Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 6
Sutra: 7° 7° 6
19. siječnja 2020.
Radovi bi trebali početi 2018.

MJESTO NA KOJEM JE VRIJEME STALO: Rijeci treba primjereni željeznički kolodvor

Mjesto s kojim se putnici željeznicom najprije susreću u dodiru s gradom / Snimio Marko GRACIN
Mjesto s kojim se putnici željeznicom najprije susreću u dodiru s gradom / Snimio Marko GRACIN
Autor:
Objavljeno: 17. lipanj 2017. u 8:03 2017-06-17T08:03:00+02:00

Željeznički kolodvor nije u ovlasti Grada Rijeke, ali valja se nadati da će državna tvrtka prepoznati važnost projekta EPK 2020 i da će urediti svoje vlasništvo da ono bude primjereno gradu koji je europska prijestolnica kulture. Kako trenutačno stoje stvari, projekt obnove željezničkog kolodvora mogao bi se pomaknuti s mrtve točke tijekom ove godine jer u HŽ Infrastrukturi kažu da bi do kraja ove godine trebale biti ishodovane sve potrebne dozvole kako bi radovi počeli tijekom 2018. godine

RIJEKA   Nema nikakvog zbora što je hit tema svih izbora u Rijeci – autobusni kolodvor. A u sjeni toga prometnog kapitalnog projekta nezasluženo je ostao još jedan riječki prometni neugodnjak – željeznički kolodvor.

I dok su svi kandidati za riječkoga gradonačelnika, uključujući i novog-starog Vojka Obersnela, obećavali da im je gradnja autobusnog kolodvora prioritet, željeznički kolodvor u ingerenciji je Hrvatskih željeznica.

Iako je Europa spremna napraviti sve kako bi se iz ekoloških i inih razloga što više koristila željeznica i za teretni i za putnički promet, riječki željeznički kolodvor mjesto je na kojemu je vrijeme gotovo pa stalo.

Umjesto da on bude lokacija oku ugodna zbog toga što je to mjesto s kojim se putnici željeznicom najprije susreću u dodiru s gradom, riječ je o lokaciji koja izgleda kao oni kolodvori po provinciji koje je teško i zapamtiti, a s njim su se takvim – potpuno istim – suočavali još riječki mladići kada su »Učkom« putovali u »vojku« ili na finale kupa.

Ulaganja tijekom 10 godina

Rijeka je na sreću dobila titulu Europske prijestolnice kulture. Željeznički kolodvor nije u ovlasti Grada Rijeke, ali valja se nadati da će državna tvrtka prepoznati važnost projekta EPK 2020 i da će urediti svoje vlasništvo da ono bude primjereno gradu koji je europska prijestolnica kulture. Kako trenutačno stoje stvari, taj projekt mogao bi se pomaknuti s mrtve točke tijekom ove godine jer iz Zagreba stižu vijesti da bi do kraja ove godine trebale biti ishodovane sve potrebne dozvole kako bi radovi počeli tijekom 2018. godine. U HŽ Infrastrukturi koja je nadležna za riječki željeznički kolodvor naglašavaju da on nije »nedonošće« i da se u njega svako toliko nešto ulaže.

– U zadnjih desetak godina HŽ Infrastruktura je na kolodvorskoj zgradi i području željezničkog kolodvora Rijeka izvela više radova. Godine 2008. u sanaciju krova kolodvorske zgrade uloženo je 1,8 milijuna kuna, 2013. godine završena je sanacija odvodnog sustava u što je uloženo 1,3 milijuna, dok su 2015. godine zamijenjene dotrajale peronske nadstrešnice u kolodvoru u vrijednosti od 392.000 kuna. Što se tiče rekonstrukcije kolodvorske zgrade u tijeku je izrada tehničke dokumentacije. Nakon toga do kraja godine planirano je ishođenje svih potrebnih dozvola za početak radova koji se, uz preduvjet osiguranih financijskih  sredstava, očekuju tijekom iduće godine – navode u HŽ Infrastrukturi.  

Drugi kolosijek kroz Rijeku

U toj tvrtki podsjećaju i na realizaciju velikog projekta izgradnje drugog kolosijeka kroz Rijeku koji bi bio i u funkciji javnoga prijevoza.

– HŽ Infrastruktura je sa zajednicom ponuditelja koju čine hrvatske tvrtke Institut IGH i Granova iz Zagreba, sredinom prosinca 2016. potpisala ugovor za izradu projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu 27,5 kilometara duge dionice pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Ugovor je zaključen nakon provedbe međunarodnog natječaja, a rok za dovršetak projektiranja planiran je 36 mjeseci od sklapanja ugovora, odnosno 14. prosinca 2019.  godine. Projekt je s 85 posto sufinanciran sredstvima CEF-a (Connecting Europe Facility – Instrumenta za povezivanje Europe) iz sredstava fondova Europske unije. Cilj projekta je stvaranje učinkovitoga gradskog i prigradskog željezničkog prijevoza te otklanjanje postojećeg takozvanog uskoga grla na području riječkoga čvorišta čime bi se omogućio daljnji razvoj postojećih kapaciteta Luke Rijeka – pojašnjavaju u HŽ Infrastrukturi.

U sklopu projekta predviđena je, a konačne brojke ovisit će o tehničkoj dokumentaciji, rekonstrukcija šest kolodvora, izgradnja 13 novih i rekonstrukcija četiri postojeća stajališta, izgradnja odnosno rekonstrukcija 13 nadvožnjaka i 18 podvožnjaka, šest pothodnika i osam nathodnika, triju tunela i 27 propusta te pet željezničko-cestovnih prijelaza i 15 pješačkih prijelaza. Projektna dokumentacija obuhvaća izradu studije izvodljivosti, analize troškova i koristi, studije utjecaja na okoliš, Idejni projekt i Glavni projekt, lokacijsku i građevinske dozvole. Također je potrebno riješiti i imovinsko-pravne odnose.

Zadnji veći zahvat davne 1907. godine

Kada je riječ o rekonstrukciji riječkoga željezničkog kolodvora, treba biti dosta oprezan i ne nadati se previše obećanjima. Da je to najpametniji pristup, svjedoči i arhiva Novog lista. Još u rujnu 2005. godine HŽ je najavljivao obnovu riječkoga kolodvora. Treba biti pošten pa reći da je dio obećanja zaista i ispunjen pa je tako tijekom 2008. godine došlo do radova na krovištu koje je prokišnjavalo. No, iako je rekonstrukcija riječkoga kolodvora svojevremeno  ušla u petogodišnji plan HŽ-a te je investicija procijenjena na oko 25 milijuna kuna, taj se projekt nije realizirao. Inače, riječki kolodvor sagradila je Mađarska kraljevska državna željeznica 1889. godine prema zamisli budimpeštanskog arhitekta Ferenca Pfaffa, a otvoren je 1891. godine. Zadnji put je zgrada bila djelomično rekonstruirana davne 1907. godine. 

– Ishođenjem svih potrebnih rješenja i dozvola stvorit će se podloga za apliciranje za sredstva iz europskih fondova za nastavak projekta, odnosno izvođenje radova.

»Teretni« kolodvori

 Prema sadašnjim predviđanjima, očekivani dovršetak radova je do kraja 2025. godine. Osim toga na riječkom području u završnoj su fazi i aktivnosti koje prethode početku radova na još dva projekta HŽ Infrastrukture sufinancirana EU sredstvima. Projekt Rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnje intermodalnog kontejnerskog terminala Brajdica provodi se s Lučkom Upravom Rijeka, a ukupna prihvatljiva vrijednost iznosi 35,6 milijuna eura od čega će 85 posto biti sufinancirano sredstvima CEF-a. Tehnička dokumentacija za javno nadmetanje za radove je u završnoj fazi te se njegova službena objava očekuje početkom ljeta, a početak radova ovisno o ishodu postupka javne nabave predviđa se krajem godine. Rekonstrukcija željezničkog kolodvora i izgradnja novoga kontejnerskog terminala znatno će utjecati na postojeći kapacitet kolodvora te osigurati tehničke zahtjeve za interoperabilnost u skladu s europskom regulativom – kažu u HŽ Infrastrukturi. Projekt nazvan »Rekonstrukcija teretnog dijela kolodvora Rijeka s izgradnjom novog terminala na Zagrebačkom pristaništu«, odnosno Zagrebačkoj obali, HŽ Infrastruktura također provodi u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka.

– Njegova ukupna prihvatljiva vrijednost iznosi oko 31,6 milijuna eura, a također je sufinanciran s 85 posto europskim sredstvima (CEF). Raspisivanje javnog nadmetanja za izvođača radova očekuje se krajem ljeta, a pokretanje radova ovisno o ishodu postupka javne nabave početkom iduće godine. Cilj projekta je pridonijeti rastu Luke Rijeka kao jedne od »core« (osnovnih) luka na Mediteranu kroz osiguranje učinkovitosti, održivosti i multimodalnosti teretnog prometa – zaključili su u HŽ Infrastrukturi.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.