Iznenadili ih

Riječki apsurd: Plina nemaju pet godina, a Energo im ispostavio račun

Marinko Glavan



 Upit o slučaju poslali smo i Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA), no službeni odgovor do zaključenja broja nismo dobili. Neslužbeno, stručnjaci HERE smatraju kako bi stanari trebali raskinuti ugovor o opskrbi s distributerom i na taj način najbrže riješiti problem, no s druge strane se čude kako je moguće da distributer nakon pet godina što ne koriste plin još uvijek drži plinomjere u njihovim stanovima i smatra ih korisnicima plina.



    – Prenerazilo nas je kada smo vidjeli da moramo platiti 20 kuna za nešto što ne koristimo niti možemo koristiti. Plin je isključen prije pet godina, a zgrada, nažalost nema dovoljno sredstava za popravak instalacija. Možda se 20 kuna ne čini mnogo, ali u neboderu je više od 150 stanova, što znači da bi trebali plaćati tri tisuće kuna svakog mjeseca nizašto. Tražio sam objašnjenje Energa, ali tamo svu odgovornost prebacuju na Vladu, budući da pravilnike i tarifne sustave donosi Vlada, a ne distributeri, te kažu da oni samo provode odluke Vlade. Pokušao sam im objasniti da je plaćanje plina u zgradi koja nema plin apsurd, jer je to kao da imam auto u nevoznom stanju ispred kuće, a Ini moram plaćati naknadu za gorivo, kaže Dag Patrik, jedan od stanara nebodera. 




    Ovlaštena predstavnica stanara Snježana Buterin kaže kako je plin u neboderu zatvoren odlukom Energa. 


    – Bilo je propuštanja u pojedinim stanovima, u jednom je čak došlo do zapaljenja, nakon čega su Energovi stručnjaci ispitali instalacije i tlačenje sustava. Utvrdili su da sustav pušta i nije siguran za korištenje, te zatvorili plin i od tada mi više plina nemamo. Popravak instalacije košta 300 tisuća kuna, a ugradnja nove pola milijuna, što je novac kojim zgrada ne raspolaže. Smatram da nakon pet godina nekorištenja plina više nismo dio sustava opskrbe i ne bi trebali plaćati naknadu, kaže Buterin. 


   Plinomjer – kriterij


Na naš upit o slučaju nebodera u Čandekovoj 23a, iz Energa odgovaraju kako su se, kao distributer, dužni pridržavati odredbi Odluke o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, koja je Vladinom odlukom stupila na snagu 1. svibnja ove godine, a svim je energetskim subjektima koji se bave distribucijom i opskrbom plina odredila Tarifnu stavku 1, odnosno novu cijenu plina u kunama po kilowatt satu (kn/kWh) i Tarifnu stavku 2, odnosno mjesečnu naknadu, koja se obračunava jednokratno prilikom izdavanja svakog računa za plin. 


    – Tarifna stavka 2 nije nikakav novitet jer je donošenjem Tarifnog sustava za plin još iz 2007. godine te njegovim izmjenama i dopunama ona jasno definirana kao mjesečna naknada koja je do posljednje promjene cijene plina iznosila nula kuna. Praksa je takva, da će osoba koja ima plinomjer u svojem objektu ili samostalnoj uporabnoj cjelini, odnosno stanu u stambenoj zgradi, priključenom na plinsku mrežu, neovisno o tome troši li ili pak ne troši plin, sukladno Odluci Vlade od 1. svibnja, dobiti redovito mjesečno zaduženje na iznos od 16,50 kn, odnosno 20,63 s PDV-om, odgovorio je Damir Neznanović iz Energovog Odjela za energetsku ekonomiju. Dotrajali sustav koji propušta plin i nesiguran je za korištenje, objašnjava, dužni su sanirati suvlasnici zgrade, jer je to njihovo vlasništvo, a to što ga ne koriste ne znači da su oslobođeni plaćanja naknade, dokle god imaju plinomjere i ugovor s Energom o opskrbi plinom. Troškovi fiksne mjesečne naknade, prema njegovim riječima, mogu se izbjeći samo isključenjem s plinske mreže, što svaki korisnik pojedinačno može učiniti u bilo kojem trenutku.   


Neisporučena usluga


– Korisnik koji se želi isključiti s plinske mreže može podnijeti zahtjev za isključenje, odnosno skidanje plinomjera, zaključuje Neznanović. 


    Logiku stanara prema kojoj, ako uslugu ne koristiš, nemaš što ni plaćati, apsolutno podržava i Igor Vujović iz Udruge »Potrošač«, koji dodaje kako to nije samo stvar logike, nego i hrvatskih zakona i Ustava. 


    – To što stanari nemaju novca da poprave instalacije u neboderu njihova je stvar. Prema zakonu o zaštiti potrošača, a i prema Ustavu, nitko ne smije naplaćivati uslugu koja nije isporučena. To je poanta svega. Distributeri zakone objašnjavaju na svoj način, a Pravilnici i Opći uvjeti pisani su njima u korist, no zakon, Ustav i logika su iznad tih Pravilnika i Općih uvjeta. Stvar je jednostavna. Ako je plin zatvoren, znači da oni nisu koristili, niti stvarali ikakve troškove održavanja sustava, obračuna i svega čime se inače pravdaju takve fiksne naknade. Siguran sam da bi, kada bi slučaj završio na sudu, stanari glatko pobijedili u parnici jer nemaju zašto plaćati naknadu za sustav koji ne koriste, smatra Vujović.