Trpimir Goluža: Hrvatskoj nedostaje 2.500 specijalista, odlazak liječnika ne može se zaustaviti represijom

Trpimir Goluža / Foto Denis LOVROVIĆ

Iz sustava odlaze ambiciozni i vrijedni, uglavnom mlađi ljudi koji su puno uložili u sebe i žele se dodatno stručno usavršavati i profesionalno napredovati 

Četiri mjeseca u vođenju institucije poput Hrvatske liječničke komore (HLK) prekratak je period da bi se u njemu mogli polučiti ozbiljniji rezultati, no dovoljan je da bi se stvorili temelji za buduće djelovanje i naznačio budući smjer Komore. To ističe novi predsjednik HLK dr. Trpimir Goluža, dodajući da su prva dva ljetna mjeseca iskorištena za dubinsku analizu zatečenog stanja i strateško planiranje budućeg djelovanja krovnog cehovskog udruženja liječnika. 

Novi predsjednik naglašava da je detaljno analizirana postojeća organizacijska struktura društva i proučene zatečene poslovne procedure i procesi, a u posljednja dva mjeseca krenulo se s revizijom financijskog poslovanja i stvaranjem preduvjeta za reorganizaciju rada stručnih službi HLK-a. 

– Komoru želimo ustrojiti kao odgovornu i efikasnu organizaciju koju će članovi prepoznati svojom jer će vrlo aktivno zastupati njihove interese i prava, a zdravstvena administracija uvažavati kao konstruktivnog partnera kojem je stalo do sveobuhvatne učinkovitosti zdravstvenog sustava. Naš cilj je izboriti se za društvenu klimu u kojoj će se, kroz vrednovanje znanja i poštivanje rada, uvažiti značaj i specifičnost liječničkog zvanja. 

LIJEČNIČKE KOMORE TREBAJU AUTONOMIJU 

Bili ste veliki protivnik ideje Ministarstva o upravnom nadzoru nad strukovnim komorama u zdravstvu. Zašto, ne postoji li slična praksa u svijetu? – Zagovornik sam institucionalnog nadziranja svakog oblika javnog rada pa tako i rada komora u zdravstvu Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti nije se pokušao uvesti upravni nadzor, već prijeki sud i svojevrsna svevlast ministra zdravlja nad radom strukovnih komora u zdravstvu. Upravni nadzor nad radom komora u zdravstvu, već godinama, postoji i zato ga nije niti trebalo »uvoditi«. No, drastična je razlika između upravnog nadzora i ministarskog  upravljanja komorama, koje bi ukinulo autonomiju zdravstvenih komora. Autonomija liječničke samouprave civilizacijski je doseg u razvijenim europskim zemljama. Ona komorama jamči neovisnost i važnu ulogu korektivnog faktora u praćenju rada vladinih institucija. Tu su neovisnost ukidali totalitarni režimi, kao što je bio slučaj i u socijalističkoj Jugoslaviji. Danas smo ipak u demokratskoj Hrvatskoj, EU i u 2015. godini. 

Tijekom predizborne kampanje za izbore za HLK obećavali ste da ćete Komoru preobraziti u svojevrsni servis liječnicima, da će HLK biti podrška liječnicima u profesionalnom radu i stručnom usavršavanju, jamac profesionalne i društvene sigurnosti. Što ste do sada po tom pitanju konkretno učinili? 

– Od prvog dana od kad smo, slijedom izbornih rezultata, preuzeli odgovornost za vođenje Komore, u središte interesa našeg djelovanja stavili smo člana – liječnika. Ne samo na deklarativnoj razini već i u praksi. Radno vrijeme Komore za rad s članovima na dnevnoj razini produžili smo za šest sati. Komora za članove, svaki radni dan, radi bez prekida od 8 do 20 sati. Ukinuli smo automatsku telefonsku sekretaricu, na sve telefonske pozive javljaju se službenici Komore koji imaju striktnu uputu da je efikasno pružanje usluge članovima prioritet njihova svakodnevnog rada. Definirali smo i pokrenuli aktivnu proceduru zaštite liječnika od neodgovornog prozivanja u medijima. Članovima smo osigurali povoljnu mogućnost kvalitetne pravne zaštite. Maksimalno smo ubrzali postupak rješavanja upravno-pravnih predmeta i spisa. On što se nekada tjednima rješavalo, danas riješimo kroz dva do tri dana. Započeli smo s cjelovitom informatizacijom svih poslovnih procesa u Komori. Intenzivno radimo na sveobuhvatnom sređivanju arhiva Komore što podrazumijeva uređenje potpuno novog prostora za arhiviranje pisane građe, izlučivanje gradiva kojem je prošao rok obaveze čuvanja te obradu i digitalizaciju kompletne poslovne dokumentacije. Stvaramo e-arhiv, intenzivnije komuniciramo s članstvom i javnošću, pred otvaranjem smo novih komunikacijskih kanala, izlazimo na društvene mreže. Ključno je napomenuti da smo također pokrenuli duboku analizu i reviziju financijskog poslovanja jer nastojimo maksimalno racionalizirati sve troškove. Pripremili smo izmjene i dopune Statuta HLK-a i stvorili preduvjete za novu sistematizaciju radnih mjesta. Na vodećim mjestima u stručnim službama Komore želimo najkvalitetnije ljude s potrebnim kompetencijama i stručnim kvalifikacijama. To je garancija kvalitetnijeg i učinkovitijeg rada stručnih službi, a sve na usluzi našem članstvu. 

Odluka o licenci 

Ipak, među liječnicima obiteljske medicine koji su bili dio slučaja Hipokrat širi se panika da će ostati bez licenci. U Komori se tvrdi da neće, možete li to pobliže pojasniti? 

– Otkad sam na čelu HLK nitko od službenih osoba iz Komore nikada nije tvrdio da će netko ostati ili da neće ostati bez licence. To je naprosto nemoguće znati, jer o oduzimanju licence odlučuje isključivo nadležno tijelo HLK-a, Časni sud Komore. To tijelo ima potpunu autonomiju u djelovanju, a njegovi članovi su najugledniji hrvatski liječnici. Eventualnu nedostojnost kolega za obavljanje liječničke djelatnosti utvrđivat će sudsko vijeće Časnog suda, koje se po pitanju osuđenih kolega iz slučaja Hipokrat još uvijek nije formiralo. Naime, postupak utvrđivanja eventualne nedostojnosti obavljanja liječničke djelatnosti još nije niti pokrenut. 

PROMJENA VLASTI NE BI SMJELA UTJECATI NA ZDRAVSTVENI SUSTAV 

Na čelo HLK došli ste u zadnjim mjesecima manadata jedne Vlade. Kako ocjenjujete zdravstveni sustav u posljednje četiri godine kao i dosadašnju suradnju s Ministarstvom zdravlja te očekujete li da će izbori donijeti promjene na tom planu? 

– U prve dvije i pol godine, za vrijeme mandata ministra Rajka Ostojića, najbolje što se dogodilo jest osnivanje Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL-a). To je možda čak i jedina strukovna udruga koja beskompromisno ukazuje na probleme u sustavu u kojem djeluje i predlaže konstruktivna i u praksi provediva rješenja. Najbolja ostvarenja zdravstvene administracije predvođene ministrom Vargom su izdvajanje zdravstvenog proračuna iz riznice i promjena načina plaćanja zdravstvenih usluga sa zajamčenih mjesečnih paušala na plaćanje po izvršenju usluge te početak stvaranja platforme za cjelovitije praćenje sustava. Nadam se da će se ta rješenja održati i dalje te se po potrebi i usavršavati, bez obzira na to hoće li doći do promjene vlasti nakon sljedećih izbora. 

Neki kuloari tvrde da vam je ministar Varga uskratio suglasnost na izmjene i dopune Statuta HLK-a kako bi zaštitio liječnike iz afere Hipokrat od novog suđenja, ovaj put pred Komorom? 

– Osobno ne vjerujem da je to razlog ministrova uskraćivanja davanja suglasnosti. Procesuiranje liječnika koji su pravomoćno osuđeni za kazneno djelo počinjeno tijekom obavljanja liječničke djelatnosti odnosno pokretanje postupka za utvrđivanje njihove nedostojnosti, zakonska je obveza HLK koja proizlazi iz Zakona o liječništvu, donesenom 2003. godine. Siguran sam da niti jednom ministru ne pada na pamet pozivati na kršenje zakona. Pored toga, postupci o utvrđivanju eventualne nedostojnosti liječnika niti na koji način nisu uvjetovani niti uzročno-posljedično povezani s izmjenama i dopunama Statuta Komore. Tumačenje koje dovodi u vezu uskratu suglasnosti na Statut Komore i pokretanje postupaka za utvrđivanje nedostojnosti liječnika, u cijelosti je netočno. Radi se o dezinformaciji koja je namjerno plasirana u javnost u predizborno vrijeme, vjerojatno kao neuspješan pokušaj dizanja popularnosti ministra i sijanja sumnje među liječnicima u novo vodstvo Komore. Za informaciju o uskraćivanju davanja suglasnosti izmjenama i dopunama Statuta HLK-a znalo je samo najuže vodstvo Komore i i Kabinet ministra zdravlja. Kako nitko iz Komore nije ništa komunicirao o toj temi medijima, jasan je izvor informacije, kao i kreator dezinformacije. 

Kadrovski deficit 

Zašto zapravo inzistirate na procesuiranju kolega iz primarne zdravstvene zaštite? 

– Moram ponoviti da se procesuiranje liječnika koji imaju pravomoćne kaznene presude temelji na odredbama Zakona o liječništvu. Hrvatska liječnička komora treba naći snagu suočiti se i s neugodnim problemima. Naša je obveza i odgovornost uspostaviti društveno odgovorne obrasce ponašanja. Zakon nas upućuje da kolege koje imaju pravomoćnu sudsku presudu za kazneno djelo počinjeno tijekom obavljanja liječničkog poziva procesuiramo pred nadležnim tijelima Komore. Smatram da je ovo pitanje reputacije liječničke struke i vjerodostojnosti djelovanja Komore. Ako bismo poput noja zabili glavu u pijesak i ponašali se kao da se to nas uopće ne tiče, kako bismo mogli tražiti od drugih da se odgovorno ponašaju? Zaslužili bismo društveni prijezir.

Idući tjedan na simpoziju Udruge poslodavaca u zdravstvu najavljeno je vaše predavanje Budućnost položaja liječnika u zdravstvenom sustavu. Koja je budućnost liječničke struke u nas, kako zaustaviti odlaske liječnika koji u Hrvatskoj, po svemu sudeći, ne vide svoju budućnost? 

– Za budućnost liječničke struke u Hrvatskoj nisam zabrinut, ali jesam za kadrovsku održivost zdravstvenog sustava. Hrvatska stvara kvalitetne liječnike. Stručna znanja i vještine koje posjeduju hrvatski liječnici priznata su u najrazvijenijim svjetskim društvima. Zdravstvena usluga koja se u Hrvatskoj pruža na zavidnoj je razini. Što se tiče liječnika, Hrvatska je kadrovski deficitarna zemlja. Prema podacima Eurostata, u sustavu nam nedostaje oko 2.500 specijalista da bismo dosegli europski prosjek broja specijalista na tisuću stanovnika. Odlazak liječnika ne može se zaustaviti represijom. Nužno je pronaći stimulativne mjere kojima će se liječnicima stvoriti kvalitetno ozračje za rad i život u Hrvatskoj pa kolege neće niti pomišljati na odlazak, a oni koji su otišli razmislit će o povratku. Problem nadilazi ingerencije Ministarstva zdravlja i da bi se riješio potrebna je snažna politička volja i suradnja državne i lokalne vlasti. Krajnje je vrijeme da se nešto konkretno poduzme. Poboljšanje stanja podrazumijeva bolju organizaciju rada, sustavno omogućavanje stručnog usavršavanja, pravednije napredovanje u struci, poboljšanje radnih uvjeta, povećanje broja izvršitelja u sustavu, uvažavanje europskih kriterija vremensko-kadrovskih normativa u pružanju zdravstvenih usluga, porezne olakšice za rad u za život manje atraktivnim sredinama, stambeno zbrinjavanje, mogućnost dopunskog rada kod poslodavca iz iste djelatnosti i mnogo drugoga. Nadam se da će se nakon predstojećih parlamentarnih izbora stvoriti preduvjeti za rješavanje ovog problema koji će dugoročno odrediti perspektivu hrvatskog zdravstvenog sustava. 

Nezadovoljstvo uvjetima rada 

Kakav je profil liječnika koji odlaze, počevši od dobi i specijalnosti? Odlaze li najbolji te kakve to reperkusije ima i kakve će imati na sustav zdravstva? 

– Iz sustava odlaze kolege koji su uvjereni u svoje znanje i koji su spremni na rad, odricanje i dokazivanje. To su ambiciozni i vrijedni ljudi koji su puno uložili u sebe i žele se dodatno stručno usavršavati i profesionalno napredovati. Uglavnom je riječ o mlađim kolegama. Prosječna dob kolega koji su pokazale ozbiljnu namjeru za odlaskom iz sustava je oko 35 godina, 40 posto ih je mlađe od 40 godina, 50 posto ih nema specijalizaciju. Usporedbe radi, prosječna dob specijaliste u Hrvatskoj je 52 godine. Anesteziolozi su pokazali najveći interes za odlaskom, potom internisti i radiolozi. Najčešće destinacije su Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka, potom Irska, Austrija i Švedska. Ono što posebno zabrinjava jest tendencija da Hrvatsku napuštaju mladi liječnici neposredno po završetku studija ili po obavljanju staža. Njihov gubitak osjetit ćemo u punom opsegu tek za desetak godina, kad bi se trebala dogoditi smjena generacija. Imat ćemo radno potrošene ljude pred mirovinom, a njihove planirane zamjene bit će daleko izvan Hrvatske. 

Koji su glavni razlozi zbog kojih liječnici odlaze? 

– Osim nezadovoljstva plaćom, liječnici su nezadovoljni uvjetima rada, nemogućnošću stručnog napredovanja i ostvarivanja profesionalnih ambicija. Koliko mi je poznato, jedina smo europska država u kojoj su liječnici praktično eliminirani iz socijalnog dijaloga o svojim radnim pravima. Strukovni kolektivni ugovor koji liječnici već godinama traže i dalje nemamo. O našim radnim pravima odlučuju predstavnici sindikata koji ne dijele našu profesionalnu sudbinu i odgovornost. Mladi, tek diplomirani liječnici, predugo čekaju na specijalizaciju. Uvjeti odabira specijalizanata nisu u potpunosti transparentni. Poseban problem su i ugovori koje su specijalizanti primorani potpisati sa svojim poslodavcima, a koji ih na duži period vežu uz poslodavca. Profesionalni razvoj i napredovanje u znanstveno – nastavnim zvanjima za mnoge mlade liječnike izvor su frustracija. Dokazanim stručnjacima, specijalistima u javnom sustavu, gotovo je zabranjeno da svoje usluge i znanje pružaju izvan redovitog radnog vremena pod jednakim uvjetima kako to mogu činiti drugi visoko obrazovani profesionalci. Liječnike se često u medijima bezrazložno optužuje pa čak i osuđuje zbog ishoda liječenja za koje nisu niti mogu biti krivi. S obzirom na značajan kadrovski deficit u sustavu, liječnici u Hrvatskoj imaju iznimno visoku radnu satnicu. Broj prekovremenih radnih sati uvelike nadmašuje zakonski dopušten okvir, radi se noću, vikendima, blagdanima. Sve to itekako utječe na kvalitetu života, ali i ukupno zadovoljstvo kolega.

TRPIMIR GOLUŽA PREDSJEDNIK HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE HRVATSKOJ nedostaje 2.500 specijalista Iz sustava odlaze ambiciozni i vrijedni, uglavnom mlađi ljudi koji su puno uložili u sebe i žele se dodatno stručno usavršavati i profesionalno napredovati Postupak utvrđivanja eventualne nedostojnosti obavljanja liječničke djelatnosti još nije niti pokrenut  35 godina je prosječna dob kolega koji su pokazale ozbiljnu namjeru za odlaskom iz sustava, 40 posto ih je mlađe od 40 godina, 50 posto ih nema specijalizacijuAnesteziolozi su pokazali najveći interes za odlaskom, potom internisti i radioloziBarbara ČALUŠIĆČetiri mjeseca u vođenju institucije poput Hrvatske liječničke komore (HLK) prekratak je period da bi se u njemu mogli polučiti ozbiljniji rezultati, no dovoljan je da bi se stvorili temelji za buduće djelovanje i naznačio budući smjer Komore. To ističe novi predsjednik HLK dr. Trpimir Goluža, dodajući da su prva dva ljetna mjeseca iskorištena za dubinsku analizu zatečenog stanja i strateško planiranje budućeg djelovanja krovnog cehovskog udruženja liječnika. Novi predsjednik naglašava da je detaljno analizirana postojeća organizacijska struktura društva i proučene zatečene poslovne procedure i procesi, a u posljednja dva mjeseca krenulo se s revizijom financijskog poslovanja i stvaranjem preduvjeta za reorganizaciju rada stručnih službi HLK-a. – Komoru želimo ustrojiti kao odgovornu i efikasnu organizaciju koju će članovi prepoznati svojom jer će vrlo aktivno zastupati njihove interese i prava, a zdravstvena administracija uvažavati kao konstruktivnog partnera kojem je stalo do sveobuhvatne učinkovitosti zdravstvenog sustava. Naš cilj je izboriti se za društvenu klimu u kojoj će se, kroz vrednovanje znanja i poštivanje rada, uvažiti značaj i specifičnost liječničkog zvanja. Tijekom predizborne kampanje za izbore za HLK obećavali ste da ćete Komoru preobraziti u svojevrsni servis liječnicima, da će HLK biti podrška liječnicima u profesionalnom radu i stručnom usavršavanju, jamac profesionalne i društvene sigurnosti. Što ste do sada po tom pitanju konkretno učinili? – Od prvog dana od kad smo, slijedom izbornih rezultata, preuzeli odgovornost za vođenje Komore, u središte interesa našeg djelovanja stavili smo člana – liječnika. Ne samo na deklarativnoj razini već i u praksi. Radno vrijeme Komore za rad s članovima na dnevnoj razini produžili smo za šest sati. Komora za članove, svaki radni dan, radi bez prekida od 8 do 20 sati. Ukinuli smo automatsku telefonsku sekretaricu, na sve telefonske pozive javljaju se službenici Komore koji imaju striktnu uputu da je efikasno pružanje usluge članovima prioritet njihova svakodnevnog rada. Definirali smo i pokrenuli aktivnu proceduru zaštite liječnika od neodgovornog prozivanja u medijima. Članovima smo osigurali povoljnu mogućnost kvalitetne pravne zaštite. Maksimalno smo ubrzali postupak rješavanja upravno-pravnih predmeta i spisa. On što se nekada tjednima rješavalo, danas riješimo kroz dva do tri dana. Započeli smo s cjelovitom informatizacijom svih poslovnih procesa u Komori. Intenzivno radimo na sveobuhvatnom sređivanju arhiva Komore što podrazumijeva uređenje potpuno novog prostora za arhiviranje pisane građe, izlučivanje gradiva kojem je prošao rok obaveze čuvanja te obradu i digitalizaciju kompletne poslovne dokumentacije. Stvaramo e-arhiv, intenzivnije komuniciramo s članstvom i javnošću, pred otvaranjem smo novih komunikacijskih kanala, izlazimo na društvene mreže. Ključno je napomenuti da smo također pokrenuli duboku analizu i reviziju financijskog poslovanja jer nastojimo maksimalno racionalizirati sve troškove. Pripremili smo izmjene i dopune Statuta HLK-a i stvorili preduvjete za novu sistematizaciju radnih mjesta. Na vodećim mjestima u stručnim službama Komore želimo najkvalitetnije ljude s potrebnim kompetencijama i stručnim kvalifikacijama. To je garancija kvalitetnijeg i učinkovitijeg rada stručnih službi, a sve na usluzi našem članstvu. Odluka o licenci Ipak, među liječnicima obiteljske medicine koji su bili dio slučaja Hipokrat širi se panika da će ostati bez licenci. U Komori se tvrdi da neće, možete li to pobliže pojasniti? – Otkad sam na čelu HLK nitko od službenih osoba iz Komore nikada nije tvrdio da će netko ostati ili da neće ostati bez licence. To je naprosto nemoguće znati, jer o oduzimanju licence odlučuje isključivo nadležno tijelo HLK-a, Časni sud Komore. To tijelo ima potpunu autonomiju u djelovanju, a njegovi članovi su najugledniji hrvatski liječnici. Eventualnu nedostojnost kolega za obavljanje liječničke djelatnosti utvrđivat će sudsko vijeće Časnog suda, koje se po pitanju osuđenih kolega iz slučaja Hipokrat još uvijek nije formiralo. Naime, postupak utvrđivanja eventualne nedostojnosti obavljanja liječničke djelatnosti još nije niti pokrenut. Neki kuloari tvrde da vam je ministar Varga uskratio suglasnost na izmjene i dopune Statuta HLK-a kako bi zaštitio liječnike iz afere Hipokrat od novog suđenja, ovaj put pred Komorom? – Osobno ne vjerujem da je to razlog ministrova uskraćivanja davanja suglasnosti. Procesuiranje liječnika koji su pravomoćno osuđeni za kazneno djelo počinjeno tijekom obavljanja liječničke djelatnosti odnosno pokretanje postupka za utvrđivanje njihove nedostojnosti, zakonska je obveza HLK koja proizlazi iz Zakona o liječništvu, donesenom 2003. godine. Siguran sam da niti jednom ministru ne pada na pamet pozivati na kršenje zakona. Pored toga, postupci o utvrđivanju eventualne nedostojnosti liječnika niti na koji način nisu uvjetovani niti uzročno-posljedično povezani s izmjenama i dopunama Statuta Komore. Tumačenje koje dovodi u vezu uskratu suglasnosti na Statut Komore i pokretanje postupaka za utvrđivanje nedostojnosti liječnika, u cijelosti je netočno. Radi se o dezinformaciji koja je namjerno plasirana u javnost u predizborno vrijeme, vjerojatno kao neuspješan pokušaj dizanja popularnosti ministra i sijanja sumnje među liječnicima u novo vodstvo Komore. Za informaciju o uskraćivanju davanja suglasnosti izmjenama i dopunama Statuta HLK-a znalo je samo najuže vodstvo Komore i i Kabinet ministra zdravlja. Kako nitko iz Komore nije ništa komunicirao o toj temi medijima, jasan je izvor informacije, kao i kreator dezinformacije. Kadrovski deficit Zašto zapravo inzistirate na procesuiranju kolega iz primarne zdravstvene zaštite? – Moram ponoviti da se procesuiranje liječnika koji imaju pravomoćne kaznene presude temelji na odredbama Zakona o liječništvu. Hrvatska liječnička komora treba naći snagu suočiti se i s neugodnim problemima. Naša je obveza i odgovornost uspostaviti društveno odgovorne obrasce ponašanja. Zakon nas upućuje da kolege koje imaju pravomoćnu sudsku presudu za kazneno djelo počinjeno tijekom obavljanja liječničkog poziva procesuiramo pred nadležnim tijelima Komore. Smatram da je ovo pitanje reputacije liječničke struke i vjerodostojnosti djelovanja Komore. Ako bismo poput noja zabili glavu u pijesak i ponašali se kao da se to nas uopće ne tiče, kako bismo mogli tražiti od drugih da se odgovorno ponašaju? Zaslužili bismo društveni prijezir.Idući tjedan na simpoziju Udruge poslodavaca u zdravstvu najavljeno je vaše predavanje Budućnost položaja liječnika u zdravstvenom sustavu. Koja je budućnost liječničke struke u nas, kako zaustaviti odlaske liječnika koji u Hrvatskoj, po svemu sudeći, ne vide svoju budućnost? – Za budućnost liječničke struke u Hrvatskoj nisam zabrinut, ali jesam za kadrovsku održivost zdravstvenog sustava. Hrvatska stvara kvalitetne liječnike. Stručna znanja i vještine koje posjeduju hrvatski liječnici priznata su u najrazvijenijim svjetskim društvima. Zdravstvena usluga koja se u Hrvatskoj pruža na zavidnoj je razini. Što se tiče liječnika, Hrvatska je kadrovski deficitarna zemlja. Prema podacima Eurostata, u sustavu nam nedostaje oko 2.500 specijalista da bismo dosegli europski prosjek broja specijalista na tisuću stanovnika. Odlazak liječnika ne može se zaustaviti represijom. Nužno je pronaći stimulativne mjere kojima će se liječnicima stvoriti kvalitetno ozračje za rad i život u Hrvatskoj pa kolege neće niti pomišljati na odlazak, a oni koji su otišli razmislit će o povratku. Problem nadilazi ingerencije Ministarstva zdravlja i da bi se riješio potrebna je snažna politička volja i suradnja državne i lokalne vlasti. Krajnje je vrijeme da se nešto konkretno poduzme. Poboljšanje stanja podrazumijeva bolju organizaciju rada, sustavno omogućavanje stručnog usavršavanja, pravednije napredovanje u struci, poboljšanje radnih uvjeta, povećanje broja izvršitelja u sustavu, uvažavanje europskih kriterija vremensko-kadrovskih normativa u pružanju zdravstvenih usluga, porezne olakšice za rad u za život manje atraktivnim sredinama, stambeno zbrinjavanje, mogućnost dopunskog rada kod poslodavca iz iste djelatnosti i mnogo drugoga. Nadam se da će se nakon predstojećih parlamentarnih izbora stvoriti preduvjeti za rješavanje ovog problema koji će dugoročno odrediti perspektivu hrvatskog zdravstvenog sustava. Nezadovoljstvo uvjetima rada Kakav je profil liječnika koji odlaze, počevši od dobi i specijalnosti? Odlaze li najbolji te kakve to reperkusije ima i kakve će imati na sustav zdravstva? – Iz sustava odlaze kolege koji su uvjereni u svoje znanje i koji su spremni na rad, odricanje i dokazivanje. To su ambiciozni i vrijedni ljudi koji su puno uložili u sebe i žele se dodatno stručno usavršavati i profesionalno napredovati. Uglavnom je riječ o mlađim kolegama. Prosječna dob kolega koji su pokazale ozbiljnu namjeru za odlaskom iz sustava je oko 35 godina, 40 posto ih je mlađe od 40 godina, 50 posto ih nema specijalizaciju. Usporedbe radi, prosječna dob specijaliste u Hrvatskoj je 52 godine. Anesteziolozi su pokazali najveći interes za odlaskom, potom internisti i radiolozi. Najčešće destinacije su Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka, potom Irska, Austrija i Švedska. Ono što posebno zabrinjava jest tendencija da Hrvatsku napuštaju mladi liječnici neposredno po završetku studija ili po obavljanju staža. Njihov gubitak osjetit ćemo u punom opsegu tek za desetak godina, kad bi se trebala dogoditi smjena generacija. Imat ćemo radno potrošene ljude pred mirovinom, a njihove planirane zamjene bit će daleko izvan Hrvatske. Koji su glavni razlozi zbog kojih liječnici odlaze? – Osim nezadovoljstva plaćom, liječnici su nezadovoljni uvjetima rada, nemogućnošću stručnog napredovanja i ostvarivanja profesionalnih ambicija. Koliko mi je poznato, jedina smo europska država u kojoj su liječnici praktično eliminirani iz socijalnog dijaloga o svojim radnim pravima. Strukovni kolektivni ugovor koji liječnici već godinama traže i dalje nemamo. O našim radnim pravima odlučuju predstavnici sindikata koji ne dijele našu profesionalnu sudbinu i odgovornost. Mladi, tek diplomirani liječnici, predugo čekaju na specijalizaciju. Uvjeti odabira specijalizanata nisu u potpunosti transparentni. Poseban problem su i ugovori koje su specijalizanti primorani potpisati sa svojim poslodavcima, a koji ih na duži period vežu uz poslodavca. Profesionalni razvoj i napredovanje u znanstveno – nastavnim zvanjima za mnoge mlade liječnike izvor su frustracija. Dokazanim stručnjacima, specijalistima u javnom sustavu, gotovo je zabranjeno da svoje usluge i znanje pružaju izvan redovitog radnog vremena pod jednakim uvjetima kako to mogu činiti drugi visoko obrazovani profesionalci. Liječnike se često u medijima bezrazložno optužuje pa čak i osuđuje zbog ishoda liječenja za koje nisu niti mogu biti krivi. S obzirom na značajan kadrovski deficit u sustavu, liječnici u Hrvatskoj imaju iznimno visoku radnu satnicu. Broj prekovremenih radnih sati uvelike nadmašuje zakonski dopušten okvir, radi se noću, vikendima, blagdanima. Sve to itekako utječe na kvalitetu života, ali i ukupno zadovoljstvo kolega.PROMJENA VLASTI NE BI SMJELA UTJECATI NA ZDRAVSTVENI SUSTAV Na čelo HLK došli ste u zadnjim mjesecima manadata jedne Vlade. Kako ocjenjujete zdravstveni sustav u posljednje četiri godine kao i dosadašnju suradnju s Ministarstvom zdravlja te očekujete li da će izbori donijeti promjene na tom planu? – U prve dvije i pol godine, za vrijeme mandata ministra Rajka Ostojića, najbolje što se dogodilo jest osnivanje Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL-a). To je možda čak i jedina strukovna udruga koja beskompromisno ukazuje na probleme u sustavu u kojem djeluje i predlaže konstruktivna i u praksi provediva rješenja. Najbolja ostvarenja zdravstvene administracije predvođene ministrom Vargom su izdvajanje zdravstvenog proračuna iz riznice i promjena načina plaćanja zdravstvenih usluga sa zajamčenih mjesečnih paušala na plaćanje po izvršenju usluge te početak stvaranja platforme za cjelovitije praćenje sustava. Nadam se da će se ta rješenja održati i dalje te se po potrebi i usavršavati, bez obzira na to hoće li doći do promjene vlasti nakon sljedećih izbora. LIJEČNIČKE KOMORE TREBAJU AUTONOMIJU Bili ste veliki protivnik ideje Ministarstva o upravnom nadzoru nad strukovnim komorama u zdravstvu. Zašto, ne postoji li slična praksa u svijetu? – Zagovornik sam institucionalnog nadziranja svakog oblika javnog rada pa tako i rada komora u zdravstvu Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti nije se pokušao uvesti upravni nadzor, već prijeki sud i svojevrsna svevlast ministra zdravlja nad radom strukovnih komora u zdravstvu. Upravni nadzor nad radom komora u zdravstvu, već godinama, postoji i zato ga nije niti trebalo »uvoditi«. No, drastična je razlika između upravnog nadzora i ministarskog  upravljanja komorama, koje bi ukinulo autonomiju zdravstvenih komora. Autonomija liječničke samouprave civilizacijski je doseg u razvijenim europskim zemljama. Ona komorama jamči neovisnost i važnu ulogu korektivnog faktora u praćenju rada vladinih institucija. Tu su neovisnost ukidali totalitarni režimi, kao što je bio slučaj i u socijalističkoj Jugoslaviji. Danas smo ipak u demokratskoj Hrvatskoj, EU i u 2015. godini. 