Prosječan rezultat

Rang lista: Na ljestvici svjetskih sveučilišta riječko u sredini, slaba točka znanstvena produkcija

Ljerka Bratonja Martinović

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Ljestvica obuhvaća 1.300 sveučilišta iz više od 90 država, s 3.250 fakulteta i više od 10 tisuća studijskih programa. Slaba točka Rijeke je znanstvena produkcija 



Riječko sveučilište se na rang listi svjetskih sveučilišta svrstalo među sveučilišta s prosječnim rezultatima, stoji prilično dobro po prolaznosti studenata na dodiplomskim studijima, a slaba mu je točka niska znanstvena produkcija, posebice ona vezana za gospodarstvo. Slično stoji i Sveučilište u Zagrebu, koje se ipak može pohvaliti nešto većim brojem znanstvenih publikacija u suradnji s industrijskim partnerom.


Pokazala je to nova U-Multirank ljestvica Europske komisije, prema kojoj američka sveučilišta i dalje uvjerljivo dominiraju u znanstvenoj djelatnosti, a u manjoj mjeri u drugim područjima, primjerice obrazovnom. Ljestvica obuhvaća 1.300 sveučilišta iz više od 90 država, s 3.250 fakulteta i više od 10 tisuća studijskih programa. Indikator najcitiranijih publikacija samo je jedno od mjerila koja su 18 američkih sveučilišta svrstala među 25 najboljih u svijetu. U svjetski su se vrh plasirali  Rockefeller University, MIT, Stanford i Harvard, a samo je šest europskih sveučilišta smješteno među najbolja svjetska sveučilišta – jedno iz Finske, dva iz Francuske, jedno švicarsko i dva engleska.  Stanje je nešto drukčije u pogledu publikacija rađenih s industrijskim partnerom, značajnom mjerilu transfera znanja. Prema tom indikatoru, 17 od 25 najboljih sveučilišta nalazi se u Europi, a u vrhu su njemačka sveučilišta u Reutlingenu, Nürnbergu i Münchenu.


Kad je riječ o interdisciplinarnim publikacijama i zajedničkim regionalnim publikacijama, europska i azijska sveučilišta prednjače pred američkim, pa je evidentno da vodeći status američkih sveučilišta počiva na vrlo uskim kriterijima vrednovanja, ističe se u istraživanju.


Prema podacima koji se mogu pronaći u novoj ljestvici svjetskih sveučilišta, na Sveučilištu u Rijeci diplomira tek svaki drugi prvostupnik ili njih 55,19 posto, dok se zagrebačko sveučilište može pohvaliti stopom od 73 posto prvostupnika koji diplomiraju u roku. Na riječkom sveučilištu stopa dodiplomskih studenata koji završe studij visokih je 93,7 posto, dok ona na Sveučilištu u Zagrebu iznosi tek 68,9 posto. Prema podacima zagrebačkog sveučilišta, nezaposlenost prvostupnika je pet do 10 posto, a magistara 10 do 25 posto. Citiranost radova na oba je sveučilišta niža od 0,5 posto, što je ispod prosjeka europskih sveučilišta, a manja od 0,5 posto je i citiranost publikacija u patentima. Rijeka bilježi 2,9 posto publikacija u suradnji s industrijskim partnerom i 15 posto zajedničkih regionalnih publikacija, a zagrebačko sveučilište gotovo dvostruko veći udio. Mobilnost studenata na oba je sveučilišta niska.