Između Ministarstva i Sveučilišta predviđena je suradnja na projektu pripreme, organizacije i provedbe internacionalnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Europski interdisciplinarni studiji«
RIJEKA Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić jučer je potpisala sporazum o suradnji s rektorom Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Perom Lučinom. Riječ je o sporazumu kojim je između Ministarstva vanjskih i europskih poslova te riječkog Sveučilišta predviđena suradnja na projektu pripreme, organizacije i provedbe internacionalnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Europski interdisciplinarni studiji«. Uoči potpisivanja sporazuma održan je i sastanak na kojem su predstavljene aktivnosti Centra za napredne studije – Jugoistočna Europa (CNS-JIE), te se raspravljalo o ulozi Hrvatske u jačanju kapaciteta državne administracije u regiji i u promicanju članstva država regije u Europskoj uniji. Pojašnjavajući razloga ulaska Ministarstva u projekt pokretanja Europskih studija pomoćnik ministrice Hrvoje Marušić istaknuo je da u Hrvatskoj još uvijek nedostaje znanja o EU.
Izvozni proizvod
– Ulazak u Europsku uniju je prilika, ali i izazov. Ulaskom u EU posao smo tek započeli. Članstvo, ukoliko od njega želimo imati koristi, zahtjevna je stvar za sve dijelove društva, a tu sveučilišta imaju važnu ulogu. Kako bi bili uspješniji moramo razviti kulturu dijaloga među svim društvenim dionicima, koja je sada na nezadovoljavajućoj razini. Međutim da bi taj dijalog bio plodonosan moramo razviti i odgovarajuća znanja i upravo je to povod ove ideje. Moramo poznavati okruženje u kojem djelujemo, precizno artikulirati nacionalne interese i politike i znati ugraditi te interese u europske politike i odluke te u konačnici moramo kasnije znati provoditi mjere kako bi politike i interese pretočili u rezultate. U ovom trenutku nemamo dovoljnu razinu znanja ni u jednom od ovih elemenata i upravo neposredna svrha studija je stvaranje baze znanja za nacionalne potrebe, ali isto tako od toga želimo napraviti izvozni proizvod. Rijeka je u prošlosti već bila međunarodno relevantno sveučilište, a osim što ima povijesnu dimenziju i lokacijski je izuzetno interesantna, pojasnio je Marušuć.
Kurikulum Europskih studija bit će izrađen na trodnevnoj konferenciji Centra za napredne studije koja će se održati u listopadu – najavila je direktorioca Centra prof. dr. Snježana Prijić Samaržija. Pojašnjavajući da je Centar jedinica Sveučilišta koja je namijenjena razvoju humanističkih i društvenih znanosti Prijić Samaržija je istaknula da se u ovom trenutku radi o jednoj od najbolje umreženih institucija u ovoj domeni, jer imamo partnerske institucije u cijeloj Jugoistočnoj Europi.
– Iz suradnje s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova shvatili smo da nedostaju kompetencije i znanja o tome kako funkcioniraju institucije, ne samo visokoobrazovne ustanove i fondovi, već kako funkcioniraju europske političke institucije i kako se donose politike. Kako bismo mogli funkcionirati u tom kontekstu moramo te institucije dobro poznavati. Stoga je namjera napraviti niz edukativnih programa, polazeći od radionica do certificiranih programa, programa cjeloživotnog učenja do konačno i poslijediplomskog specijalističkog studija čiji je cilj educirati zainteresirane o temama koje se brzo mijenjaju i koje se trebaju brzo otvarati, kazala je prof. dr. Prijić Samaržija.
Politika i znanost
Prema mišljenju prve potpredsjednice Vlade jučer potpisani sporazum rezultat je spoznaje da je u stvaranju politika važno koristiti znanost, znanstvena istraživanja i znanje.
Postdoktorska razina
Naglašavajući da se u Rijeci moraju pojaviti istraživači iz različitih dijelova svijeta koji će istraživati i mobilizirati kolege u drugim dijelovima Jugoistočne Europe i koji će to znanje pretočiti u studije, cjeloživotno obrazovanje, platforme i dokumente za pametnu politiku rektor prof. dr. Pero Lučin pojasnio je da se radi o ideji pokretanja studija na postdoktorskoj razini, odnosno o studiju kroz istraživanje.
– Bit će nekoliko tema koje će biti pokrenute u prvom ciklusu, a jedna od njih je pitanje javnog zdravstva i istraživanje društvenih promjena i procesa koji su vezani uz to područje. Na ta pitanja se može odgovoriti isključivo kroz istraživanje i angažiranje istraživača, kazao je Lučin.
Dodajući da projekt sada financira nekoliko fondacija te da je prikupljeno gotovo 200 tisuća eura stipendija, rektor je zaključio da se očekuje i da će hrvatska država olabaviti politiku stipendiranja istraživača, jer svako društvo ukoliko se želi razvijati mora ulagati u obrazovanje. 703051
