Pijani u klupama

Osmaši u PGŽ na nastavi pod utjecajem alkohola

Ingrid Šestan Kučić

Alkohol je uz pušenje cigareta kod mladih najčešće korišteno sredstvo ovisnosti. Na tulumima alkohol najviše konzumiraju krčki osmaši, njih 30 posto, u Delnicama se 18 posto ispitanika izjasnilo da pije na tulumima, a u Rijeci njih 6 posto



RIJEKA » Čak 3 posto primorsko-goranskih osmaša redovito konzumira alkohol, a njih 2,5 posto u školu dolazi pod utjecajem alkohola – rezultati su to istraživanja glavne sestre Odjela za školsku i sveučilišnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Brune Sokolić. Istraživanje je provedeno početkom ove školske godine među 172 osmaša s riječkog, krčkog i delničkog područja, a cilj je bio utvrditi mišljenja i stavove učenika osmih razreda o pijenju alkohola. Navodeći kako je alkohol uz pušenje cigareta kod mladih najčešće korišteno sredstvo ovisnosti, Sokolić ističe da postoje značajne razlike u konzumaciji alkohola po regijama pa tako na tulumima alkohol najviše konzumiraju krčki osmaši, njih 30 posto, dok se u Delnicama 18 posto ispitanika izjasnilo da pije na tulumima, a u Rijeci njih 6 posto.


 


 Dojam odraslosti


Istovremeno 14 posto krčkih osmaša izjavljuje da već imaju posljedice pijenja alkohola, a značajan je podatak da je većina roditelja upoznata s tim da im djeca piju što, kaže Sokolić, upućuje na potrebu edukacije ne samo djece, nego i roditelja.



Uz dokazivanje u društvu, jedan od bitnih razloga porasta konzumacije alkohola među mladima je i laka dostupnost, jer kako pojašnjava Sokolić, alkoholna su pića relativno jeftina, a zakonska odredba o neprodaji alkohola osobama mlađim od 18 godina uopće se ne poštuje.   – Djeca bez problema dolaze do alkoholnih pića, u trgovinama ih ne pitaju za godine, a odrasli nisu ni svjesni kada djeca piju. Nerijetko imaju u bocama Coca-cole pomiješana žestoka pića i izgleda kao da piju sok – kaže Sokolić.


  – Iako je više od 85 posto ispitanika izjavilo da imaju stav kako alkohol nije ulaznica u društvo i da se mogu zabaviti bez njega, ipak piju i to uglavnom svojevoljno, jer mali je broj onih koji se odluče za alkohol na nagovor prijatelja. Naše društvo prihvaća alkohol kao društvenu normu, »cool« si ako piješ, a stav je među mladima da treba izgledati »cool«. Mladi žele u društvu ostaviti dojam odraslosti i samostalnosti, a vještim odgojnim postupkom ne bi trebao biti problem postići da tu potrebu zadovolje na neki prihvatljiv, normalan i nerizičan način. Konzumacija alkohola kronološki prethodi korištenju drugih sredstava ovisnosti, uključujući i droge. Ozbiljnost ovog problema nedovoljno je naglašena u javnosti, a korištenje alkohola se tolerira i prihvaća kao dio naše tradicije i kulture – kaže Sokolić.


 


 Nedovoljna komunikacija


Iako su podaci o konzumaciji alkohola među primorsko-goranskim osmašima alarmantni, zapravo se ne razlikuju puno od rezultata istraživanja provedenih u ostalim krajevima Hrvatske, jer primjerice u Virovitičko-podravskoj županiji 3,4 posto osmaša redovito konzumira alkohol. Sokolić je u svom istraživanju došla i do podatka da će se za pomoć vezanu za alkohol roditeljima obratiti nešto više od 75 posto ispitanika, što ukazuje na nedovoljnu komunikaciju između roditelja i djece. Naime, čak četvrtina ispitanika izjavljuje da će se radije obratiti nekom drugom za pomoć, a neznatan broj njih javio bi se u školsku ambulantu.


  Naglašavajući kako je pijenje alkohola kod adolescenata velik javnozdravstveni problem, Sokolić ističe da pijenje alkohola u toj dobi utječe na razvoj kognitivnih funkcija, ali je povezano i s problemima vezanim uz alkohol u odrasloj životnoj dobi. Potrebno je, zaključuje, educirati sve one koji rade s djecom kako bi prepoznali probleme vezane uz alkohol kod mladih te ih na vrijeme prevenirali i liječili.