Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
13. prosinca 2019.
Riječki Zavod u europskom pilot-istraživanju

Prevencija teške bolesti: Potraga za rakom želuca

Nažalost, odaziv naših građana u slučaju probira za karcinom debelog crijeva je zabrinjavajuće nizak – prof. dr. Davor Štimac / Foto D. ŠKOMRLJ
Nažalost, odaziv naših građana u slučaju probira za karcinom debelog crijeva je zabrinjavajuće nizak – prof. dr. Davor Štimac / Foto D. ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 15. rujan 2013. u 9:16 2013-09-15T09:16:00+02:00

U Europi se posljednjih godina pokrenula inicijativa za sprječavanje raka želuca putem probira koji bi omogućio rano dijagnosticiranje ove bolesti, te ćemo uskoro i na dijelu naše populacije učiniti rani probir, kaže prof. dr. Davor Štimac 

Nedavni podatak iz osječke bolnice koji govori o velikom porastu raka želuca, inače drugog najčešćeg uzroka smrti od karcinoma u cjelokupnoj svjetskoj populaciji, još jednom dokazuje da izdvojeni podaci nerijetko ne daju posve realnu sliku. Naime, statistički podaci za Hrvatsku govore o vidljivom padu novoobljelih, a s tim se slaže i pročelnik Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkom bolničkom centru prof. dr. Davor Štimac. 

No, ono što je kod ovog raka zanimljivo i može dati neke odgovore u liječenju i prevenciji jest razlika u njegovoj pojavnosti između Istoka i Zapada. Rak želuca gledan u svjetskim razmjerima danas je na četvrtom mjestu po učestalosti pojavljivanja u grupi malignih oboljenja i predstavlja oko deset posto smrti uzrokovanih karcinomom. 

  – Ipak, treba uzeti u obzir da su razlike u pojavnosti ovog tumora i do deset puta veće u dijelovima istočne Azije, no što su u razvijenim europskim zemljama gdje je godišnje oko 10 do 15 novooboljelih na 100.000 stanovnika. Situacija je znatno gora u istočnoeuropskim zemljama gdje je ta pojavnost višestruko veća dok se u Hrvatskoj nalazimo negdje između, s pojavnošću nešto iznad 20 novootkrivenih karcinoma želuca na 100.000 stanovnika. Takva pojavnost karcinoma želuca prisutna je posljednjih desetak godina, ranije je bila i nešto viša i nipošto ne možemo govoriti o porastu učestalosti nekog tumora na temelju izoliranog opažanja u nekoj izdvojenoj sredini. Epidemiološki podaci za našu zemlju sustavno se prate i iznose se na godišnjoj razini te ne pokazuju tendenciju ozbiljnijeg porasta – objašnjava prof. dr. Štimac. 

 Helicobacter pylori

Iako se ne može govoriti o nekom značajnijem porastu raka želuca, kako dodaje prof. dr. Štimac, postoji nekoliko faktora koji daju razloge za zabrinutost. Bakterija Helicobacter pylori smatra se jednim od odgovornih čimbenika za nastanak raka želuca no niti široko provedena eradikacija ove bakterije nije dovela do očekivanog značajnijeg pada karcinoma želuca. Osim ovog najčešćeg uzroka, značaj ima genetika, način prehrane, alkohol, pušenje te drugi potencijalno toksični čimbenici okoliša. Rizik od oboljevanja je svakako veći kod onih osoba koje konzumiraju masniju, začinjeniju, mesnu i konzerviranu hranu. 

  – Prepoznatljivi simptomi bolesti javljaju se najčešće kad je već uznapredovala, jer bolest dok je u ranoj fazi ne izaziva značajnije simptome. Ponekad se bolest ipak dijagnosticira u ranoj fazi i to zahvaljujući endoskopskom pregledu na koji su pacijenti upućeni radi nespecifičnih bolova, anemije, mučnine ili povraćanja. Endoskopski je ulkus odnosno čir želuca nemoguće proglasiti dobroćudnim bez uzimanja uzorka tkiva budući da se rani karcinomi izgledom najčešće ne mogu razlikovati od benignih ulkusnih promjena. Osim toga, danas prisutni vrlo potentni lijekovi za zaustavljanje sekrecije kiseline, mogu simptomatski pomoći bolesniku, a istovremeno maskirati malignu bolest zbog čega bolesnici ne budu pravovremeno endoskopski pregledani – govori prof. dr. Štimac. 

  Prema njegovim riječima, prognoza karcinoma želuca ovisi o proširenosti bolesti te je obećavajuća kod onih osoba kod kojih je promjena dijagnosticirana u ranoj fazi, a vrlo nepovoljna kod onih s bolešću proširenom i na druge organe. 

 Zapad i Istok

Kad je riječ o prevenciji same bolesti zanimljiva je razlike između zapadnih zemalja i zemalja Dalekog Istoka. U zemljama istočne Azije karakteristični su programi probira za rak želuca kao što je to kod nas slučaj s programima probira za rak debelog crijeva koji je u zapadnoj populaciji češći. 

Osijek – porast 300 posto

Iznenađujući je podatak o broju novooboljelih od karcinoma želuca – u Kliničkom bolničkom centru Osijek porastao je za gotovo 300 posto! Dok su prije mjesečno na Odjel za radioterapiju i onkologiju osječkoga KBC-a dolazila dva, najviše tri, pacijenta s karcinomom želuca, u posljednje se vrijeme javlja i sedam pacijenata mjesečno. 
  – Nije moguće točno odrediti zajednički uzročnik te bolesti, no pretpostavljamo da se zacijelo nešto moralo promijeniti ili poremetiti u prehrani oboljelih osoba. Današnji način prehrane i unos različitih pripravaka i tzv. dodataka prehrani u organizam vjerojatan su razlog porasta novooboljelih od karcinoma želuca. Današnje prehrambene namirnice, da bi duže trajale, moraju biti znatno kemijski dorađene i čuvane konzervansima. Sve je veće zagađenje kemijskim pripravcima i u samoj proizvodnji hrane, ali i u vodi za piće, te brojnim emulgatorima, pojačivačima okusa i slično. Vrlo je teško, budimo iskreni, i nemoguće, kemijski analizirati svu silu prehrambenih proizvoda koji se uvoze ili dolaze drugim načinima u Hrvatsku – rekao je prof. dr. sc. Damir Gugić, voditelj Odjela za radioterapiju i onkologiju KBC-a Osijek. (M.M.)

  – Programi prevencije prisutni su u zemljama visoke učestalosti ovog tumora u koje se mi ne ubrajamo , mada postoje tendencije, a posljednjih godina u Europi je i pokrenuta inicijativa za programe probira kod karcinoma želuca. Ono što zasigurno sprečava porast učestalosti ovog karcinoma, jest eradikacija bakterije Helicobacter pylori, koju se preporuča učiniti u fazi dok još nije došlo do razvoja premalignih promjena. Bolesnike s početnim histološkim promjenama sluznice želuca potrebno je redovito kontrolirati, a osim endoskopije, u obzir dolaze i serološki testovi koji mogu ukazati na povećani rizik promjene u sluznici želuca i na taj način bolest prepoznati dovoljno rano – ističe pročelnik riječkog Zavoda za gastroenterologiju. 

 Slab odaziv

Probir karcinoma želuca čini primjerice na Dalekom Istoku, a probir karcinoma debelog crijeva koji je u našoj populaciji oko tri puta češći, čini i u nas u okviru Nacionalnog programa Ministarstva zdravlja. 

  – Nažalost, odaziv naših građana u slučaju probira za karcinom debelog crijeva je zabrinjavajuće nizak i tek se otprilike svaka peta osoba kojoj se pošalje test za postavljanje sumnje na karcinom debelog crijeva temeljem određivanja traga krvi u stolici odazove na testiranje. To ukazuje da bi neki od oblika testiranja za postavljenje sumnje na rak želuca bio još neracionalniji. U Europi se posljednjih nekoliko godina pokrenula inicijativa za sprječavanje raka želuca putem probira koji bi omogućio rano dijagnosticiranje ove bolesti. Prije nekoliko mjeseci i naš Zavod za gastroenterologiju pozvan je na sudjelovanje u jednom pilot-istraživanju koje će se baviti ranim probirom za karcinom želuca putem seroloških testova. Budući očekujemo financiranje ovog programa iz europskih fondova, vjerujemo da ćemo uskoro i na dijelu naše populacije učiniti rani probir te vidjeti koliko je on isplativ i učinkovit – zaključuje prof. dr. Štimac.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
Dobrovoljni mirovinski fondovi uz prinose donose i porezne olakšice te državna poticajna sredstva