Ilustracija Nenad Reberšak
Učenici Gimnazije Andrije Mohorovičića su se zajedno s profesorima okupili na Gatu Karoline Riječke te postavili svoje instrumente i nadaju se da će do 11:30 ipak kroz neku rupu među oblacima uspjeti uhvatiti nešto sunca
RIJEKA Umjesto pomrčine Sunca nad Rijekom se zapravo vidi samo pomrčina neba. Kompletna naoblaka nije ipak smela promatrače.
Učenici Gimnazije Andrije Mohorovičića su se zajedno s profesorima okupili na Gatu Karoline Riječke te postavili svoje instrumente i nadaju se da će do 11:30 ipak kroz neku rupu među oblacima uspjeti uhvatiti nešto sunca.
Foto Cropix
Nekoliko teleskopa spremno je i ispred Astronomskog centra Rijeka gdje su se riječkim astronomima pridružila djeca iz više riječkih škola i vrtića. Zbog oblaka zasad ne mogu ništa promatrati, ali da djeca ne bi ostala razočarana u planetariju se prikazuje simulacija pomrčine pod nazivom “Kad se Sunce sakrije”.
Jedna ekipa iz Akademsko-astronomskog društva Rijeka otišla je pak pokušati uhvatitit pomrčinu Sunca u Gorskom kotaru.
Današnja, najveća pomrčina Sunca nakon 1999. godine blokira čak 90 posto sunčeve svjetlosti i najvidljivija je trebala biti na Farskim otocima.
Na riječkom području pomrčina je počela oko 9,30 sati. Vrhunac je u Rijeci u 10,39 sati kad Mjesec zaklanja 59 posto površine Sunca i traje oko tri minute.
Zanimljiva nebeska pojava može izazvati oštećenja vida, ukoliko se ne promatra kroz teleskop sa specijalnim filterima ili astronomske naočale.
Nipošto se ne smije “golim okom” gledati izravno u sunce, a ne pomažu ni sunčane naočale. Stručnjaci ne preporučuju ni narodski način gledanja kroz “začađeno staklo”.
Posljednja ovakva pomrčina sunca zabilježena je 11. kolovoza 1999. godine, a iduća se očekuje 2026. godine.
Milijuni ljudi u Europi promatrali su u petak prijepodne pomrčinu Sunca koja se mogla djelomično vidjeti i u sjevernoj Africi i sjeverozapadnoj Aziji, prenose svjetski mediji.
Tijekom pomrčine Mjesec se nađe na svojoj putanji između Sunca i Zemlje i zakloni djelomično ili potpuno Sunce.
U Hrvatskoj je djelomična pomrčina bila nabolje vidljiva oko 10,40 sati.
Duboka se sjena stvorila prvo iznad Atlantskog oceana i protegnula se do Sjevernog pola. Prvi su djelomičnu pomrčinu mogli promatrati stanovnici sjeverne Afrike u 9,30 sati po srednjoeuropskom vremenu a posljednji oko podneva na području Mongolije.
Potpuna pomrčina najbolje se vidjela na području Farskih otoka koji su na dvije minute utonuli u mrak, i Svalbarda a najmračniji dio Zemlje u vrijeme ove pomrčine bilo je područje iznad Norveškog mora odmah ispod Arktičkog kruga u 10,46 sati. Taj dio svijeta bio je u potpunom mraku tri minute.
Znanstvenici su iskoristili pomrčinu kako bi proučili ponašanje atmosfere kad se ‘isključi’ Sunce. Tako je iskorištena prilika da se prati stvaranje i kretanje vjetrova i oblaka te promjene temperature.
Znanstvenici s Oxforda promatrali su utjecaj pomrčine Sunca na stabilnost energetskog sustava koji ovisi o radu solarnih ploča jer istovremeno njih tisuće ostaju bez izvora energije.
Sljedeće godine u ožujku slijedi potpuna pomrčina Sunca iznad Sumatre i Bornea koja će se protegnuti na područje iznad Tihog oceana.
