Na skupštini Primorsko-goranske županije raspravljalo se o stanju sigurnosti u postrojenjima Dina Petrokemije u Omišlju, a od Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Ministarstva zdravlja zatraženo je da u roku od 30 dana iskordiniraju aktivnosti ta da pristupe zbrinjavanju klora u Dini, koji kao opasni otpad predstavlja prijetnju stanovništvu, okolišu i materijalnim dobrima.

Na temelju izvješća o stanju sigurnosti u Dini, skupština je jednoglasno zaključila da „postoji realna ugroza za zdravlje i život ljudi zbog prisustva opasnog i otrovnog otpada koji se nalazi izvan kontrole operatera Dine.“ U zakljkučcima je naglašeno da je županija uključena u taj problem, ali i da je Dina privatna tvrtka te da su za nadzor i praćenje stanja u postrojenjima nadležna državna tijela i inspekcijske službe.

Procjenjeno je da bi u slučaju akcidenta u postrojenjima Dine mogle nastupiti teške posljedice za stanovništvo, okoliš i materijalna dobra, pa će županija financijski poduprijeti angažiranje vatrogasnih postrojbi, uspostavu dežurstava radi obilaska pogona i nadzora nad spremnicima tehničkih plinova i cjevovoda.

Osim toga, županija će osigurati 240.000 kuna za rad mjerne stanice zadužene za monitoring kakvoće zraka u okruženju Dine, kao i dodatna sredstva Vatrogasnoj zajednici Primorsko-goranske županije.

Vjerovnicima Diokija sa skupštine je upućen zahtjev da se ponašaju društveno odgovorno te da razriješe predstečajnu nagodbu tako da omoguće nastavak djelatnosti Dine.

U višesatnoj raspravi vijećnici su postavljali pitanja o nadležnosti i o načinu zbrinjavanja, cijeni postupka, tražili odgovore na pitanja tko je kriv za stanje u Dini, tko je što propustio učiniti i tko treba rješiti problem.

Predsjednik Uprave Dine Fabio Giacometti obećao je da će ponovno uputiti Ministarstvu zaštite okoliša zahtjev za sanaciju opasnih kemikalija, a predstavnik tog ministarstva Hrvoje Buljan rekao je da se osobno obvezuje da će poduzeti sve mjere prema zakonu o zaštiti okoliša, napomenuvši da bi u zahtjevu trebalo navesti sve opasne tvari koje treba zbrinuti.

Naime, Giacometti je tijekom rasprave rekao da je još u ožujku 2013. uputio takav zahtjev, a Buljan da je, nakon primitka zahtjeva, iz Dine bilo zatraženo da se aktivnosti ministarstva stave u mirovanje.

Giacometti je još rekao da kao inženjer, smatra da se klor izvan Dine ne može zbrinuti, a da je Dina izgubila pravo zbrinjavanja, kao i ekološku dozvolu.

Pojasnio je da Uprava nije dala zahtjev za povlačenje predstečajne nagodbe i pokretanje stečaja, jer da je smatrala da ima potencijalnih kvalitetnih ulagača. Ocijenio je da je Dina žrtva državne političke igre.

U Dina Petrokemiji proizvodnja je prestala 2011., preostalih 50-ak radnika 30 mjeseci ne prima plaću, a u spremnicima se nalaze velike količine opasnih tvari, prije svega klora. Pokrenut je postupak predstečajne nagodbe, a prema riječima Giacomettija, britanski fond Devon, iza kojeg stoji državna naftna kompanija iz Kazahstana, još je zainteresiran za ulaganja u tvrtku. Dina petrokemija dio je Dioki grupe, koja je, pak, u stečaju

Iz MUP-a su na skupštini izvijestili da situacija u Dini više nije nimalo benigna, da ophodnje policije i vatrogasaca više nisu dovoljne, da angažirani zaštitari ne mogu nadzirati sav prostor Dine te da je to ministarstvo pripravno surađivati na rješavanju problema.

Načelnica Omišlja Mirela Ahmetović je pozvala na provedbu potrebnih mjera, a povjerenik Sindikata radnika Dine Predrag Mihaljević u pismu je ocijenio da su mjerodavne službe odavno trebale intervenirati, a račun ispostaviti vlasniku.

Sudionici rasprave navodili su da država, ako postoji realna opasnost za građane, može odmah reagirati, ukazivali su da Dioki mjesecima nije reagirao na dobivene ponude ulagača, Neki smatraju da bi ili bivši vlasnik ili Hypo banka kao najveći vjerovnik Dine svojim novcem mogli zbrinuti opasne kemikalije, a neki da će se u slučaju Dine teško „poklopiti“ interesi mogućih ulagača, vjerovnika-banaka i države.