Adamićev projekt

“Mačak s Voloskega” – nastavljena tradicija slikovnica na čakavskom

Kim Cuculić

»Mačak z Voloskega« izazvao je velo zanimanje. Elizabet Jovanović napisala j' tekst, a ilustracije j' storil Vedran Ružić. Va ovoj štorije od litrata i besed glavni j' protagonist mačak Vedran, ki j' fanj lačan bil



Motiv mački prisutan je va mitologije, religije, umjetnosti. Moremo ga nać i va književnosti – poznat je Mačak va čižmami braće Grimm ali Češirska mačka z »Alise u zemlji čudesa« Lewisa Carrolla.


Imejemo mi mački i va našoj čakavskoj književnosti. Morda najpoznateji mačak med čakavcimi j’ Morčić čakavskog barda Drage Gervaisa. Štoriju o Morčiću si znaju, a va slikovnice ju je litratimi oživel Anton Depope.


Slikovnicu »Morčić« objavil je 1978. leta Izdavački centar Rijeka, ki j’ va nekin boljin vrimenima imel tradiciju objavljivanja slikovnica na čakavštine. Gervaisov mačak Morčić z vetrini j’ meso ukral. Po vrte j’ nona za njin tekla, ma Morčić šegavi meso j’ jil i vavek korak pred nonun bil. A kad je meso do sleda pojil, je plot preskočil, se j’ polizal, počešljal i sit na fraj susedinoj mačke šal. Šegavog Morčića lipo j’ narisal rečki slikar Anton Depope.




Tradiciju objavljivanja slikovnica na čakavštine sad nastavlja rečki »Adamić«, čigovo j’ novo izdanje »Mačak z Voloskega« izazvalo velo zanimanje. Elizabet Jovanović napisala j’ tekst, a ilustracije j’ storil Vedran Ružić. Va ovoj štorije od litrata i besed glavni j’ protagonist mačak Vedran, ki j’ fanj lačan bil.


Omastil je brk z ribun, a onput našal mačku ku j’ lane buševal. To j’ Vedranova Beta, najlipša mačka vološćanskog mandraća. Beta j’ Vedranova vela jubav i smeh se j’ do Učki čul kad je Vedran Betu za rep potegnul. Beta čeka da joj Vedran tića ćapa. I tako j’ mačak Vedran lovil i lovil tići, ma j’ prazneh ruk ustal. Čak se i maškaral da ga tić ne prepozna, a Beta j’ zmiron va mandraće kantala. Zadnji litrat z »Morčića« i »Mačka z Voloskega« je sličan: Morčić je na kraju šal na fraj susedinoj mačke, a Vedran i Beta slave svoju jubav.


Zač je važno objavljivat slikovnice na čakavštine? Zato aš je to jedan od prvih dodiri diteta z čakavskun besedun, ku kad je miće nasliše od roditelji ki mu čitaju slikovnice, a kad se i samo navadi čitat more i na takov način doživet čakavštinu. Slikovnice su i dobar način da se očuva čakavska beseda, va koj moru uživat ne leh deca leh i oni veli. Va ten smislu »Mačak z Voloskega« lipo se nadovezal na »Morčića« i gervaisovsku tradiciju. Čekamo nove slikovnice na čakavštine.