TIHA REVOLUCIJA S DELTE Prilika za novu Rijeku je tu. Hoćemo li je znati iskoristiti? / Novi list
Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 24° 1
Sutra: 27° 30° 12
21. kolovoza 2018.
Turizam budućnosti

TIHA REVOLUCIJA S DELTE Prilika za novu Rijeku je tu. Hoćemo li je znati iskoristiti?

Foto Marko Gracin
Foto Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 6. kolovoz 2018. u 7:23 2018-08-06T07:23:31+02:00

Boravak više od 600 mladih studenata arhitekture u zgradi nekadašnjeg Exportdrva pokazao je što bi za Rijeku mogao značiti projekt EPK-a.

Dok budete čitali ovaj tekst, na riječkoj Delti u zgradi nekadašnjeg Exportdrva studenti arhitekture iz cijeloga svijeta već su na završnoj izložbi pokazali dio onoga što su stvorili za vrijeme svog dvotjednog boravka u Rijeci. Više od 600 mladih s pet kontinenata krenulo je u nedjelju svojim kućama, a pala je vjerojatno i koja suza uz obećanje da se novonastala prijateljstva neće zaboraviti.

Njima svima ostat će sjećanja na, kako sami kažu, »nevjerojatne dane u jednom jako zanimljivom i neobično lijepom« gradu na Jadranu, a nama bi, između ostalog, mogla ostati spoznaja da Rijeka zaista ima šansu završiti svoju tranziciju i pronaći svoju novi, postindustrijski identitet.

Održavanje EASA-e, najveće europske konferencije studenata arhitekture, jedan je od prvih »živih primjera« što bi ovom gradu mogao značiti projekt Europske prijestolnice kulture, od oživljanja do sada neiskorištenih prostora u samom centru do razvoja gospodarstva s naglaskom na kreativne industrije i turizam.

Ipak se može

– Ovo je bio test, svojevrsni »showcase« svega onoga kako ja vidim EPK – govori nam arhitekt Idis Turato, voditelj programskog pravca »Slatko i slano« u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture i svojevrsni »tata« cijele priče s EASA-om.

Ni on sam ne krije zadovoljstvo s onim što se proteklih dana događalo na Delti, a kombinacija ponosa i dječjeg optimizma izbija iz svake njegove rečenice dok razgovaramo u njegovom uredu u bivšoj zgradi Ivexa.

K0408MG2
Izložba studenata arhitekture / Foto Marko Gracin

– Sada vidimo da je moguće s malo ulaganja mijenjati stvari i to je najvažnija poruka. Zaboravimo na velikog investitora koji će doći spasiti Rijeku, to se neće dogoditi. Ovi studenti su nam pokazali primjerom da je moguće živjeti, raditi i razvijati grad na jedan drugačiji način. Rijeka nije ni Porto Montenegro ni Portofino, ona mora naći svoj put. Upravo u tome je poanta projekta EPK-a za mene, ne u festivalu, predstavi ili dolasku neke strane zvijezde, iako će i toga naravno biti, već u odluci svih nas  da krenemo stvarati neki novi grad – objašnjava Turato.

Foto Marko Gracin

U prijevodu, velebni i beskrajno skupi projekti revitalizacije napuštenih prostora, kojima Rijeka obiluje, lijepo izgledaju na papiru i u 3D simulacijama, odlični su za objaviti u novinama i pohvaliti se na prezentacijama, ali su uglavnom nerealni pa samim time gotovo i besmisleni. Dok mi čekamo da se pojavi »zlatna ruka« koja će to sve financirati, neki od najatraktivnijih dijelova grada odumiru i zjape potupno neiskorišteni. 

Riječki model turizma bio bi onaj u kojem turist nije klasični gost već on za vrijeme svog boravka u gradu postaje »sugrađanin«, a upravo u tom smjer može se gledati i na EASA-in skup u Exportdrvu

Boravak mladih arhitekata u Exportdrvu pokazuje da stvar treba okrenuti, Deltu moramo inkorporirati u gradsko tkivo, ljudi tamo trebaju raditi, spavati i kupati se, za njima će onda doći i ugostiteljska i kulturna ponuda, a onda kada to postane »cool« se možda jednom pojavi i investitor koji će tu graditi nešto novo.

Čak i ako se ne pojavi, taj beskrajno dragocjeni prostor barem će koristiti oni zbog koji su u cijeloj priči njavžniji – građani Rijeke. Što se prije pomirimo s time da su neki planovi promašeni, da su neki projekti loše zamišljeni i da ono što je možda bilo moguće 2008. godine sada više nije izvedivo, to bi se prije mogli okrenuti rješavanju konkretnih problema.

– Moguće je nastaniti i iskorisiti cijelu Deltu, i to vrlo brzo i bez puno novca, samo moramo zajedno raditi na tome na svim razinama. Brendirajmo Rijeku kao otvoreni grad u kojem se može drugačije živjeti, riječka scena neka bude »lifestyle«, odnosno način života zbog kojeg ljudi dolaze ovdje – kaže Turato.

Foto Marko Gracin

Time bi, između ostalog, Rijeka stvorila i svoj specifični turizam koji bi mogao značajno utjecati na gospodarsku sliku grada. Treba naglasiti kako se ovdje ne radi o klasičnom turizmu za koji Rijeka u konačnici i nema previše uvjeta, pogotovo ne u borbi s ostatkom hrvatske obale.  

Održivi turizam

Rijeka nije Split, ni Zadar, ni Dubrovnik, stoga ni njen oblik turizma ne može biti takav. Unatoč silnom rastu i broja kreveta i broja noćenja, teško je očekivati da bi se Riječani mogli naći u sitauciji da cijeli širi centar postane jedna velika »airbnb-booking.com-apartman« zona u kojoj je sve namijenjeno gostima. To zapravo i nije loše jer kao što se može vidjeti iz nekih primjera na hrvatskoj obali, u takvoj vrsti turizma  građani vrlo brzo ostaju bez svog grada, oni u njemu ne žive, ne spavaju, ne piju kavu jer se sve, uključujući i cijene, usmjerava prema brzinskoj zaradi.

– To se ne smije dogoditi – kategoričan je direktor Turističke zajednice Rijeke Petar Škarpa.

Foto Marko Gracin

– Opterećenje većine gradova na obali za vrijeme sezone nema smisla. Turizmom se mora upravljati, moramo odrediti koliko zapravo turista možemo i želimo primiti. Posljednjih dvije godine u Rijeci se tri puta povećao broj privatnih iznajmljivača što s jedne strane veseli, ali tako nagli rast nije dobar jer u konačnici rezultira padom cijena pa na kraju nitko neće biti zadovoljan. Prestanimo gledati na turizam kao na priliku da se u tri mjeseca zaradi za cijelu godinu, to je dugoročno neodrživo. Također, umjesto stalnog gledanja u brojke, koncentrirajmo se na zadovoljstvo posjetitelja, ali i samih građana – upozorava Škarpa.

Nekadašnje skladište Exportdrva svojim je položajem i dimenzijama idealno za razne intervencije i događanja, a cijela zona Delte može se oživjeti bez pretjerano velikih investicija Petar Škarpa

Riječki model turizma bio bi onaj u kojem turist nije klasični gost već on za vrijeme svog boravka u gradu postaje »sugrađanin«, a upravo u tom smjeru može se gledati i na EASA-in skup u Exportdrvu. Ti klinci intenzivno su živjeli i radili u Rijeci, možda nisu odsjeli u hotelu ili apartmanu, ali su kao i klasični turisti, direktno utjecali na potrošnju: izlazili su, jeli, posjećivali događanja, kupali se... Da je kojim slučajem prostor Delte već postao sastavni dio grada, s plažama, klubovima, restoranima i slično, ta bi potrošnja sigurno bila i veća.

Direktor riječke turističke zajednice naglašava kako je dvotjedni boravak nekoliko stotina studenata u zgradi Exportdrva ukazao na potencijal te lokacije, ali i cijelog projekta EPK-a. Nekadašnje skladište svojim je položajem i dimenzijama idelano za razne intervencije i događanja, a cijela zona Delte može se oživjeti bez pretjerano velikih investicija. Također, u razvoju novog turizma činjenica da Rijeka do sada nije bila klasična odmorišna destinacija zapravo je olakotna okolnost.

– Imamo priliku, pogotovo kroz projekt Europske prijestolnice kulture, posložiti riječku turističku priču točno onako kako želimo. Cijela Europa se pokušava odmaknuti od toga da se turist osjeća kao gost, posjetitelji odnosno ti novi »sugrađani« žele piti kavu, jesti, spavati ili otići na koncert onako kako to rade domaći ljudi. Oni dolaze iz gradova i žele i na odmoru uživati u tom gradskom standardu na koji su navikli. Rijeka sa svojim spojem različitosti može ponuditi sve što današanji urbani turisti žele – kaže Škarpa.

Međutim, nije se promijenio samo turizam, promijenio se i svijet rada, pogotovo u kreativnim industrijama na koje se oslanja i projekt EPK.  Danas zaista nije teško zamisliti da, primjerice, dizajnerski ured iz Londona preseli svoje poslovanje u Rijeku na nekoliko »ljetnih« dana, tjedana, mjeseci. Za rad su im uglavnom dovoljni laptopi i internetska veza, ako ih u gradu čeka spremna infrastruktura, različiti kulturni, gastro, zabavni ili rekreativni sadržaji, a »novi ured« je jeftin i nalazi se 30-ak metara od mora, privremeno preseljenje i nije neka frka.

Sada vidimo da je moguće s malo ulaganja mijenjati stvari i to je najvažnija poruka svega ovoga. Zaboravimo na velikog investitora koji će doći spasiti Rijeku, to se neće dogoditi...Ovi studenti su pokazali primjerom da je moguće živjeti, raditi i razvijati grad na jedan drugačiji način  Idis Turato

Pogotovo ako je sredina u koju dolaze otvorena i tolerantna što Rijeka jest, ili barem pokušava biti. Takvi »radnici/turisti« također su jedna od riječkih prilika. Oba naša sugovornika nekoliko su puta naglasila potrebu za promjenom »mentalnog sklopa« odnosno načina razmišljanja kao jedan od uvjeta, ali u nekim momentima i kao jednu od mogućih pozitivnih posljedica onoga kroz što Rijeka prolazi. Kao što Rijeku neće spasiti čudotvorni investitor, ni promjene neće doći same od sebe. Ni u gradu, ali ni na kulturnoj ili gospodarskoj sceni.  

Nužne promjene

– Ako moraš čekati da ti grad ili ministarstvo daju novac, ti si mrtav. Mi i to želimo mijenjati i to kroz uključivanje riječkih gospodarstvenika u sve ove procese. Nije poanta da daju novac, nego da uključimo studente i zajednicu u posao, ako neka riječka tvrtka ima projekt mi želimo odraditi dio tog posla. Upravo to se sada događa u svijetu, otvaraju se »labovi« u kojima se spaja razmišljanje s realnom praksom, a takav laboratorij stvaramo i mi kroz projekt DeltaLaba. I tu će dolaziti strani studenti i mentori, mi ćemo im dati i stan i hranu, a oni će raditi na projektima EPK-a. To će nadživjeti 2020. godinu, jer će taj »lab« nastaviti raditi za druge gradove, tvrtke, projekte... – kaže Turato.

Kada govorimo o Delti i Exportdrvu, trebamo imati na umu da govorimo samo o jednom dijelu svega onoga što projekt EPK podrazumijeva. Stoga boravak studenata arhitekture u Rijeci zaista može biti začetak jedne tihe revolucije koja bi mogla prodrmati grad i udahnuti mu novi život. Na temelju onoga što smo vidjeli, imamo pravo biti optimisti, ali imamo i obavezu izmijeniti neke ustaljene principe ponašanja.

– Imamo priliku, ali da bi je iskoristili nužna je zajednička želja, iskrenost i rad, skupimo glave, ovaj projekt ne smije imati neprijatelje. EPK nije kulturni projekt, kao što to nije ni SDP-ov ili HDZ-ov projekt već projekt zdravog razuma. EPK nije ni elitizam ni snobizam ni ljevičarstvo, već budućnost ovog grada. Ljudi su izgubili vjeru da se može, moramo tu vjeru vratiti, ovih 600 ljudi sada odlazi, ali pokazali su nam svima da se nešto može. Zato prestanimo kukati i krenimo raditi – zaključuje Turato.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka