Foto V. KARUZA
Koliko je Kvarner napredovao ukazuje i podatak da je, u odnosu na 2010. godinu, u pred i posezoni lani ostvareno gotovo 90 posto noćenja više. Hoteli i obiteljski smještaji su imali po jedan posto više turističkih noćenja, dok je u kampovima prošle godine ostvareno jedan posto noćenja manje
RIJEKA – Kvarner je 2019. godine zaključio s 3,1 milijun dolazaka turista i 19,1 milijun noćenja. U odnosu na godinu ranije, turističkih dolazaka je više za dva, a noćenja za jedan posto.
Noćenja su u odnosu na 2017. porasla za tri posto, a primjerice, u odnosu na 2016. za 13 posto, pokazuju podaci Turističke zajednice Kvarnera.
Naime, u županijskom TZ-u, u kojem su analizirajući lanjsku turističku godinu, istaknuli kako su tijekom špice sezone noćenja ostala na razini pretprošle godine, ali uz prosječnu popunjenost smještajnih kapaciteta od 25 dana, a kod hotela čak 30 dana, što znači da je prostor za rast u tom dijelu godine bio gotovo minimalan.
Ulaganje u kvalitetu
– Važno je naglasiti kako je tijekom predsezone ostvareno jedan posto više noćenja, dok je u posezoni ostvareno četiri posto više noćenja. Naš glavni cilj ostaje jačati pred i posezonu, jer činjenica je da nećemo uvijek moći imati rekordnu »špicu«.
Regija Kvarner posljednjih godina definitivno uspijeva u jačanju dijelova godine prije i nakon ljetne sezone. Usporedimo li 2010. s 2019. godinom u pred i posezoni postigli smo veliki porast noćenja, i to za gotovo 90 posto!
Posljednjih desetak godina ulagalo se u kvalitetu i ponudu regije, dobro smo usmjerili zajedničko brendiranje i aktivnosti te smo prepoznali proizvode i ponudu regije u kojima smo najjači.
Sve to su koraci čiji rezultati ne mogu doći odmah, već je potrebno duže vrijeme. Uzmemo li u obzir da je, primjerice, u 2010. ostvareno 12,7 milijuna noćenja, jasno nam je da smo u razdoblju od devet godina ostvarili 6,3 milijuna noćenja više, odnosno ukupan broj noćenja na Kvarneru porastao je za čak 50 posto – istaknula je Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera te dodala kako je već tradicionalno, Njemačka najjače tržište za turistički Kvarner.
Otok Krk i dalje ostaje regija koja ostvaruje najveći turistički promet u županiji. Naime, na Krku je lani ostvareno oko 36 posto svih županijskih noćenja, odnosno njih oko sedam milijuna. Na drugom mjestu je Crikveničko-vinodolska rivijera s 3,2 milijuna, a na trećem otok Lošinj s 2,4 milijuna noćenja. Slijede Opatijska rivijera i otok Rab s po 2,2 milijuna, otok Cres s 1,1 milijun, riječko područje s 925 tisuća te Gorski kotar sa 110 tisuća noćenja. Najveći postotni porast noćenja od 14 posto ostvaren je na riječkom području. Među pojedinim destinacijama najjači su Mali Lošinj koji godišnje ostvaruje 2,4 milijuna noćenja te Crikvenica s oko 2,2 milijuna noćenja.
Naime, lani je Kvarner posjetilo 630 tisuća gostiju iz Njemačke koji su ostvarili gotovo 4,7 milijuna noćenja, a na što su, dodala je direktorica TZ-a Kvarnera, sigurno utjecale i brojne promotivne aktivnosti fokusirane na njemačko tržište.
Osim Njemačke, još tri tržišta ostvaruju više od milijun noćenja. Tako su slovenski turisti ostvarili oko 3 milijuna, Austrijanci oko 1,8 milijuna te Talijani oko 1,3 milijuna noćenja.
Ukupno prva četiri najjača tržišta ustvari nose gotovo 70 posto fizičkog prometa u županiji.
U TZ-u Kvarnera istaknuli su i kako je lani uključivanje Kvarnera na rute kojima gosti iz dalekih tržišta obilaze Europu, rezultiralo velikim porastom prometa iz dalekih zemalja.
Tako su, primjerice, u posljednje tri godine gosti iz Kine gotovo utrostručili broj noćenja, a Amerikanci ostvarili 50 posto više noćenja u odnosu na godinu ranije. Velik rast Kvarner je lani imao i s britanskog tržišta, a koje je, obilježilo propast velikog touroperatora Thomasa Cooka, kao i stalne najave Brexita.
Ipak, u 2019. s britanskog je tržišta ostvareno 137 tisuća noćenja, odnosno 25 posto više.
Zvjezdice se cijene
Što se tiče kapaciteta, turistima je na Kvarneru bilo na raspolaganju 190 tisuća stalnih kreveta što čini 17 posto od ukupnog broja turističkih kreveta u državi.
Po kapacitetima je, dakle, Kvarner na trećem mjestu, iza Istarske i Splitsko-dalmatinske županije.
S obzirom na to da dominira obiteljski smještaj, očekivano je i najveći fizički promet ostvaren u ovom smještajnom segmentu. U obiteljskom je smještaju ostvareno 7,7 milijuna, a u kampovima i hotelima po 3,7 milijuna noćenja.
Na Kvarneru je lani boravilo 24.500 nautičara koji su ostvarili 156.000 noćenja. Podaci TZ Kvarnera, naime, pokazuju kako je nautički promet u posljednjih godinu dana ostvario porast od čak 32 posto. Inače, na Kvarneru postoji dvadesetak luka nautičkog turizma, a Marina Punat sama ostvaruje više od polovine nautičkih noćenja.
– Hoteli su općenito ostvarili jedan posto više noćenja, no hoteli s 4 i 5 zvjezdica su imali rast od šest posto. Obiteljski smještaj je, pak, imao porast noćenja od jedan posto, međutim obiteljski smještaj s, primjerice pet zvjezdica je ostvario čak 38 posto više noćenja.
Isto vrijedi i za kampove, ukupno su imali jedan posto manje noćenja, a kampovi s pet zvjezdica bilježe rast noćenja od 22 posto – ukazala je Peršić Živadinov te zaključila kako su lanjski, ali i višegodišnji odlični turistički rezultati, ali i brojna priznanja Kvarneru kao regiji, pokazali kako je ključ uspjeha u zajedništvu.
– Zahvala stoga ide svim kvarnerskim turističkim djelatnicima i dionicima, jer ove rezultate postižemo zajedničkim kontinuiranim radom i suradnjom na svim razinama javnog i privatnog sektora.
A u 2020. nas očekuju veliki izazovi i događanja, i samim time velike turističke prilike za čitavu Hrvatsku.
Ali, pogledamo li ove pozitivne turističke rezultate koje smo na Kvarneru ostvarili u posljednjih nekoliko godina, vjerujem da i ove turističke godine zajednički uspjeh i dobra suradnja neće izostati, poručila je direktorica županijskog TZ-a.
