Kulminirale posljedice smjenskog rada

Nema tko operirati: Pacijenti s riječke kirurgije vraćeni kućama

Nađa Berbić

Nismo u mogućnosti obaviti potreban broj operativnih zahvata, ali dužnost nam je zbrinuti svakog od vas tko je hitan bolesnik, u slučaju da je u pitanju dijagnoza koja bi potencijalno ugrozila zdravstveno stanje ili ako dođe do promjena koje zahtijevaju hitnu hospitalizaciju, rekao je pacijentima predstojnik Klinike prof. dr. Tedi Cicvarić 

RIJEKA » S nevjericom, zabrinutošću i uglavnom šutnjom, dvadesetak bolesnika koji su jučer ujutro čekali prijem na Kiruršku kliniku na riječkom lokalitetu KBC-a, vraćeno je kućama. Nisu bili raspoloženi za novinske izjave, neki od njih 15 mjeseci čekali su operativni zahvat koji je odgođen, drugi su se pitali zašto o tome nisu ranije obaviješteni.  

Gorući problem




– Žao mi je da vas ne možemo primiti, ali prošle godine kada smo vas naručivali, nismo znali za ograničenja koja će nam se dogoditi – tim se riječima bolesnicima jučer ujutro obratio predstojnik Kirurške klinike prof. dr. Tedi Cicvarić koji je sve okupljene bolesnike primio u biblioteci Kirurške klinike i objasnio im razloge odgađanja zahvata na koje su naručeni. Nismo u mogućnosti obaviti potreban broj operativnih zahvata, ali dužnost nam je zbrinuti svakog od vas tko je hitan bolesnik, u slučaju da je u pitanju dijagnoza koja bi potencijalno ugrozila zdravstveno stanje ili ako dođe do promjena koje zahtijevaju hitnu hospitalizaciju, rekao je prof. dr. Cicvarić. Takve bolesnike primamo i operiramo. Nedostatak liječnika najveći je problem, a zbog novog rasporeda rada nismo vam u mogućnosti reći kada ćete doći na red. Liste čekanja se produžuju, a još od početka godine operativni zahvat čeka četrdesetak bolesnika koji nisu uspjeli doći na red za planirani operativni zahvat prije početka godine, rekao je prof. dr. Cicvarić, najavljujući da će sve informacije kojima bude raspolagao proslijediti bolesnicima s kojima je osoblje u kontaktu. Glavne sestre Kirurške klinike KBC-a Marinka Vlah, Zavoda za digestivnu kirurgiju Vlasta Juričić i Zavoda za opću, plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju Dolores Brajan uzele su od bolesnika podatke kako bi ostali u kontaktu s uputama o daljnjem postupanju, ali ni same nisu znale reći kada bi se situacija mogla poboljšati. Možda do kraja tjedna informacija bude više, rekle su nam. 



 Kako će problem biti riješen, još nema naznaka. Neslužbeno se doznaje kako se rješenje traži tako da se u pojedinim bolničkim djelatnostima uvođenjem mlađih specijalista kani riješiti problem nedostatka starije službe. Koliko je to stručno prihvatljivo, nitko ne želi reći, ali pitanje je ima li izbora. Slične probleme imaju splitska i osječka bolnica, dok je u zagrebačkima stanje manje kritično jer je koncentracija kadrova, i u bolnicama manjima od riječkog KBC-a, povoljnija.





  Prof. dr. Cicvarić ističe kako na situaciju ne mogu utjecati, planirani operacijski program smanjen je i na sušačkom lokalitetu. Na riječkom dijelu Kirurške klinike u ponedjeljak je planirano 12 operativnih zahvata u 3 od 4 operacijske sale, jednako tako planira se za utorak. Na odjelima Zavoda za digestivnu kirurgiju, uključujući intenzivnu njegu, od ukupno 60 kreveta popunjeno ih je 51, od toga je 21 neoperirani bolesnik, a 14 ih je s malignim bolestima koji čekaju operativni zahvat. Na Zavodu za opću, plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju od 41 bolničke postelje popunjena je 31, od toga je 15 bolesnika koji trebaju biti operirani a još nisu, i od tog broja 4 pacijenta čekaju zbog maligne bolesti. Ukupno, na riječkom lokalitetu od 36 bolesnika koji čekaju operativni zahvat, kod polovine njih u pitanju je zloćudna bolest. 


  U srijedu se očekuju stručni kolegiji Kirurške klinike i Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, kada će se puno više moći reći o trenutno gorućem problemu riječkog KBC-a: kirurškom liječenju bolesnika. 


 Nije isto kod svih


No, što zapravo očekivati ako se zna, naravno neslužbeno, kako niti sve klinike jedne te iste ustanove nisu jednako radile, niti su jednako fakturirale rad, pa su primjerice jedni, poput Kirurgije, poslušali upute ravnatelja i preporuke Ministarstva zdravstva te prekonoć uveli smjenski rad, drugi su se vratili na dežurstva jer nisu mogli drugačije zbrinuti bolesnike koji zahtijevaju intenzivno liječenje, što znači da su fakturirali puno više prekovremenih sati rada nego ostali. Hoće li im taj rad biti plaćen i kako, odgovora je više, kao i zdravstvenih ustanova od kojih trenutno nijedna nema preporuke o tome kako fakturirati kumulativni radni odnos nastavnika medicinskih fakulteta. To je samo jedno od pitanja koje ostaje otvoreno do nekog budućeg rješenja. O stanju nastalom uvođenjem smjenskog rada na Kirurškoj klinici KBC-a, podsjeća nas prof. dr. Cicvarić, Stručni kolegij upoznao je Sanacijsko vijeće 8. siječnja. Kao što smo rekli, mi nemamo uvjete za prijem i liječenje bolesnika po dosadašnjim listama čekanja. Na primjer, u siječnju ove godine u odnosu na siječanj protekle godine učinjeno je 58 operativnih zahvata manje. Ne možemo primati nove bolesnike izuzev hitnih jer nema nikakvog smisla da ljudi leže u bolnici tri, četiri tjedna čekajući zahvat. Kao predstojnik klinike, zaključuje prof. dr. Cicvarić, moram ravnomjerno rasporediti opterećenje odjela i pružiti odgovarajuće liječenje bolesnicima koji sada leže na odjelima i zavodima Kirurgije na riječkom i sušačkom lokalitetu. 


  U srijedu se očekuju razgovori s ravnateljstvom iz kojih možda proisteknu novi prijedlozi.