtnika i Porezne uprave, zahtijevat će u najmanju ruku nekoliko tjedana, ili nekoliko mjeseci prilagodbe. No, rok za prilagodbu nije predviđen, a čak i kada sustav funkcionira, ugostitelji smatraju da im je posao prilično zakompliciran.
Ništa protiv reda
– Ako budemo morali čekati na svaki račun i po pet-šest sekundi, toliko će čekati i gost, kaže Car.
No, prema prvim iskustvima, podaci prema poreznoj putuju i po 10-ak minuta.
– Ljudi će mi odlaziti i potom pričati po gradu da su uslugu u Korzu čekali 20 minuta, pribojava se vlasnik popularnog lokala u centru Rijeke.
Ugostitelji inače nisu jedini na koje se primjenjuje ovaj Zakon, ali su u većini i poznato je da su fiskalne blagajne uvedene prije svega zbog njih. Ugostitelje naime bije loš glas da su skloni prikrivanju stvarnog prometa, odnosno da prikazuju manje nego što su inaksirali.
– Cijene su u Rijeci niske. U Opatiji se na pojedinim mjestima kava plaća 12 ili čak 15 kuna, kaže Bruno Car iz gelaterije Korzo.
Novost je i da se u sustav PDV-a više neće ulaziti s godišnjim prihodom od 80.000 kuna kao do sada, nego s 230.000 kuna, što je »krov« koji će mnoge male ugostitelje možda spasiti.
Konkretno, prema toj javnoj tajni, princip rada bio je da se račun izda i potom, ako ga gost ne ponese sa sobom, a većina ih ne nosi, računi jednostavno storniraju, a prodano piće u skladištu nadomjesti. Prema ideji sumiranoj u novom zakonu, to više neće biti moguće raditi jer će porezna za svaki promet saznati istog trenutka kada se on odvija.
Riječki ugostitelji s kojima smo razgovarali redom ističu da nemaju ništa protiv Zakona jer će konačno biti uveden red, odnosno svi će morati »igrati« po istim pravilima. Onaj tko je »muljao« s računima za njih je »netko drugi«…
– Konkurencija koja se ne može prilagoditi novom Zakonu će jednostavno otpasti, kaže Željko Delić, vlasnik restorana As i Gric & Guc u centru Rijeke.
– Na Drenovi postoji 40 kafića na nekoliko tisuća ljudi, a dosta ih je pet ili šest. U Rijeci je ugostiteljskih objekata preko 1.000, a ne bi ih smjelo biti više od 35 ili 40 i to je neodrživo, kaže Delić, koji se također pribojava da će sustav padati i da će zbog toga za ugostitelje nastati veliki problemi.
Dodatni trošak
– To bi trebao biti pouzdan sustav, kao kada provlačite Diners ili American. Isti trenutak oni dobivaju obavijest o prometu. Ali ovaj sustav je već pao i trebat će vremena da profunkcionira. Nama je međutim u interesu da fiskalizacija djeluje jer je svima lakše raditi kada postoji red. Ali sve je to »nula« ako nema investicija i ako se ne smanje ogromni nameti koje mi ugostitelji moramo plaćati. Jedan mjesec sam ja za ovaj lokal (As, op. a.), platio 20.000 kuna struje. Pa gdje to ima? U Europi i puno veći lokali ne plaćaju više od nekoliko stotina eura, kaže Delić.
On je jedan od takozvanih »velikih ugostitelja«, što je kategorija koja nije jasno definirana, ali svatko tko ima lokal u centru grada, pa još i ako ne servira samo piće, nego i hranu, pogotovo ako gazda ima više od jednog lokala, onda se smatra velikim. No, u gradu prevladavaju mali, u pravilu lokalni, kvartovski kafići kojima je, za početak i prije nego što je cijela priča uopće krenula, uvođenje fisklanih blagajni donijelo dodatni trošak. Ovisno o tome koji je program ugrađen, kakvu je tehnologiju kafić koristio do sada i činjenici da sada svatko mora imati internet u lokalu, trošak se kreće od 2.000 kuna pa sve do 1.000 eura, što je mnogima gotovo pa mjesečni promet.
A sve košta, zahtjev koji je trebalo poslati Fini da bi se ušlo u novi sistem 375 kuna, knjiga za izdavanje famoznih A4 računa 75 kuna… Mnogima je to previše, zbog velikog broja zahtjeva cijeli proces znao je trajati i po mjesec dana i u ugostiteljskim krugovima može se čuti da mnogi još uvijek nisu spremni, odnosno nisu u svoje poslovanje implementirali fisklanu blagajnu. Taj prekršaj, prema kaznenim odredbama novog Zakona, kažnjava se od 10.000 pa čak do 500.000 kuna, a odgovornu osobu u firmi, odnosno obrtu, do 50.000 kuna.
Pozitivan pomak ali…
– Mnogima je to kao da nakon 10 godina rada ponovo moraju otvarati obrt, kaže Vedran Medija, »mali« ugostitelj iz kafića Bounty na Trsatu.
– Vjerujem da se pojedinici jednostavno ne mogu priuštiti uvođenje novog sustava. No s druge strane, uvođenje fiskalizacije je pozitivan pomak jer će se »veliki« i »mali« ugostitelji na neki način izjednačiti, a opstati će samo oni koji izvršavaju obaveze na vrijeme. Jedino je možda trebalo omogućiti period prilagodbe, jer kada silna količina podataka krene 1. siječnja, veliko je pitanje može li sustav sve to izdržati, rekao je Medija.
U njegovom dijelu grada, na pravcu dugom oko kilometar, trenutačno djeluje preko 20 ugostiteljskih objekata. Osim na Badnjak i Velu Gospu, što su samo dva dana u godini, većina ih je već sada u pravilu prazna. Ako je tako na Trsatu, s iznimkom Korza, u drugim dijelovima grada situacija može biti samo još gora. I u takvoj situaciji, stiže fiskalizacija. Čini se da će riječki ugostiteljima trebati sreće u novoj godini više nego ikad…
