Svečana akademija

Rijeka – slobodna kraljevska luka: Prošlo je 300 godina. Bio je to pečat utisnut za bolju budućnost grada

Damir Cupać

snimio Vedran Karuza

snimio Vedran Karuza

- Rijeka posjeduje izniman gospodarski potencijal jer je važno europsko intermodalno središte. Do 2021. godine završit će sedam razvojnih projekata riječke luke za koje je osigurano oko 130 milijuna eura bespovratnih sredstava, rekao je ministar Butković. 



RIJEKA – Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poručio je na Svečanoj akademiji u povodu obilježavanja 300 godina od proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom da Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem neupitno podržava sve riječke lučke projekte, ali i projekt Europske prijestolnice kulture. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa najavio je da bi u rujnu ove godine trebao biti izabran koncesionar za novoizgrađenu Zagrebačku obalu i da će to biti poznato svjetsko ime jer zanimanje za koncesiju i te kako postoji.


– Rijeka je od manjega grada zahvaljujući luci ušla u razdoblje intenzivnog razvoja. S ponosom možemo reći da su tisuće i tisuće jarbola i jedara kroz povijest krasile riječku luku, a da je grad uspostavljao veze s dalekim zemljama zahvaljujući razmjeni dobara. Ključne godine u razvoju luke su 1728. kada je izgrađena cesta Lujzijana koja je Rijeku povezala s unutrašnjosti, 1873. kada je izgrađena željeznica za Zagreb i Budimpeštu. I vrijeme u kojemu živimo bitno je za razvoj luke jer smo na pragu predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine kada će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture. Grad ima neupitnu podršku Vlade i premijera Plenkovića, kao i ministarstva kojemu sam na čelu. Već smo odradili aktivnosti koje su potrebne da bi krenuo projekt marine u porto Barošu, a pri kraju smo dogovora oko ustupanja nekadašnjeg skladišta Exportdrva Gradu Rijeci za potrebe EPK. Sve to radimo zbog toga što Rijeka posjeduje izniman gospodarski potencijal jer je važno europsko intermodalno središte. Do 2021. godine završit će sedam razvojnih projekata riječke luke za koje je osigurano oko 130 milijuna eura bespovratnih sredstava. Tome treba dodati i da su osigurana sredstva za gradnju ceste D 403 pa je investicijski ciklus vrijedan preko 200 milijuna eura, izjavio je Butković.





On je dodao da je jedan od prioriteta intermodalni centar u Matuljima, ali i gradnja nizinske pruge.



Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa poručio je da je on, unatoč nekim promišljanjima i kritikama, i te kako optimističan kada je u pitanju razvoj i budućnost riječke luke.


– Pred 300 godina određen je smjer razvoja Rijeke. Moja obitelj i ja u luci smo odradili 100-tinjak godina radnog staža. zato mogu reći da znam da snaga riječke luke ovisi o ulaganjima i u luku i u riječki prometni pravac. A upravo se to danas događa jer je Rijeka gateway project u završnoj fazi. Pri kraju je izgradnja Zegrebačke obale, novog terminala, a koncesionari su iskazali zanimanje za dobivanje koncesije. Očekujemo da će se u rujnu ove godine potpisati ugovor s poznatim svjetskim imenom. Čitavo vrijeme promoviramo i prostor Miklavje kao vrlo važan projekt za razvoj luke. Brojni projekti bit će gotovi do 2021. godine i oni će promijeniti izgled luke do temelja. Tome treba dodati i velika ulaganja u prometnu infrastrukturu jer počinje izgradnja ceste D 403, modernizirat će se željeznica. I podaci s početka ove godine pokazuju da opet raste promet na kontejnerskom terminalu na Brajdici. Riječka luka će postati snažno intermodalno sjedište i zbog svega što se događa sam optimist, izjavio je Vukorepa.



– Nismo odustali od nizinske pruge. Ove godine krenut će natječaj za gradnju prve dionice od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Svi ovi projekti utjecat će na razvoj Rijeke, ali i na rast hrvatskog BDP-a. Kao što to premijer Plenković često ističe, nama je cilj razvijati duh partnerstva sa svim hrvatskim općinama, gradovima i županijama. Želimo da Rijeka i dalje bude sigurna luka svima i grad ugodan za život – poručio je Butković.


U rangu velikih


Gradonačelnik Vojko Obersnel naglasio je da je zahvaljujući povoljnom geografskom i geoprometnom smještaju Rijeka oduvijek bila značajna luka i sjecište kopnenih i morskih puteva.


– Još se u srednjem vijeku u riječkoj luci trgovalo raznim proizvodima – drvom, kožom, uljem, vinom, željezom, voskom, južnim voćem, koje je pristizalo morem i kopnom, a feudalni su gospodari Rijeke ostvarivali prihode od carine koja se ubirala od trgovine. Od presudne su važnosti za daljnji razvoj grada i riječke luke bile povelja cara Karla VI. iz 1717. godine, kojom je proglasio slobodnu plovidbu morem, i povelja izdana 18. ožujka 1719. godine, kojom su Rijeka i Trst dobile status slobodnih luka. Upravo je ova odluka, donesena prije 300 godina, dala pečat i obilježila daljnji razvoj Rijeke, ocijenio je Obersnel.



Riječki gradonačelnik vjeruje da je i današnje vrijeme presudno za razvoj Rijeke i najveće hrvatske luke.


– Taj je razvoj pokrenut još 2003. godine projektom Rijeka Gateway, uz potporu Svjetske banke. Riječ je o jednom od najopsežnijih projekata od osnivanja Republike Hrvatske, namijenjenom potpunoj revitalizaciji dijela riječkoga obalnog prostora, te poboljšanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Bio je to svakako i jedan od ključnih razloga zbog kojih je Europska unija pozicionirala riječku luku na ishodištima dvaju od devet najvažnijih europskih prometnih koridora – Mediteranskom koridoru i koridoru Baltik – Jadran.



Ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Nikolina Radić Štivić otvorila je izložbu »Od malog porta do prekooceanske luke« koja je postavljena u Guvernerovoj palači i bit će otvorena do 18. travnja ove godine. Autor izložbe je muzejski savjetnik Nikša Mendeš koji je zanimljivim eksponatima ispričao priču o razvoju riječke luke kroz stoljeća.



A upravo je ta odluka postala nova važna pozivnica za daljnja ulaganja u razvoj riječke luke. Uvrštenje na ove koridore, bez sumnje jača poziciju Rijeke i dovodi je u rang velikih konkurenata te svakako povećava potencijale u području razvitka i realizacije niza planiranih projekata riječkog prometnog pravca. To je prije svega nizinska pruga i svakako izgradnja državne ceste 403, čija gradnja uskoro treba započeti. Upravo je cesta D 403 preduvjet za puni pogon kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, za koji je postupak koncesioniranja upravo započeo.


Vizija grada


Čini mi se da smo sada na tragu brže realizacije mnogih projekata koji su iz opravdanih ili manje opravdanih razloga nailazili na prepreke, ocijenio je Obersnel. On je naglasio da je, paralelno s velikim investicijskim i infrastrukturnim zahvatima, riječka luka i izgledom u središtu grada dobila novo lice.



Gradnja cesta, koje riječku luku vezuju sa zaleđem i unutrašnjosti, u 17. i posebice 18. stoljeću, izravno je utjecala i na razvoj grada Rijeke. Devetnaesto je stoljeće obilježeno intenzivnom gradnjom u Rijeci, a posebice u riječkoj luci za koju je od presudne važnosti bilo otvaranje dviju pruga 1873. godine, one prema Pivki, koja je Rijeku povezala s Ljubljanom i dalje Austrijom i druge, prema Karlovcu, čime je riječka luka dobila vezu s Mađarskom. Dvadeseto je stoljeće, već na svojem početku, riječkoj luci, u njezinom zlatnom dobu, donijelo status jedne od vodećih europskih luka. Tada su izgrađene neke od najljepših riječkih palača, koje i danas Rijeci daju prepoznatljiv izgled, kao što su monumentalna zgrada Palazzo Adria ili zgrada Ugarske kraljevske pomorske uprave, u kojoj je i danas smještena direkcija riječke luke.


– I nisu samo izgrađeni objekti i prometnice ti koji su Rijeci nosili gospodarski razvoj. Ovdje su živjeli i djelovali mnogi velikani onoga doba čije ime danas znači nešto u povijesti, poput Gabora Barossa, Lajosa Kossutha, Ferenza Pfaffa i ostalih. Status koji je pratio riječku luku u vrijeme kad je ona bila dio Austrije, Mađarske, Italije i Jugoslavije te naravno Hrvatske, učinio je Rijeku značajnom geografskom točkom i otvorio grad prema svijetu – naveo je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.



– Uz putnički terminal i prošireni terminal na Brajdici danas pristaju najveći kruzeri, a Molo longo je otvoren za sve građane. Dokaz je to da gospodarski razvoj luke i razvoj grada i urbanoga turizma nisu jedan drugome prepreka, već upravo partneri s istim ciljem. A najveći nas među tim projektima tek očekuju, a to su Delta i prije svega marina u Porto Barošu. U prošlosti, a i danas, kažemo da je Rijeka luka, a luka Rijeka. Upravo na tom temelju krenuli smo u kandidaturu Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020 godine. Taj će program obuhvatiti gotovo svaki segment našeg života.



Europska prijestolnica kulture nije samo program kulturnih događaja i doživljaja, već i značajan razvojni i gospodarski projekt cijele Hrvatske. Drago mi je da danas mogu reći da u tom projektu imamo podršku države i gotovo svih ministarstava, uključujući i svesrdnu pomoć Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Svoju kandidaturu za ovu prestižnu titulu Rijeka je bazirala na programu Luka različitosti. Slogan Luka različitosti nije, naravno, proizvoljno odabran, on je odraz onoga što Rijeka živi, što je bila u prošlosti, onoga u što vjeruje. To je vizija grada, sredine kakva želimo biti, to je naš identitet, zaključio je Obersnel.