Od svih nacionalnih kazališta, riječko dobilo - najmanje novaca

U raspodjeli sredstava za kazališne programe riječko je kazalište dobilo, u usporedbi s drugim sličnim nacionalnim kazalištima u Splitu i Osijeku, znatno manje novaca, a u ukupnoj svoti znatno manje nego lani. Temeljna kazališna grana – Hrvatska drama – nije dobila – ništa!

RIJEKA Na web-stranici Ministarstva kulture parcijalno se objavljuju odobreni programi u 2016. godini. Sufinanciranje dramske umjetnosti, u segmentu profesionalnih kazališta, već je izazvalo neke prijepore. Prema dokumentima objavljenim još 20. travnja, za 182 programa Ministarstvo je izdvojilo 17.517.140 kuna, od čega je 8.949.000 kuna namijenjeno festivalima i manifestacijama.

Najveća svota u toj stavci – festivali i manifestacije – od 4 milijuna kuna dodijeljena je 67. Dubrovačkim ljetnim igrama (što je gotovo pola milijuna kuna manje nego lani), a za 62. Splitsko ljeto izdvojeno je 1,8 milijuna kuna. Splitski Marulićevi dani dobili su 370.000 kuna, Međunarodni dječji festival u Šibeniku 400.000 kuna, zagrebački Festival svjetskog kazališta 200.000 kuna, a primjerice Međunarodni festival malih scena u Rijeci dobio je 325.000 kuna. Za Festival neovisnih kazališta i kazališnih družina u Opatiji predviđeno je 50.000 kuna, za Međunarodnu reviju lutkarskih kazališta u Rijeci 40.000 kuna, a za Riječke ljetne noći 50.000 kuna…

Za redovni program profesionalnih kazališta namijenjeno je 6.375.000 kuna. Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca iz Rijeke za redovni je program (navedeni su Opera, Talijanska drama i Balet, ali ne i Hrvatska drama!) dobilo 1,2 milijuna kuna – što je 450.000 kuna manje nego lani. HNK Osijek, primjerice, kazalište s dva ansambla – dramskim i opernim – dobio je 2 milijuna kuna (što je za 500.000 kuna više nego prošle godine), a HNK Split, kazalište s tri ansambla, 1,5 milijuna kuna. HNK Šibenik dobio je 90.000, HNK Varaždin 750.000, HNK Zadar 50.000, a Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula 80.000 kuna.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović o novcu koji je riječki HNK dobio od Ministarstva kulture: – Rukovodili smo se dosadašnjom raspodjelom novca i željeli dovesti do određene ravnoteže i biti pravedni prema svima. Riječko kazališta sufinancira i grad, a što je iz vizure Ministarstva kulture poseban interes u riječkom HNK-u, to je dobilo našu novčanu potporu. (D. C.)

Kazalište Ulysses za sezonu 2016. dobilo je 200.000 kuna (upola manje nego lani), a Gradsko kazalište lutaka Rijeka za jednu premijernu produkciju 10.000 kuna. U usporedbi s drugim većim HNK-ovima, vidljivo je da je riječki HNK Ivana pl. Zajca u raspodjeli sredstava od strane Ministarstva kulture – i za redovne programe i za festival Riječke ljetne noći – financijski debelo zakinuto.

Zamjenika riječkog intendanta Marina Blaževića pitamo zašto u objavljenim dokumentima nema Hrvatske drame – je li u pitanju greška ili je namjerno izostavljena ova grana riječkog kazališta?

– Kad je riječ o izostavljanju Hrvatske drame, još uvijek želimo vjerovati da je riječ o nesporazumu ili grešci. Što se tiče drastičnog smanjivanja sredstava za redovni program HNK-a Ivana pl. Zajca, nevjerojatno je da se to događa samo mjesec dana nakon što je Rijeka izabrana za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Ukoliko se radi o definitivnoj odluci Ministarstva kulture, to bi moglo dovesti u pitanje realizaciju sljedeće sezone u riječkom Kazalištu – ističe Blažević. Neartikulirana kulturna politika

Za komentar smo pitali i Ivana Šarara, pročelnika Odjela za kulturu Grada Rijeke:

– Prilično mi je nezgodno dati bilo kakvu preciznu izjavu vezano za financiranje programa našeg HNK-a, kao i ostalih HNK-ova, s obzirom da osim raspodjele novca nemam nikakvih dodatnih informacija. Prije svega mislim na bilo kakav zapisnik vezan za vrednovanje programskih prijedloga svih HNK-ova, pa tako i riječkog. Bilo bi dobro saznati od Vijeća za dramske umjetnosti, koje radi u sastavu: Dinka Jeričević, Zoran Mužić, Igor Ružić, Rajko Pavlić, Nikolina Pristaš, Katja Šimunić, dr. sc. Ivica Prlender, je li konačna odluka o financiranju HNK-ova sukladna s njihovom ocjenom ponuđenih programa.

No, bez obzira na izostanak takvih informacija, mogu reći da mi se ovakva raspodjela sredstava ne sviđa. Ne zato što a priori mislim da je cjelogodišnji program riječkog HNK-a bolji od osječkog ili splitskog, nego zato što je čitav sustav donošenja odluka, sporost donošenja odluka, pa na koncu i sama kvaliteta odluka i čitava politika prema HNK-ovima izvan Zagreba – promašena. Pritom to ide na račun ovog i svih prethodnih ministarstava, kao i cjelokupne neartikulirane kulturne politike.Bizarno je da se sada natežemo oko nekoliko stotina tisuća kuna ovamo ili onamo, ne želim uopće ulaziti u taj diskurs. Prava je tema sljedeća: gospodo iz Ministarstva kulture, kojeg god saziva, odredite jednom zauvijek da li su Split, Osijek i Rijeka (Varaždin, bez obzira na dostignut status jednostavno ne mogu staviti u ovaj kontekst) zaista nacionalna kazališta, ili su samo gradska kazališta sa kvazi nacionalnim statusom. Jer ukoliko se ta kazališta financiraju ovako kako se ove godine financira riječko, i da pritom moramo strepjeti do kraja travnja o kolikom iznosu se točno radi, onda nam dopustite da nas možda niti ne zanima taj HNK status koji je zapravo, što se tiče ozbiljnije financijske participacije, potpuno promašena priča i etiketa.

Promašena praksa

Jer zakonske obaveze svakog HNK-a prema Ministarstvu kulture, uz mogućnost nepotvrđivanja intendanta prilikom svakog natječaja, jednostavno su za Ministarstvo kulture preveliko stečeno pravo, uz financijski zaista smiješne obaveze za koje se velika kazališta i dalje moraju boriti kroz program javnih potreba. Takva je praksa potpuno promašena. Nacionalno kazalište koje Grad financira sa 40 puta većim iznosom od nadležnog Ministarstva je smijurija.

Od svih nacionalnih kazališta, riječko dobilo – najmanje novaca

Promašena praksa

Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista…