Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. studenoga 2019.
Ulaganja u željeznicu prioritet

Modernizacija riječkog prometnog pravca: milijarde eura u razvoj željeznice i terminala riječke luke

Foto Roni BRMALJ
Foto Roni BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 27. veljača 2013. u 17:51 2013-02-27T17:51:45+01:00

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kritizirao je bivše HDZ-ove Vlade, jer su punih 8 godina samo pričali, a ništa nisu napravili s projektom pruge prema Rijeci, čak ga nisu ni uvrstili u europske prometne koridore

RIJEKA  Nama liberalizacije prometa na željeznici nakon 1. srpnja  neće donijeti nikakve promjene, jer svaki privatnik želi profit, a profita ne može biti od rada na prugama u ovako lošem stanju. No, to ćemo mijenjati, jer su ulaganja u željeznicu na prvom mjestu za RH, jednako kao što su željeznici ulaganja u Rijeku na prvom mjestu. Ove ocjene izrekao je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić na panel-raspravi održanoj u vijećnici Grada Rijeke na temu izazova i mogućnosti u modernizaciji riječkog prometnog pravca.

Skup održan u organizaciji Hrvatskog društva željezničkih inženjera i suorganizaciji Grada Rijeke i tvrtke HŽ Infrastruktura okupio je predstavnike riječke pomorske privrede i institucija, koji su i na ovaj način pokušali pokazati odlučnost u realizaciji niza velikih i skupih projekata na riječkom prometnom pravcu, prije svega u željeznici i razvoju riječke luke. Kako je kazao Peričić pruga od Zagreba do Rijeke koštat će 2 milijarde eura, imat će godišnji kapacitet od 25 milijuna tona i bit će građena tako da niti u jednom trenutku željeznica ne bude prepreka kvalitetnom servisiranju prometa luke. Isto tako, vrijeme putovanja vlaka od Rijeke do Zagreba bit će smanjeno na oko 2 sata. 

Obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić osvrnuo se na prošlost pa kazao kako je prije 50 godina u bivšoj državi postojao plan gradnje nizinske pruge, ali su sredstva za nju preusmjerena u prugu do crnogorske luke Bar. Zatim se 2006. godine počelo ponovo govoriti o nizinskoj pruzi, za nju su čak bila predviđena i sredstva nekoliko godina kasnije, ali se ništa nije napravilo.

- Sada znamo da bi pruga do Rijeke trebala koštati oko 3,6 milijardi eura od čega će iz europskih fondova ići oko 3 milijarde, dok će ostatak od 600 milijuna eura ići iz državnog proračuna i biti direktno korišten upravo u Rijeci. Od sadašnjeg kapaciteta od 150.000 TEU jedinica Brajdica i Zagrebačka obala doći će do zajedničkih 1,5 milijuna TEU-a. I to će biti malo. Bez preseljenja luke na Krk neće biti pravog razvoja željeznice i luke, to je prvi prioritet RH i zemalja u regiji, rekao je Vujić. 

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kritizirao je bivše HDZ-ove Vlade, jer su punih 8 godina samo pričali, a ništa nisu napravili s projektom pruge prema Rijeci, čak ga nisu ni uvrstili u europske prometne koridore. 

- Upravo zbog toga što smo izgubili tako puno vremena izmjena trase nizinske pruge na dijelu od Skradnika do Rijeke bila je jedina moguća i realna odluka. Tako ćemo bitno brže, već 2017. ili 2018. godine, doći do kapaciteta od 25 milijuna tona tereta na željeznici, što je četiri puta više nego sada. Krk sada nema pripremljen niti jedan projekt i to je opcija nakon 2020. godine kada se za nju ukaže potreba, rekao je Obersnel, koji je posebno apostrofirao niz pozitivnih promjena, koje će donijeti prolaz drugog kolosjeka kroz Rijeku, prije svega zbog uvođenja gradskog željezničkog prometa, uređenja 15 željezničkih stanica u gradu, rješavanja prometnih problema u Krešimirovoj ulici, koja će biti rasterećena novom tunelskom cestom od Žabice do Mlake s prolaskom ispod glavnog željezničkog kolodvora. 

Planove gradnje novih lučkih terminala najavio je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak, koji je kazao kako gradnja nove obale na Brajdici završava u ožujku, kao i da do kraja lipnja očekuje prve brodove na novoj obali, koja će moći primiti brodove kapaciteta do 9.000 TEU-a. Uskoro će biti raspisan i natječaj za strateškog partnera u projektu izgradnje dodatnih 280 metara Zagrebačke obale. Sada je ugovoreno 400 metara, a ukupno se do 2017. treba izgraditi obala duga 680 metara. Zagrebačka obala imala bi dubinu veću od 18 metara, što je dovoljno za prihvat najvećih brodova. 

- Brajdica i Zagrebačka obala zajedno će imati kapacitet od 1,2 milijuna TEU-a, dok bi u dužem razdoblju od idućih 20-tak godina bio planiran projekt terminala na Krku s maksimalnim kapacitetom od 3 milijuna TEU-a. Time bi riječka luka s kapacitetom od 4 milijuna TEU-a došla u rang najvećih svjetskih luka, kazao je Mezak. Predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić potencijal luke oslikao je podatkom o 14,5 milijuna TEU-a, koji godišnje prolaze kroz Sueski kanal od čega svega 1,8 milijuna TEU-a ide najkraćom rutom preko luka Udruge NAPA u kojoj su Rijeka, Kopar, Trst, Ravena i Venecija.

Devčić je najavio ukupno 146,5 milijuna eura investicija od čega je 70 milijuna u Brajdicu, a 40 milijuna eura u Škrljevo. Također je dodao kako ove godine očekuje promet od 5,03 milijuna tona, oko 11 posto više nego prošle godine, te rast od 24 posto u kontejnerskom prometu. Od strane predstavnika tvrtki HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo najavljena je modernizacija voznog parka i to nabavkom 44 elektromotorna vlaka od čega je 16 za gradski i prigradski putnički prijevoz. HŽ Cargo trenutno ima 121 diesel i 66 električnih lokomotiva od čega su 22 van funkcije nakon prelaska na novu naponsku mrežu od 25.000 volti između Moravica, Rijeke i Šapjana. U Cargu stoga planiraju nabavku 30 novih lokomotiva.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.