RIJEKA » Izgradnja Zagrebačke obale nije započela u ožujku kako se najavljivalo, već je sve odgođeno za nekoliko mjeseci, te u Lučkoj upravi Rijeka očekuju kako će građevinska dozvola biti odobrena do kraja svibnja. To znači da se dodatno pomiče i rok gradnje, koji iznosi 3 godine, pa bi Zagrebačka obala u najboljem slučaju mogla biti dovršena sredinom 2017. godine.

  Kako neslužbeno doznajemo na jučerašnjoj sjednici Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka usvojena je odluka o produženju natječaja za izbor budućeg koncesionara na Zagrebačkoj obali, gdje je neobvezujući interes iskazalo nekoliko uglednih svjetskih tvrtki, a riječ je o portugalskom operateru Tertir, francuskom logističkom operateru Bollore group, te francuskoj brodarskoj kompaniji CMA CGM. Natječaj se produžava do kraja svibnja kada bi trebalo biti poznato postoji li ozbiljan interes investitora za gradnju novog kontejnerskog terminala riječke luke, koji bi trebao biti realiziran zajedničkom investicijom budućeg koncesionara i Lučke uprave, koju kreditira Svjetska banka.

Izmjene plana

Novac za izgradnju 400 metara obale je osiguran, te je gradnja ugovorena s konzorcijem talijanskih tvrki CO.ED.MAR., Grandi Lavori Fincosit i Impresa Costruzioni Giuseppe Maltauro s kojima je potpisan ugovor o gradnji vrijedan 70,6 milijuna eura. Izgradnju dodatnih 280 metara obale, kao i opremanje terminala, trebao bi financirati budući koncesionar, pa bi kapacitet terminala bio otprilike jednak onome na Brajdici i iznosio bi maksimalno 600.000 TEU-a godišnje.

  Kako neslužbeno doznajemo u ovom planu moglo bi također doći do izmjena, jer se u razgovorima s predstavnicima tvrtki, koje su pokazale interes za Zagrebačku obalu, ispostavlja kako za njih nije dovoljno atraktivna opcija gradnje tako malog terminala, gdje se ne bi mogla vezati istovremeno dva velika kontejneraša, iako bi dubina mora iznosila oko 18 metara, što je i više nego dovoljno za prihvat najvećih brodova u svijetu. Stoga postoji otvorena mogućnost da se u ugovor o koncesiji uvrsti i opcija izgradnje ukupno 1.200 metara obale na novom terminalu, što je maksimalno moguće. No, tek treba vidjeti hoće li na natječaju biti partnera zainteresiranih za takvu investiciju, koja bi značila izgradnju najvećeg kontejnerskog terminala na sjevernom Jadranu s gazom kakvog nema u konkurentskim lukama.

Strateški projekt

Projekt Zagrebačke obale odnedavno je uvršten i na listu strateških državnih projekata pod posebno kontrolom hrvatske Vlade o kojima brine Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata, koje vodi Branko Grčić. To će tijelo očito imati još dosta posla na ubrzanom rješavanju dokumentacije i dozvola, ali i na mogućoj promjeni strategije privlačenja investitora, koji ne vide poslovni interes u premalom terminalu kakav se planira graditi. Utoliko se u budućnosti neumitno mora očekivati i otvaranje problema prostora bivše rafinerije Mlaka, koji se logično nadovezuje na kontejnerski terminal, te može dati dodatnu vrijednost cijelom projektu ukoliko se lučko područje proširi na prostor rafinerije. No, i tu je zasad riječ tek o ideji, koju neće biti jednostavno realizirati s obzirom da s mađarskim MOL-om tek treba ispregovarati iseljenje postrojenja i dekontaminaciju terena, što je prilično skupa investicija za koju nemaju interesa u MOL-u. Objektivno su u zategnutim odnosima oko Ine, trenutno prilično slabe pregovaračke pozicije za realizaciju hrvatskih interesa oko prenamjene ovog prostora. Kako god bilo, rokovi za Zagrebačku obalu ponovo klize, što istovremeno znači da se pomiču i rokovi za pripadajuće investicije u cestu D-403, kao i gradnju drugog željezničkog kolosjeka do područja Mlake, gdje bi bio smješten ranžirni željeznički kolodvor za Zagrebačku obalu.