Nacrt Zakona o pomorskom dobru: PGŽ ostaje bez šest milijuna kuna godišnje
Darko Pajić
22. siječanj 2014 12:00
Kopirali ste poveznicu članka!
Najviše je kritika upućeno smanjenju prihoda županijskih lučkih uprava, odredbi kojom bi se svakoj županiji omogućilo postojanje samo jedne županijske lučke uprave, uvođenju koncesije na zahtjev pod posebnim uvjetima i statusu sportskih luka, koje bi mogle tražiti i dobiti i koncesiju za komercijalne svrhe
RIJEKA Ukoliko je suditi po nizu primjedbi i argumentiranih kritika prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, morat će se mijenjati ili će u suprotnom proizvesti mnoštvo problema i nezadovoljstva stručne javnosti i institucija, najviše zainteresiranih za njegovo provođenje.
Na jučerašnjoj prvoj javnoj raspravi o nacrtu Zakona, što je održana u Rijeci, najviše je kritika upućeno smanjenju prihoda županijskih lučkih uprava, odredbi kojom bi se svakoj županiji omogućilo postojanje samo jedne županijske lučke uprave, uvođenju koncesije na zahtjev pod posebnim uvjetima i statusu sportskih luka, koje bi mogle tražiti i dobiti i koncesiju za komercijalne svrhe.
Više investicija
Različite ocjene izazvao je i prijedlog osnivanja Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom čije bi sjedište bilo u Rijeci, jer je dio sudionika u raspravi Agenciju ocijenio nepotrebnom, dok je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel tu ideju pozdravio. Osim sjedišta u Rijeci, Agencija bi imala podružnice u Puli, Splitu, Senju, Zadru, Šibeniku i Dubrovniku.
U uvodnom izlaganju ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić govorio je o najvažnijoj intenciji Zakona, a to je da se sačuva institut pomorskog dobra kao javnog dobra, ali i da se istovremeno omogući više investicija, brži i efikasniji razvoj na ukupno oko 6.200 kilometara obale, što govori da pomorsko dobro, uz šume i vode, spada u najvrednije resurse RH. Među važnijim novinama ministar Hajdaš Dončić spomenuo je da Zakon definira nasip i proglašava u cijelosti pomorskim dobrom nasipe izgrađene do 21. lipnja 2011. godine, koji se definiraju kao priraštaj morske obale.
Iako se na pomorskom dobru ne može stjecati vlasništvo, po novom Zakonu moguće je da koncesionar dobije pravo na vlasništvo zgrade u razdoblju trajanja koncesije, kao i da može tu imovinu koristiti u zalog i hipoteku za kredit. Naknada za koncesije i odobrenja na izvanlučkom području pomorskog dobra i za luke posebne namjene se uplaćuje u jednakim omjerima od 25 posto u korist državnog proračuna, proračuna županije, proračuna općine ili grada, te 25 posto u korist Agencije. Osim županija, pravo na upravljanje pomorskim dobrom dobili bi i veliki gradovi s više od 35.000 stanovnika.
Nakon završetka rasprave ministar Hajdaš Dončić naglasio je spremnost na prihvaćanje svih dobronamjernih sugestija i argumentiranih prijedloga, koji mogu popraviti nacrt Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
– Želimo naći sredinu između zaštite pomorskog dobra i očekivanja poslovnog sektora. Konkretno je bio dobar prijedlog iz marine Punat oko uvođenja jednog boljeg pojašnjenja u smislu da se sadašnjim koncesionarima uvaže ulaganja koja su imali ili da im se to refundira kod produženja ili isteka koncesije. To možemo smatrati prihvaćenim. Također i prijedlog da se jednom dijelu državnih lučkih uprava omogući obavljanje nautičkog biznisa, kao što je vrlo važno upravo u Rijeci kod projekta Delte i Porto Baroša, gdje treba omogućiti da Lučka uprava bude koncesionar na lučkom dijelu, a Grad na stambenom dijelu projekta, kazao je ministar i pokazao kako ne namjerava odustati od osnivanja Agencije sa sjedištem u Rijeci.
– Za svega 15 do 18 posto područja određene su granice pomorskog dobra u Hrvatskoj, a to je nulta točka za pokretanje bilo kakvog koncesijskog postupka. Smatramo da bi Agencija to dobro mogla odraditi, puno brže i efikasnije negoli do sada, uz gotovo nikakav dodatni trošak.
Baza zna najbolje
Prve kritike na Zakon uputila je zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić koja je kritizirala činjenicu da će lučke uprave izgubiti oko šest milijuna kuna godišnjeg prihoda. Dodala je da su županijske lučke uprave i jedinice lokalne samouprave u PGŽ-u u posljednjih 14 godina od ukupno 230 milijuna kuna realizirale oko 55 posto investicija, kao i da taj sustav ne treba mijenjati, jer daleko najbolji uvid u potrebe otočana i mještana imaju ispostave lučkih uprava na terenu. Još je oštriji bio Marinko Dumanić koji je govorio u ime Otočnog sabora sjevernog Jadrana i ocijenio kako je nacrt novog Zakona restriktivan, te predstavlja tri koraka unatrag u odnosu na postojeće zakonske propise. – Agencija je po meni nepotrebna, to je centralizacija sustava i nepotrebno stvaranje nove birokracije. Apsurd je i status luka sportske namjene koje sada mogu dobiti i pravo na komercijalne vezove i biti nelojalna konkurencija marinama, a isto se odnosi i na instituciju koncesije na zahtjev, koja se može dodijeliti bez javnog natječaja uz uvjet da bude tri puta veća cijena nego na javnom natječaju, kazao je Dumanić, koji je upozorio i na problem trgovačkih društava čiji su tereni i investicije na pomorskom dobru bili dio pretvorbe i privatizacije te evidentirani kao vrijednost tih tvrtki.
Krešimir Žic iz marine Punat posebno se osvrnuo na izostanak stimulacije koncesionara za ulaganja, što se pogotovo odnosi na razdoblje u zadnjih pet do deset godina trajanja koncesije. Stoga je predložio uvođenje obeštećenja koncesionara za prethodna kapitalna ulaganja na području koncesije. To je ujedno bio i jedan od prijedloga za koje su u Ministarstvu načelno pokazali interes i dobru volju da ih uvrste u nacrt Zakona.
Dosta primjedbi uputio je i konzultant za pomorsko dobro Branko Kundih koji je naglasio kako predloženi model koncesije na zahtjev predstavlja korak nazad u nastojanju razrješavanja slojevitih gospodarskih odnosa na pomorskom dobru.
Neusklađenost
Kad je riječ o koncesiji za plaže, ocijenio je nelogičnim da smještajni objekt najviše kategorije (vila-apartman) s pet zvjezdica unutar naselja može podnijeti zahtjev za koncesiju za plažu, nautičko sidrište ili privezište, dok istovremeno hotel ili kamp s tri ili četiri zvjezdice imaju zakonska ograničenja. Isto tako je loše rješenje uvođenje ekskluzivnog prava sportskih luka na koncesiju na zahtjev. Loris Rak je upozorio na neusklađenost nacrta novog Zakona sa Zakonom o koncesijama, što može dovesti do niza problema u tumačenju u praksi. Jednako kao i u Primorsko-goranskoj županiji kritični su spram ograničenja na rad samo jedne županijske lučke uprave bili i predstavnici Istarske županije, a slični stavovi se vjerojatno mogu očekivati po tom pitanju i na idućim javnim raspravama o Zakonu, koje će se održati 31. siječnja u Zadru, 4. veljače u Splitu i 5. veljače u Dubrovniku.
