AdRia4Blue

SURADNJA S NORVEŠKOM: Znate li što je plavo-zelena ekonomija?

Alenka Juričić Bukarica

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

S Norveškom Hrvatska ostvaruje značajan trgovinski suficit, ne samo u sektoru usluga gdje dominira turizam, već i u sektoru razmjene roba. Točnije pomorstvu, off shore industriji i energetici



RIJEKA – Temelj je shvatiti da o ekologiji trebaju misliti svi i da to ne koči razvoj. Hrvatska je jedna od zemalja koja u ekološkoj mreži ima skoro 30 posto zaštićenog prostora, a Primorsko-goranska županija blizu 70 posto. Imamo resurse i potencijale koji bi se mogli iskoristiti za brži razvoj. Naravno da to nekada može odvratiti investitore i da tvrde kako to sve poskupljuje, ali zapravo nam je to postala izuzetna prednost.


I zbog toga su potrebne inovacije, nove tehnologije, proizvodi i usluge. Naravno, uvijek može bolje, rekao je Vidoje Vujić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Rijeka, jučer prilikom otvaranja konferencije  koju županijska Komora organizira po prvi put, i to u suradnji sa zemljom partnerom Kraljevinom Norveškom.


Cilj konferencije je promocija takozvanog plavog gospodarstva što je u direktnoj vezi s održivim razvojem. A sudeći po onome što se moglo čuti na konferenciji, on više nije izbor nego imperativ. U tom smislu Hrvatska i Primorsko-goranska županija imaju značajne perspektive s obzirom na to da su hrvatsko i županijsko gospodarstvo tradicionalno okrenuti moru i plavoj ekonomiji.




Predsjednik HGK-a ŽK-a Rijeka istaknuo je kako nam u planiranju razvoja odličan uzor može biti upravo Norveška.


– Norveška je zemlja koja je bogata i plinom i naftom, no svejedno ima i najveći udio električnih automobila, kao i brodove i trajekte koji ne koriste naftu već su ekološki čisti. Bio bih sretan da i mi imamo ono što oni u tom smislu već razvijaju i imaju u funkciji. Ovom konferencijom se upravo želi promovirati plavu i zelenu ekonomiju i razmijeniti dobru praksu i iskustva s Kraljevinom Norveškom koja je otišla najdalje po pitanju inovacija, očuvanja okoliša i tehnologije koje su primijenili u ekološkoj plovidbi i zaštiti mora, istaknuo je Vujić, dodavši zanimljiv podatak kako na riječkom području postoji oko 700 inženjera koji rade za norveške naručitelje.


Okupljenima se obratila i Astrid Versto, norveška veleposlanica u Hrvatskoj, kazavši kako je čast biti izabran za zemlju partnera te kako vidi velik potencijal za suradnju dvije zemlje u razvoju plave ekonomije.


Ovisni o moru


– Mislim da su obje ekonomije sve više ovisne o moru i plavom gospodarstvu. Drago nam je da se Hrvatska u tom smislu ugleda na nas, ali isto tako mislim da možemo učiti jedni od drugih. Upravo iz razloga što imamo mnogo sličnosti. Obje smo pomorske zemlje orijentirane na more, s impresivnom tradicijom. Poslovna suradnja u plavom gospodarstvu se može povećati i ovakve konferencije su odličan početak, istaknula je norveška veleposlanica.


Hrvatski veleposlanik u Norveškoj Hrvoje Marušić je, pak, referirajući se na mogućnosti suradnje dviju zemalja, rekao kako je Norveška zbog raspoloživosti kapitala u segmentu tehnologije i znanja u razvoju plavo-zelenog gopodarstva otišla nešto dalje od Hrvatske, međutim, između dviju zemalja postoje dugogodišnje ekonomske i znanstvene veze.– U suradnji s Norveškom, kao jednom od vodećih zemalja u plavo-zelenim sektorima, Hrvatska može vrlo brzo uhvatiti korak s najnaprednijim svjetskim trendovima. Inače, danas s Norveškom ostvarujemo značajan trgovinski suficit, ne samo u sektoru usluga gdje dominira turizam, već i u sektoru razmjene roba. Točnije pomorstvu, off shore industriji i energetici, rekao je hrvatski veleposlanik u Norveškoj. Dodao je i kako mnogo Hrvata radi u Norveškoj, ali i kako ih se mnogo vraća iz te zemlje s novim znanjima i idejama.

Pozitivna mobilnost


– Ta mobilnost je jako pozitivna i u konačnici može donijeti novi poticaj hrvatskom razvoju. Činjenica je da mi možemo ponuditi znanje i iskustvo pa je trenutačno nekoliko naših tvrtki u Norveškoj te pokušavaju ostvariti poslovne kontakte i poslove, rekao je Marušić. Iznio je i nekoliko podataka o potrebnim ulaganjima u nove ekološki prihvatljive tehnologije, pa je napomenuo kako se za dostizanje ciljeva Pariškog sporazuma do 2030. godine treba uložiti oko 26 tisuća milijardi dolara, a što pretpostavlja i otvaranje 65 milijuna radnih mjesta.


Tijekom konferencije je bilo govora i o moru kao izvoru zdravlja i hrane, a u okviru Jadransko-jonske inicijative je potpisan sporazum s gospodarskim udruženjem Italian Blue Growth srl. Sporazum su potpisali predsjednik HGK-a ŽK-a Rijeka i Cristina Pagni iz Italian Blue Growtha. Cilj je promocija manifestacija koje organiziraju dvije organizacije, a u planu je i nominiranje zajedničkog projekta vezanog za plavu ekonomiju prema EU fondovima.


Danas su na redu rasprave o digitalizaciji i zelenoj plovidbi te klasterima u pomorstvu, prilikom čega će, uz ostalo, biti predstavljen projekt elektrifikacije norveških trajekata.


Dvostruko brži rast od ostalih gospodarskih grana


Jučer se okupljenima videolinkom iz Bruxellesa javio i Christos Theopilu, predstavnik Europske komisije, koji je tom prilikom rekao kako plava ekonomija u Europi predviđa 4 milijuna radnih mjesta i godišnje »okrene« oko 650 milijardi eura te je u budućnosti vrlo perspektivna za visokokvalitetne poslove, odnosno zanimanja. Plava ekonomija ne smije ponoviti greške »s kopna«, dakle, ne smije se ići na pretjeranu eksploataciju, već na očuvanje biološke raznolikosti.


Hrana, energija, pa i kisik koji dišemo, u budućnosti će mnogo više ovisiti o plavoj ekonomiji, kazao je Theopilu. Iznio je tako primjer algi koje se mogu više koristiti kao hrana, ali i kao resurs u borbi protiv pretjerane emisije plinova. Za plavu ekonomiju, dakle, znanost, istraživanje, ali i poslovni sektor, Europa je od 2014. do 2020. direktno namijenila 650 milijuna eura. Inače, projekcije kažu kako će plava ekonomija do 2030. rasti dvostruko brže od drugih gospodarskih grana.