Novi kontejnerski terminal

Raste Zagrebačka obala: Završetak izgradnje planiran za lipanj 2018. godine

Darko Pajić

Snimio Marko GRACIN

Snimio Marko GRACIN

Izgradnja terminala stigla na pola puta, jer je proizvedeno 25 od ukupno 49 kesona koji će biti ugrađeni u temelje obale  



RIJEKA Izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali stigla je na pola puta, jer je jučer proizveden 25. armirano-betonski keson od ukupno 49 koliko će biti ugrađeno u temelje buduće obale.


Zagrebačka obala trenutno predstavlja najveće gradilište na Kvarneru, vjerojatno i šire, a konzorcij talijanskih građevinskih tvrtki u kojem se nalaze Grandi Lavori Fincosit, Nuova Co.Ed.Mar. i Impresa Construzioni Giuseppe Maltauro, obavlja vrlo dobar posao shodno ugovoru, koji je vrijedan 70,6 milijuna eura. Svojevrsno središte najvećih aktivnosti na gradilištu jest Bratislavsko pristanište uz kojeg je smještena specijalna platforma za proizvodnju kesona od kojih svaki teži oko 4.000 tona i ima dužinu od 20,8 metara, širinu od 11 i visinu od 22,9 metara. Svega dvadesetak metara dalje u tijeku je rušenje vrha Bratislavskog pristaništa, kojeg obavlja radni brod »Guang Rong«, te se procjenjuje da se dnevno iskopa 4 do 5 tisuća tona materijala iz mora. Voditelj projekta Zagrebačke obale iz Lučke uprave Rijeka Rajko Račeta naglašava kako se gradnja odvija u skladu sa zacrtanim rokovima, te najavljuje kako se sredinom 2018. godine može očekivati završetak izgradnje obale u dužini od 400 metara.



Daleko više otvorenih pitanja ostaje kad je riječ o izboru budućeg koncesionara, koji bi trebao preuzeti upravljanje terminalom i investirati u njegovo opremanje, pored čega tek treba vidjeti hoće li biti odobren zahtjev Lučke uprave Rijeka da se europskim sredstvima realizira financiranje izgradnje dodatnih 280 metara obale. Za rješavanje problema koncesionara izuzetno je važan i projekt izgradnje ceste D-403, koja bi u dužini od oko 2,5 kilometara trebala spojiti Zagrebačku obalu sa čvorom Škurinje na riječkoj obilaznici. Riječ je o projektu kojeg vode Hrvatske ceste i trenutno i dalje traje faza izrade Studije opravdanosti ceste D-403 na temelju koje bi HC trebao aplicirati projekt prema europskim fondovima. Jedan od uvjeta za izdavanje uporabne dozvole za novi terminal na Zagrebačkoj obali jest dovršenje ceste D-403, a to praktično znači kako će se do početka rada novog terminala trebati sačekati najmanje do 2020. godine, moguće je i duže, pogotovo ako se uzme u obzir da tek treba vidjeti kakvi će konkretno biti rokovi za cestu D-403, kao i kada bi mogla početi izgradnja dodatnih 280 metara obale. Ono što je sasvim sigurno jest da Zagrebačka obala neće imati prepreka za prihvat najvećih kontejnerskih brodova, barem ne kad je riječ o njihovom gazu, jer je dubina obale projektirana na 20 metara, što je tehnička karakteristika kojom se može pohvaliti malo koja luka na području Mediterana.  





–  Jedno manje kašnjenje imali smo upravo ovdje na vrhu Bratislavskog pristaništa, koje se moralo rušiti kako bi se povećao gaz na toj lokaciji sa 8 metara do planirane dubine od 20 metara koliko će imati cijeli terminal. Ispostavilo se da je obalni zid, koji je obnovljen nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, izuzetno čvrst, pored čega smo naišli i na učvršćenja kojih uopće nije bilo u staroj dokumentaciji. Izvođač se stoga odlučio na miniranje, koje je izvedeno u dva navrata, te je 11. svibnja uklonjen preostali dio istočnog obalnog zida dužine oko 30 metara. Upravo je proizveden 25.  keson, a oni se zatim radnim remorkerom prevoze na svoju konačnu poziciju. Postavljeno je ukupno 19 kesona, svakog mjeseca proizvode se dva nova, te bi posljednji keson trebao biti postavljen na konačnu poziciju sredinom naredne godine, ističe Račeta, koji dodaje kako uskoro počinje i postupak ugradnje mlaznog betona (Jet grouting) ispod ugrađenih kesona kako bi se pojačala nosivost postojećeg tla i temeljnog nasipa u podmorju ispod kesona.


Istovremeno se proizvode i betonski blokovi, koji će se ugrađivati u temelje obale kako bi se popunile praznine između kesona i to s kopnene strane terminala. Zagrebačka obala je tako dobila prve konture i izašla iz mora, te je sasvim izvjesno kako će u segmentu gradnje projekt biti uspješno realiziran.