U tribini su sudjelovali i predsjednik riječkog HNS-a Juraj Bukša, predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić, te pokretač inicijative Protiv skupog Energa Josip Kukuljan. Predstavnici političkih stranaka najavili su ponovno pokretanje teme toplinske energije na Gradskom vijeću, zbog niza zatajenih činjenica od strane Energa i Grada kao većinskog vlasnika.

  – Ispadaju kosturi iz ormara. Krajnji korisnici trebali su imati sve informacije, koje su u Energu i Gradu skrivali, rekao je Juraj Bukša, dok je Švorinić izravno gradonačelnika Vojka Obersnela optužio za iznošenje neistina kad je riječ o formiranju cijena toplinske energije.

  Direktor Energa Sanjin Kirigin opovrgnuo je Bukšine tvrdnje.

  – Gospodine Bukša, sjedili ste u mom uredu prije odluke o poskupljenju i bili o svemu obaviješteni, a sad imate selektivno pamćenje, kazao je Kirigin, na što je Bukša replicirao kako nije bio upoznat s ključnim informacijama o formiranju cijena, niti o vlasništvu toplana, te je zbog toga njegova stranka povukla člana iz NO Energa.

  Pred više nego dobro popunjenim auditorijem, Pundić je iznio »povijest bolesti« hrvatskog toplinarstva, koje je u zadnjih osam godina akumuliralo preko dvije milijarde kuna gubitaka, te objasnio kako HERA samo odobrava tarifne stavke za proizvodnju i distribuciju u centralnim sustavima, ali na prijedlog toplinara. Iznio je i nekoliko primjera potrošnje u zgradama opremljenima razdjelnicima i onima bez njih, inzistirajući čitavo vrijeme na tome da je upravo stopostotna ugradnja razdjelnika ključno rješenje problema ekstremnih računa koji se pojavio u Rijeci. Najavio je i izmjene Pravilnika koje će, barem prema prijedlogu koji je iznio, po svemu sudeći tek djelomično riješiti problem pravedne raspodjele troškova, i to samo u ekstremnim slučajevima.

Nerazjašnjene brojke

Prema prijedlogu, naime, u slučaju da više od trideset posto korisnika u nekoj zgradi prema očitanju s razdjelnika ima minimalnu potrošnju od oko jedan posto, potrošnja energije bi se obračunavala na način da se osamdeset posto ukupnog utroška raspodijeli prema površini stana, a ostalih dvadeset posto prema očitanjima s razdjelnika. Pundić međutim nije razjasnio ni zašto je kao referentna točka uzet postotak od 30 posto, a ne veći ili manji, kao niti zbog čega će se u ukupnoj potrošnji 80 posto razdjeljivati po površini, pa je ostalo upitno na koliki broj zgrada će se takvo rješenje uopće moći primijeniti, kao i koji će biti efekti.

Čije su toplane

– Na sudu im nitko ne može pobiti da su u pravu. Radijator od, recimo, šest kilovata, ne može trošiti više nego što mu je snaga, a imamo slučajeve kada je potrošnja apsolutno nemoguća, kazao je Pundić.

  Na tribini je potegnuto i pitanje vlasništva nad toplanama. Pundić je pojasnio kako su toplane starije od dvadeset godina, koje su u cijelosti amortizirane, vlasništvo korisnika, a ne energetskih subjekata, no ogradio se da u slučaju da je bilo ulaganja, energetski subjekt ima pravo zadržati ih u vlasništvu do amortizacije. Nakon skupa zatražili smo objašnjenje od direktora Energa Sanjina Kirigina, koji je naveo kako je u modernizaciju toplana uloženo 28 milijuna kuna, od čega je neamortizirana vrijednost u ovom trenutku 20 milijuna kuna, te da su toplane prema tome Energovo vlasništvo.