Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. listopada 2019.
Rektorica o prvih sto dana

Snježana Prijić Samaržija za Novi list: 'Želimo u Rijeku privući studente s Dalekog istoka'

Foto Marko Gracin
Foto Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 30. srpanj 2017. u 7:57 2017-07-30T07:57:05+02:00

Ono što je važno za dolazak stranih studenata su programi na engleskom jeziku, kao i »paket« ponude koju strani studenti očekuju, a to je osiguran smještaj i prehrana. To je suština kampusa u svijetu. Još nismo kapacitirani za takvu proširenu ponudu i na tome trebamo raditi

Prvih sto dana mandata rektorice Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježane Prijić Samaržija najvećim dijelom iskorišteni su za ekipiranje uprave riječkog Sveučilišta, no kako kaže sama rektorica, učinjeni su i neki vidljivi pomaci koje si je još u vrijeme predizborne kampanje postavila kao ciljeve.

– Tijekom predstavljanja kandidata članovi Senata postavili su mi pitanje što ću učiniti u prvih sto dana. Najavila sam tri cilja, a prvi je bio interna analiza i to smo napravili. Najavljivala sam da ćemo provesti neku vrstu »clean starta«, da vidimo i analiziramo stanje koje smo zatekli, ali poglavito zato da definiramo našu polaznu poziciju kako bismo mogli procijeniti što smo učinili u mandatu. Za to smo angažirali tvrtku Deloitte koja je međunarodno poznata revizorska i konzultantska tvrtka s puno iskustva u radu s institucijama visokog obrazovanja i znanosti, a posebice s institucijama Europske unije u domeni analize strateškog upravljanja. Moja je namjera bila ne samo analizirati stanje, već i dobiti preporuke o izradi i implementaciji politika. Već imamo preliminarne nalaze, ali će konačni izvještaj biti gotov i prezentiran Senatu u rujnu. Druga stvar koju sam najavila je stvaranje participatornog sustava donošenja odluka. Formirana su stručna vijeća u različitim domenama, koja čine eksperti i predstavnici svih sastavnica, a riječ je o domenama koje smatram strateški važnim. Osnovali smo stručna vijeća za internacionalizaciju i financijsko poslovanje, a već smo imali stručna vijeće za studije i za znanost.

Navedena stručna tijela će raspravljati i predlagati politike i odluke Senatu kao vodećem upravljačkom tijelu. Pored toga, formiran je i tim pomoćnika i savjetnika koji također radi na svojim projektima koje ćemo početkom akademske godine predstaviti Senatu i javnosti. Treći cilj bio je povećanje transparentnosti. U tom dijelu napravili smo portal na engleskom jeziku za međunarodne studente i znanstvenike, International UNIRI. Pokrenuli smo postupak za novu web stranicu koja će vjerojatno startati početkom akademske godine. Uveli smo javno objavljivanje zapisnika i odluka sa Senata. Ima još posla, ali mislim da mogu reći da su predizborne najave ispunjene. Za to je zaslužan i moj odličan tim u upravi, prorektori i kolege u Rektoratu.

Što pokazuju ti preliminarni rezultati Deloitta?

– Pokazuju da smo imali dva velika događaja u razvoju Sveučilišta unatrag deset godina, prvi je izgradnja i preseljenje na kampus i dva velika infrastrukturna projekta u visini od 360 milijuna kuna, velike uspješnice riječkog Sveučilišta. Naravno, ta su dva događaja dovela do novih izazova u funkcioniranju Sveučilišta vezano uz upravljanje i održavanje. Analiza se sastoji u detektiranju kritičnih točaka, dimenzioniranju i rangiranju rizika te sadrži preporuke postupaka i politika za njihovo rješavanje. Za sada se radi o preliminarnim nalazima, ali ispravno je da se najprije predstave i rasprave na Senatu. U svakom slučaju vidimo da imamo izazove, prije svega financijske i organizacijske. Sveučilišta koja pokušavaju uhvatiti korak s najboljim europskim i svjetskim u razvoju Kampusa, novih studijskih programa i znanstveno-istraživačkoj infrastrukturi trebaju dodatna financiranja, a mi smo suočeni s restrikcijama i izdvajanjima koja su s naših 0,78 posto daleko ispod europskog prosjeka od 2 posto. Svjesni smo da javna sveučilišta moraju razvijati i mehanizme samoodrživosti i komercijalizacije, a posebno razvoj kapaciteta za privlačenje sredstava iz EU fondova.

Foto Marko Gracin

Takve aktivnosti zahtijevaju odgovorno planiranje i racionalnu reorganizaciju, ali jasno je da nema značajnijeg razvoja bez dodatnih ulaganja. Mehanizmi proračunskog financiranja su nedostatni, a nisu razvijeni prihvatljivi supstituti. Taj problem imaju i druga hrvatska sveučilišta i Rektorski zbor je već i zauzeo stav da će biti zaustavljen daljnji razvoj sveučilišta. Kako kadrovski i infrastrukturno, tako i studijskih programa i znanosti, ako se po tom pitanju ne učine brzi značajni pomaci u implementaciji nacionalne Strategije.

Sorel povod za Pravilnik o stegovnoj odgovornosti

U sto dana dogodio se i slučaj Sorel. Na posljednjoj sjednici Senata raspravljalo se o nastavku rada na Pravilniku o stegovnoj odgovornosti za nastavno i znanstveno-nastavno osoblje na razini Sveučilišta. Je li to potaknuto slučajem Sorel?

– Moram priznati da je to bio povod, iako je zapravo Pravilnik bio pripremljen i ranije. Činjenica je i da su naši studenti prilikom posljednjeg anketiranja o zadovoljstvu studiranja na Sveučilištu, najveću ocjenu dali upravo radu nastavnika. Nacrt Pravilnika postoji, a sada je na Stručnom vijeću za studije iskristaliziran stav, koji je Senat prihvatio, da se Pravilnik i donese jer sličan dokument postoji i za studente. To nije dokument koji ima svrhu represije ili pojačanog nadzora, već Pravilnik koji treba pomoći čelnicima da se dimenzioniraju kršenja profesionalizma i etičnosti te da se definiraju procedure i sankcije za slučajeve kada dođe do kršenja bilo etičkih ili nekih drugih normi. Uistinu takav dokument koji jasno regulira procedure treba postojati kako bi se zaštitili svi dionici u sustavu.

Konkretno u slučaju Sorel kakve stegovne mjere će taj Pravilnik predviđati?

– U tom konkretnom slučaju mi još ne znamo je li do povrede uopće došlo. Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta utvrđuje točnost anonimnih naovoda studentica i nastavnice, objavljenih u Novom listu. Bilo kakvo prejudiciranje bilo bi neopravdano. Studentice nisu niti poslije objave članka u Novom listu podnijele anonimnu ili neanonimnu predstavku, ali je objava članka bila povod da se postupak pokrene. Naravno da kao institucija nismo mogli zanemariti objavljene optužbe studentica i nastavnice. Vjerujem da će stav Etičkog povjerenstva biti donesen u razumnom roku.

Komercijalizacija prostora 

Kada spominjete komercijalizaciju prostora, mislite li na njihovo iznajmljivanje? Prva na pamet pada zgrada Sveučilišnih odjela koja slovi kao poluprazan objekt.

– To je stvaranje prihoda kroz različite djelatnosti Sveučilišta, a između ostaloga i učinkovito gospodarenje postojećim prostornim kapacitetima, ali i znanstveno-istraživačkom infrastrukturom. Ne bih rekla da je zgrada Odjela poluprazna – tamo odjeli i centri traže dodatne prostore za svoje aktivnosti, a ne možemo im izići u susret – nego se radi o racionalnom gospodarenju tim prostorom na način na koji se to radi u svijetu. Atraktivan prostor i oprema kakvom raspolažemo, može se koristiti u edukacijske i znanstvene svrhe tijekom cijelog dana pa i noći, mogućnost organizacije različitih događaja u tim prostorima, ali i drugima na Kampusu je značajna, davanje znanstvene infrastrukture na korištenje drugim znanstvenim institucijama i gospodarstvenicima može donositi financijsku dobit. Naša tradicija organizacije visokog obrazovanja i znanosti nije uključivala razmišljanje o tom aspektu aktivnosti sveučilišta. U nedavnim razgovorima s našim uspješnim znanstvenikom Igorom Mezićem koji radi na University of California saznali smo da je uobičajeno da se oprema komercijalizira noću kada ih ne koristi Sveučilište. Očito je da treba mijenjati navike naših institucija. Međutim, u Kampusu vidim i veliki prostor koji se može komercijalizirati i u drugim inovativnim smjerovima koja uključuju društveno odgovorno poduzetništvo poput organizacije dnevnih znanstvenih radionica/igraonica za djecu, stvaranjem banke sjemena autohtonih biljaka, povezivanjem prostora Kampusa i bolnice kroz sadržaje koji potiču druženje i ugodan boravak posjetitelja bolnice i žitelja Trsata sa studentima i znanstvenicima. Naši znanstvenici na Kampusu već razvijaju ove ideje. Sva sredstva, naravno, trebaju se potom koritstiti za održavanje i daljnje razvijanje Kampusa.

Spomenuli ste i znanstvenu infrastrukturu. Prije nego ste stupili na dužnost niste željeli previše komentirati priču o tome da se znanstvena oprema dobivena sredstvima EU fondova ne koristi u dovoljnoj mjeri. Možete li sada ocijeniti jesu li te priče utemeljene?

– Sada imam daleko bolju sliku. Projekt nabave znanstvene infrastrukture je završen, ali pravila EU financiranja uključuju višegodišnje praćenje rezultata i korištenja prema unaprijed definiranim indikatorima vezanim uz edukaciju, znanstvene rezultate i komercijalizaciju, odnosno samoodrživost. Svi indikatori koji su definirani projektom za prvu godinu su ispunjeni. Što se tiče samog projekta ne možemo našim centrima i laboratorijima koji koriste opremu prigovoriti da nisu ispunili uvjete projekta za prvu godinu. Drugo pitanje koje zajednica može postaviti jest može li se više i bolje. U tom smislu neki su centri uspješniji, a kod nekih ima prostora i za dodatno povećanje rezultata. Sigurna sam da će ove godine rezultati biti i bolji jer su centri i laboratoriji prijavili projekte kojima će se moći dodatno financirati hladni pogon i zapošljavanje osoba s ciljem dodatne komercijalizacije.

Neboder HŽ-a za strane studente

Tu je neizbježno spomenuti super - računalo za koje kruži priča da su mjesečni troškovi samo za električnu energiju 400 tisuća kuna?

– Tako je, između 400 i 500 tisuća kuna. Radi se o jednoj super atraktivnoj znanstvenoj infrastrukturi koja potencijalno može donositi i posebne prihode. U prvoj godini, Centar za napredno računanje i modeliranje je koristio Buru poglavito za edukaciju i u znanstveno-istraživačke svrhe. Prijavljeni su i novi projekti i otvorene nove inicijative pa vjerujem da će u narednom periodu Bura osigurati i prihode koji će nadići troškove hladnog pogona.

O internacionalizaciji riječkog Sveučilišta dugo se već priča, ali čini se da nije do sada puno toga napravljeno?

– Što se tiče mobilnosti u sustavu Erasmus učinjeno je jako puno, proračun je šest puta veći nego na početku programa, jednako tako puno se čini u međunarodnoj suradnji znanstvenika. Međutim, kada se radi o dolasku studenta koji bi kod nas stjecali diplome ili zapošljavanju stranih znanstvenika, onda svakako ne možemo biti zadovoljni. Kad govorimo o internacionalizaciji sveučilišta trebamo biti svjesni da je jedan dio posla na nama, a jedan dio na nacionalnoj razini. Stručno vijeće za internacionalizaciju će kao prioritet definirati prepreke administrativnoj provedbi internacionalizacije vezano uz pitanja viza, postupaka prijave boravišta i ostvarivanja prava privremenog boravka, prijava studija na stranim jezicima, povećanog financiranja i prepoznavanja mobilnosti i razvoja studija na stranim jezicima. To je nacionalna razina. Međutim, puno toga je na nama. Ono što je važno za dolazak stranih studenata su programi na engleskom jeziku, kao i »paket« ponude koju strani studenti očekuju, a to je osiguran smještaj i prehrana. To je suština Kampusa u svijetu, mjesta gdje studenti dolaze živjeti i studirati. Još uvijek nismo kapacitirani za takvu proširenu ponudu i na tome trebamo raditi. Za sada, naši smještajni kapaciteti osigurani za strane studente u sustavu Erasmusa stalno su puni. Stoga smo ponovo pokrenuli inicijativu da se bivši neboder HŽ-a stavi u funkciju prijema stranih studenta, ali i onih koji nisu u mogućnosti dobiti smještaj u postojećim domovima. Neboder je dan na korištenje Sveučilištu, formirali smo povjerenstvo koje vodi dekan Ekonomskog fakulteta, a čine ga predstavnici uprave Sveučilišta, ravnatelj Studentskog centra i dekani fakulteta koji se nalaze u okruženju i koji imaju ili su zainteresirani za razvoj programa na stranim jezicima i prijem stranih studenata. Razmatramo mogućnost da vlastitim sredstvima uz pomoć EU projekta ili kroz sustav kreditiranja, što je moguće prije neboder stavimo u funkciju. Upravo se pripremaju elementi nužni za izradu studije izvodljivosti. Povjerenstvo radi vrlo intenzivno, nadamo se da ćemo uskoro imati i precizne podatke o veličini investicije i mogućnostima financiranja.

U kojim zemljama vidite potencijalno tržište studenata?

– Na Medicinski fakultet ove su se godine upisali studenti iz Njemačke, Francuske i Italije. Još nemamo podatke o svim stranim studentima koji su se ove godine u ljetnom roku upisali. Što se tiče mobilnosti najzanimljiviji smo studentima iz Poljske, Austrije, Njemačke, Španjolske, Francuske, Italije, Litve i drugih. Svi su studenti dobrodošli, očekujemo da smo najprivlačniji studentima iz Europe, ali pokazuje se zainteresiranost Kine za organizirani skupni studij na Sveučilištu. U tome vidimo zanimljivu priliku i iskorak, zanimaju nas zemlje Dalekog istoka koje već godinama iskazuju interes za studiranje u zemljama EU. Upravo dogovaramo formiranje intersektorskog vijeća na razini Sveučilišta, Grada i Županije, a inicijativa je krenula od našeg sugrađanina i bivšeg veleposlanika u Kini prof. dr. sc. Ante Simonića i već smo ostavarili kontakte s rektorima i članovima Vlade NR Kine. To nam je zanimljiva suradnja što se tiče studenata i stručnjaka, ali i u širem smislu, Kine kao strateškog partnera. Njemačka je drugi osobito zanimljiv strateški partner. Nedavno smo ugostili visoku delegaciju iz savezne pokrajine Hessen koja nas je počastila interesom za Sveučilište u Rijeci, predstavili smo Sveučilište u Munchenu, imali susret s predstavnicima Njemačkog veleposlanstva. Tradicionalnu suradnju imamo sa Slovenijom, Austrijom i Italijom, ostvarili smo važan razgovor s veleposlanicom Slovenije, kao i regionalnom predstavnicom British Councila sa Europu. Posebni interes imamo za suradnju sa skandinavskim zemljama, posebice s Norveškom.

Projekt s RiTV-om nije zaživio 

Ništa na tragu dosadašnje ideje privlačenja non EU studenata, odnosno studenata s područja bivše Jugoslavije? Na tome se proteklih godina dosta radilo.

– Sada smo se koncentrirali na neka nova područja, no studenti i znanstvenici iz regije su zanimljivi jer nema posebne jezične barijere. Taj interes i dalje postoji, posebice na Fakultetu zdravstvenih studija i Ekonomskom fakultetu. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu priprema združeni studij s Ekonomskim fakultetom u Sarajevu. Kao i lani planiramo se predstaviti na regionalnom sajmu visokog obrazovanja u Sarajevu. Međutim, kao partner zanimljiv nam je i SAD, ali ne toliko u području mobilnosti studenata, već u području znanstvene suradnje. U tom pogledu imamo intenzivnu dugogodišnju suradnju s Higher Education Institute, University of Georgia koje će u rujnu za čelnike naših institucija provesti edukaciju o strateškom upravljanju u visokom obrazovanju, koju organizira Sveučilište.

Foto Marko Gracin

Dolaskom na rektorsku funkciju naslijedili ste i RiTV. U kojoj je fazi taj projekt?

– Ri TV je u stečaju i obveze Sveučilišta prema toj tvrtki više ne postoje. Daljna sudbina Ri TV-a ovisi o stečajnom postupku. To je za nas završena priča. Pokazalo se da taj projekt nije zaživio. U posljednje smo vrijeme bili osobito nezadovoljni programom koji se emitirao, bilo je puno i javnih komentara o tome. Nemamo više nikakvih financijskih obveza i Sveučilište se više ne smije povezivati s programom koji se emitira.

To je projekt koji Sveučilištu nije išao u korist. Bilo je puno negativnih komentara.

Neizvrsni studenti traže izvrsnost nastavnika

Studentski zbor je uputio Rektorskom zboru poziv za povećanje broja minimalno potrebnih uvjeta za izbor i reizbor u znanstveno-nastavna zvanja. To ne bi bilo ništa neobično kada bi u redovima Studentskog zbora vladala izvrsnost, ali poznato je da u Skupštini i na Senatu sjedi student koji već 12 godina nije uspio doći do diplome.

– Studentski zbor je predstavničko tijelo studenata. Studenti autonomno, sukladno Zakonu, biraju svoje predstavnike, a Sveučilište skrbi o zakonitosti postupka. I unutar mnogih ostalih predstavničkih tijela od lokalne do nacionalne razine, uvjet biranja predstavnika nije izvrsnost ili završeni fakultet, već osiguranje odgovarajućih uvjeta predstavljanja. Pitanje izvrsnosti članova predstavničkih tijela naprosto nije pitanje koje je regulirano zakonima ili nekim drugim dokumentom. Mi poštujemo sustav studentskog predstavništva kao i bilo kojeg drugog. Sveučilište se ne miješa u njihov način izbora, ako je sve obavljeno zakonito. Jednako tako predstavnici SZ imaju pravo sudjelovati u raspravi o uvjetima Rektorskog zbora koji se, međutim, upravo temelji na definiranju uvjeta izvrsnosti. Oni su stava da su uvjeti za napredovanje u znanstvena i nastavno-znanstvena zvanja preniski i da bi trebali biti viši. Pretpostavljam da imaju razloge zašto to misle. Sve su to legitimni postupci, a mi možemo i ne moramo zdvajati nad time. Studenti imaju svoju autonomiju i mi ju poštujemo. Poštujemo njihove odluke i uvažavamo njihove primjedbe, a hoće li te primjedbe biti na koncu i prihvaćene to je drugo pitanje. Studenti su ravnopravni partneri u sustavu i pokušavamo izbjeći paternaliziranje.

Studentski predstavnici jesu legitimno izabrani, međutim poznato je da je izlaznost na izbore jako mala?

– To je problem o kojem se već dugo raspravlja na razini Hrvatske. Pitanje je uzroka pasivnosti studentske populacije za svoje vlastito predstavništvo. Studentski zbor je proveo i projekt koji je bio ciljan na to da se poveća izlaznost studenata na izbore jer to je ključno za kvalitetu predstavništva koja je i njima u interesu, podignuta je te godine, ali nije uspjelo dugoročno podići izlaznost. Razlozi zbog kojih su nezainteresirani mogu biti razni, od toga da im je dovoljno dobro pa ne vide potrebu predstavništva, no pasivnost može biti i odraz činjenice da ne nalaze smisao i da ne vjeruju da mogu išta promijeniti. Niti jedan od razloga meni ne bi bio prihvatljiv jer je predstavništvo ključan činitelj građanstva. Bojim se da se radi upravo o nedostatku kulture građanstva i izostanku svijesti o vlastitoj moći utjecanja koju treba razvijati od osnovne škole.

– Složila bih se s mnogim kritikama koje su nam upućivane. Temeljna ideja sveučilišne televizije bila je vizionarska, eksperimentalna i smjela, ali naprosto iz različitih razloga nije operacionalizirana. Ono što mi je bilo važno, kao odgovornoj osobi na Sveučilištu, jest završiti tu priču. I to je dio »clean starta« o kojem sam pričala. Završiti s projektima koji nemaju budućnost, a nastaviti one koji ju imaju.

Zapošljivost studenata

Što je s nastavkom izgradnje Kampusa?

– Planova ima, ali je pitanje mogućnosti u uspješnosti prijavljivanja na EU fondove. Trenutno smo najzainteresaniji za Centar translacijske medicine za koji je raspisan natječaj, a prijedlog Medicinskog fakulteta s partnerima u Sveučilištu i KBC-u je na indikativnoj listi. To nam je prioritet u izgradnji Kampusa. Drugi veliki projekt koji imamo gotovo pripremljen je Društveno-kulturni centar, no čini se da su šanse za EU financiranje ove vrste infrastrukture u domeni kulture male. Iz toga razloga planiramo redizajn ili doradu našeg inicijalnog prijedloga na način da se takav Centar fokusira na šire razumijevanje kulturnih programa koji uključuju informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, multimediju i društvene inovacije. Naravno da su nam u planu i fakulteti, kao i izgradnja nove zgrade za Sveučilišne knjižnice te nastavak gradnje studentskih paviljona. Izgradnja Kampusa ovisi u potpunosti o nacionalnim i našim mogućnostima dobrog planiranja, pripreme i povlačenja EU sredstava. Važno je, međutim, kada govorimo o infrastrukturi i Kampusu i postojeću infrastrukturu dovesti u stanje samoodrživosti i visoke funkcionalnosti, kako bi uistinu taj studentski grad zaživio u punom smislu.

Prilikom stupanja na dužnost najavili ste jače povezivanje s gospodarstvom i zajednicom. Jeste li na tom području uspjeli ostvariti pomake?

– Imali smo jako puno kontakata sa zajednicom i predstavnicima poduzetnika. Potpisali smo pismo namjere s INA-om i Gradom Rijekom vezano za Znanstveno-tehnologijski park STEP Ri 2, a upravnu zgradu INA-e mogli bismo preuzeti već na jesen. To je optimistična, ali moguća pretpostavka. To će biti prostor nove znanstvene inkubacije. Pokrenuli smo i Fond za poticanje poduzetništva i suradnju sa zajednicom. Rezervirali smo dva milijuna kuna za beskamatno kreditiranje združenog poduzetništva partnera sa sveučilišta i iz zajednice, ali pod uvjetom da 30 posto zaposlenih u start up-u čine studenti. Ova je mjera vezana kako uz poticanje transfera tehnologije i suradnje s poduzetništvom, tako i kao mjera poticanja zapošljivosti studenata. Rezervirali smo značajna sredstva za pozive koji će se periodično ponavljati, a ako bude interesa Fond ćemo i povećati. Jedini smo u Hrvatskoj pokrenuli ovu vrstu incijative, a ovo je tek jedna od mjera koju planiramo uvesti vezano uz povećanje zapošljivosti studenata.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.