Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 1
Sutra: 8° 8° 1
21. veljače 2019.
Nameću se pitanja

Što će biti sa sadašnjom zgradom Muzeja grada Rijeke nakon preseljenja u "Benčić"?

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 8. listopad 2017. u 15:29 2017-10-08T15:29:00+02:00

Krajem godine očekuje se početak obnove upravne zgrade palače bivše Šećerane u »Benčiću«, koja će postati novo sjedište Muzeja grada Rijeke. Muzej bi na novu adresu trebao preseliti 2020. godine, ali već sada se postavljaju pitanja što će biti s njegovom sadašnjom zgradom u dvorištu Guvernerove palače.

– Upravo to je pitanje koje najčešće čujemo otkako je postalo izvjesno da se selimo, a mi uvijek odgovaramo da će u ovoj zgradi i dalje biti Muzej grada. Naravno o tome ne možemo odlučivati sami, glavnu riječ imat će Grad Rijeka, ali nama je zgrada i dalje potrebna – rekao nam je ravnatelj Ervin Dubrović.

No izgleda da u Odjelu kulturu Grada Rijeke imaju ponešto drukčije planove.

– Razmatramo mogućnost da se zgrada i u budućnosti koristi kao izložbeni prostor, ali nije konačno odlučeno tko će njime upravljati – kaže pročelnik Ivan Šarar. Također, osim održavanja izložbi, razmatra se mogućnost upotrebe zgrade i za druge djelatnosti u kulturi, odnosno za prezentaciju drugih grana umjetnosti.

Kasnobarokna palača nekad slavne riječke Šećerane, iznutra bogato ukrašena freskama i štukaturama, impozantno je zdanje s prizemljem, mezaninom, tri kata i potkrovljem. Zgrada ukupno ima 153 prostorije s oko četiri tisuće četvornih metara, ali oni su, kako pojašnjava Dubrović, samo »umjereno upotrebljivi«.

– To je velika povijesna zgrada s dosta limitirajućih prostora, znatno manje iskoristivih nego u suvremenim, namjenski izgrađenim muzejskim zgradama. Prvi i drugi kat palače sa svečanom dvoranom, koja visinom zaprema i prostor trećeg kata, namijenjeni su stalnom postavu koji u sadašnjoj zgradi nemamo. U prizemlju će biti komercijalni sadržaji, recepcija i pomoćne prostorije, na trećem katu prostori za rad kustosa i pratećeg osoblja, a u potkrovlju tehnički prostori muzeja i spremišta.

Izvorno stanje

Mezanin će također biti u funkciji depoa, ali to je prostor niskih stropova koji ne može primiti sve naše zbirke, a posebno ne tehničku. Za velike eksponate koji uključuju različite strojeve, od onih za proizvodnju papira do torpeda i lokomitiva, u palači Šećerane nema dovoljno pogodnog prostora ni volumenom ni statički. Osim toga nedostaje nam prostor za veće i zahtjevnije povremene izložbe koje bi potisnule i nagrdile stalni postav ako bi se češće postavljale. Takve izložbe ne možemo raditi ni na stubištima, iako će i ona biti u izložbenoj funkciji – objašnjava ravnatelj i napominje da je već sad poznato da će Muzej grada biti kompleksna ustanova.

– Kao zasebnu jedinicu Muzeja imat ćemo brod »Galeb«, a imat ćemo i nadalje stalnu izložbu torpeda, sada privremeno smještenu u željezničkom skladištu na Žabici. Dakle već sada je jasno da trebamo i druge prostore pored palače Šećerane, a u budućnosti možemo samo rasti i širiti se. Današnja zgrada bila bi idealna upravo za veće izložbe. Možda bismo na nju mogli protegnuti i veliku izložbu o Klimtu i njegovom dobu, koju pripremamo za Europsku prijestolnicu kulture 2020. – razmišlja Ervin Dubrović.

No ravnatelja Muzeja grada tek očekuju razgovori s umjetničkim direktorom EPK-a Slavenom Toljem o Klimtovoj izložbi, zbog različitih stavova o koncepciji, o čemu smo nedavno pisali, a očito i s Ivanom Šararom o budućem korištenju zgrade Muzeja.
U Odjelu za kulturu, kako smo saznali, planiraju i obnovu pročelja zgrade putem Fonda za energetsku učinkovitost, a na pitanje hoće li nakon preseljenja Muzeja grada u palaču Šećerane interijer nekadašnjeg Muzeja revolucije biti vraćen u izvorno stanje, Šarar nam je odgovorio potvrdno.

Povijest zgrade

– No s obzirom na brojne tekuće infrastrukturne projekte koji će biti realizirani u sklopu Europske prijestolnice kuture 2020. razvoj ovog projekta trenutno nije prioritet – napomenuo je pročelnik gradskog Odjela za kulturu.

Današnja zgrada Muzeja grada Rijeke zadnji je namjenski izgrađen objekt kulture u Rijeci. Građena je od 1973. do 1976. godine za Muzej narodne revolucije. Za taj je projekt arhitekt Neven Šegvić dobio Republičku i saveznu nagradu »Borbe« za najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1976. No premda nagrađivana i hvaljena od arhitektonske struke, ova je zgrada od samih početaka izazivala prijepore s obzirom da je njenom izgradnjom drastično narušen integritet impresivnog historicističkog kompleksa s kraja 19. stoljeća, mađarskog arhitekta Alajosa Hauszmanna.
Muzej revolucije izgrađen je na mjestu nekadašnje gospodarske zgrade Guvernerove palače, koja je zbog toga srušena. Po sudu mnogih građana i stručnjaka, realizacijom Šegvićevog projekta počinjen je kulturocid. Naprotiv, arhitekt je smatrao da će modernistička zgrada Muzeja na ovoj lokaciji vizualno neutralizirati arhitektonsko-urbanistički sraz između Guvernerove palače i okolnih secesijskih zgrada u Laginjinoj ulici te susjednog, nekoliko metara udaljenog socijalističkog nebodera i stambene peterokatnice iz 60-ih godina 20. stoljeća. Njegova prvotna zamisao bila je čak da se ukloni ili rastvori dvorišni zid Guvernerove palače, kako bi se ostvario bolji vizualni i fizički kontakt s njezinim okolišem. No ta je ideja odbačena.

Unutrašnjost Muzeja arhitekt je projektirao s mišlju da prizemni prostor bude fleksibilan dodatak stalnom postavu. Predviđen za povremene izložbe, ujedno je trebao služiti kao multimedijalna dvorana za projekcije i predavanja. Prostor između prvog, drugog i trećeg kata bio je rastvoren i spojen po vertikali te namijenjen stalnom postavu, a uređen je i opremljen po tada najvišim standardima – od modernih osvijetljenih vitrina i vitrina za osjetljivu papirnatu građu, preko jedinstvene zidne plohe koja se proteže kroz dva galerijska prostora, namijenjene izlaganju velikih fotoprinteva, zatim kubusa različitih visina, prilagođenih visini eksponata, do prostora za odmor posjetitelja te staklenih zidnih stijena u prizemlju i na prvom katu kao vizualne komunikacije s vanjskim prostorom.

No zgrada nije imala prostor za muzejske čuvaonice, pa se prenamjenom u Muzej grada Rijeke pokazala nefunkcionalnom. Zbog toga je 2002. godine izvedena adaptacija u kojoj su šupljine galerijskih etaža zatvorene nosivim pločama, čime se na drugom katu dobio prostor za muzejsku čuvaonicu, a na trećem katu dodatni izložbeni prostor. Ovo je, međutim, narušilo integritet Šegvićevog ostvarenja i smatra se tek privremenim rješenjem dok Muzej grada Rijeke ne preseli u adekvatniji prostor, pa je ostavljena mogu nost povratka interijera u prvobitno arhitektonsko stanje.
Vanjskim izgledom zgrada Muzeja grada podsjeća na prvu zgradu Muzeja američke umjetnosti Whitney u New Yorku, arhitekta Marcela Breuera, koja je sagrađena i otvorena desetljeće prije riječkog Muzeja narodne revolucije.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
S pet zvjezdica napunite sezonu brzo, lako i jednostavno