"Bolji" od prosjeka

Svaki osnovac lani izostao dva, a srednjoškolac čak tri tjedna

Ingrid Šestan Kučić

Na neslavnoj ljestvici izostanaka srednjoškolci PGŽ-a zauzeli visoko treće mjesto  / arhiva NL

Na neslavnoj ljestvici izostanaka srednjoškolci PGŽ-a zauzeli visoko treće mjesto / arhiva NL

Izmjenama Pravilnika prošle su školske godine liječnici primarne zdravstvene zaštite oslobođeni nepotrebne administrativne obveze ispisivanja velikog broja ispričnica jer do tri dana uzastopnog nedolaska na nastavu opravdava roditelj



Primorsko-goranski školarci u samom su vrhu po broju izostanaka iz škole, jer podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju da je svaki primorsko-goranski osnovac prošle školske godine s nastave izostao 53,78 sati, a srednjoškolac čak 125,45 sati. Na toj neslavnoj ljestvici izostanaka hrvatskih učenika s nastave primorsko-goranski osnovci zauzimaju visoko drugo mjesto, jer jedino su od njih gori istarski osnovci koji su imali 56,48 sati izostanaka po učeniku. Srednjoškolci Pimorsko-goranske županije zauzeli su pak treće mjesto, a veći broj izostanaka uspjeli su prikupiti samo učenici Dubrovačko-neretvanske te ponovo Istarske županije. I u slučaju srednjoškolaca istarski učenici sa 129,39 sati izostanaka po učeniku zauzimaju neslavno prvo mjesto, dok je dubrovačko-neretvanskim učenicima sa 126,59 sati izostanaka po učeniku pripalo drugo mjesto.



Hrvatski su srednjoškolci prošle školske godine prikupili više od 16 i pol milijuna sati izostanaka s nastave, a primorsko-goranski srednjoškolci u toj masi sudjeluju s milijun i 184.043 sati izostanaka. Rekorderi po broju izostanak među srednjoškolskom populacijom su zagrebački učenici koji su prikupili više od tri i pol milijuna sati izostanaka. No, s obzirom da je riječ o većem broju učenika nego u Primorsko-goranskoj županiji njihov je prosjek izostanak po učeniku niži od državnog prosjeka. Osnovci su pak s nastave izbivali 15 i pol milijuna sati, a primorsko-goranski osnovci sudjeluju s 1,2 milijuna sati izostanka. I među tom populacijom rekord drže zagrebački osnovci s više od tri milijuna izostanaka, no kao i u slučaju srednjoškolaca zbog činjenice da ih je više prosjek im je niži od primorsko-goranskih osnovaca.



Maturanti »najbolesniji«




Po broju izostanaka s nastave primorsko-goranski učenici gori su i od državnog prosjeka, jer ukupno gledano svaki hrvatski osnovac lani je s nastave izostao 48,38 sati, a srednjoškolac 104,04 sata. Prevedeno pak u tjedne podaci Ministarstva, dobiveni iz e-matica, kažu da je svaki primorsko-goranski osnovac prošle školske godine s nastave izostao 10 dana ili puna dva radna tjedna, a srednjoškolac čak 18 dana, što je više od tri nastavna tjedna. S činjenicom da se radi o velikom broju izostanaka slažu se i ravnatelji, kako osnovnih tako i srednjih škola, a dio ravnatelja problem vidi u izmjenama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera kojim su se prošle školske godine liječnici primarne zdravstvene zaštite u značajnoj mjeri oslobodili nepotrebne administrativne obveze ispisivanja velikog broja liječničkih ispričnica, jer do tri dana uzastopnog nedolaska na nastavu opravdava roditelj. Naglašavajući kako broj izostanaka pravocrtno raste sa starošću učenika, pa tako kada su u pitanju srednjoškolci najmanje izostaju učenici prvih razreda, a najviše maturanti, ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich ističe da se definitivno radi o prevelikom broju sati izostanaka.


– Naša škola je pomalo atipična, jer imamo odjel sportaša pa njihovi opravdani izostanci zbog sudjelovanja na natjecanjima ulaze u masu izostanaka, no problem s povećim brojem izostanaka drugih učenika nemamo, jer imamo rigorozne uvjete opravdanja nedolaska na nastavu. No, Činjenica je da se Pravilnik promijenio u korist liječnika kako bi ih se rasteretilo i da roditelj može opravdati tri do četiri dana izostanka te da to rezultira i povećanjem broja izostanaka s nastave. S druge strane činjenica je da učenici moraju svaki dan sjediti u školi po sedam sati i da to treba izdržati. Djeca znaju biti iscrpljena, a svaki roditelj štiti dijete. Međutim, autonomiju koju su roditelji dobili trebali bi shvatiti kao odgovornost. Primjerice, u Finskoj roditelj može opravdati koliko god hoće izostanaka, no shvaća to kao odgovornost i škole nemaju problema s većim brojem izostanaka s nastave, ističe Sclaunich.


Ponedjeljak treći sat


Ni Pomorska škola Bakar, kaže pedagoginja Nada Jovanović, nema ozbiljnih problema s izostancima s nastave, no iz sasvim drugih razloga.


– Imamo međunarodnu konvenciju prema kojoj učenik mora gotovo sto posto odslušati stručne predmete kako bi dobio brevete. S obzirom da je riječ o skupim uvjerenjima koja koštaju i do 20 tisuća kuna, učenici su motivirani dolaziti na nastavu, jer ukoliko ne dolaze, neće dobiti brevete. No, da ima pokušaja zlouporabe mogućnosti da roditelj može opravdati izostanak ima. Ima situacija da roditelj pošalje mail u kojem opravdava izostanak s trećeg sata u ponedjeljak, što je nemoguće opravdati ili pak u mailu napiše da je učenik jedan dan ostao kod kuće. Roditelji se nađu i u situaciji bez izlaza, jer posljedica neopravdanih sati su pedagoške mjere, kaže Jovanović.


Dodajući kako je broj izostanaka učenika pretjeran Jovanović kaže da ispada kako neki učenici završe školu, a da u njoj samo gostuju. Prosječno gotovo 54 sata izostanka po svakom osnovcu prema mišljenju ravnatelja brojčano najveće riječke osnovnoškolske ustanove OŠ Srdoči, Ivana Vukića, također je pretjerano. Podaci te škole kažu da učenici s nastave izostaju u skladu s primorsko-goranskim prosjekom, a poput srednjoškolaca broj izostanaka raste s uzrastom pa je tako svaki sedmaš, kada se broj izostanak podijeli s brojem učenika, prošle školske godine s nastave izostao 80 sati.


– Primorsko-goranski prosjek izostanaka je velik. Unatoč tome što treba uzeti u obzir da postoji sezona gripa i viroza, prosjek izgleda velik. Ispada kao da smo bolesna nacija. Međutim, ono čega unatrag nekoliko godina nema su ekstremi, odnosno učenici koji godišnje prikupe po 150 ili 200 sati izostanaka. Neakada smo imali takve slučajeve, no posljednjih godina to je nestalo, kaže Vukić.


S obzirom na činjenicu da roditelji masovno opravdavaju izostanak učenika s nastave broj neopravdanih sati nije dramatičan, no i po tom pitanju primorsko-goranski školarci i to u oba sustava odskaču od državnog prosjeka. Naime, prema podacima Ministarstva svaki je osnovac prošle školske godine imao 0,83 neopravdana sata, a državni je prosjek 0,76 sati. Svaki je primorsko-goranski srednjoškolac imao 6 neopravdanih sati, a državni je prosjek 4,97 sati.