Neven Šantić (društveno-politički sustav)
Nada Karaman Aksentijević (gospodarstvo)
Nada Šišul (brodogradnja)
Branimir Strenja (nafta i petrokemija)
Ratko Zelenika (promet)
Branko Blažević (turizam)
Dominko Ravlić (graditeljstvo)
Zorko Kos (vodoprivreda)
Manon Giron (školstvo)
Vladimir Mićović (zdravstvo)
Biserka Perman (sport)
Marinko Učur (stanogradnja i socijalna skrb)
Miroslav Bajzek (riječki samodoprinos)
Zdenko Pleše (Tito – čest gost)
S obzirom na to će o monografiji u HKD-u govoriti riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, primorsko-goranski župan Vidoje Vujić, predsjednik Saveza društva Josip Broz Tito Hrvatska Tomislav Badovinac, te recenzenti Josip Deželjin i Ivan Brnelić za pretpostaviti je da knjiga »Rijeka i regija u Titovo doba« neće proći nezapaženo.
– Knjiga je podsjetnik na vrijeme kada nitko nije prevrtao kante za smeće kako bi prehranio sebe ili obitelj, kada su građani mogli pristojno živjeti od svoga rada, kada je školovanje za sve bilo besplatno, kada su zdravstvene usluge bile svima dostupne bez plaćanja i višemjesečnih čekanja, kada su umirovljenici živjeli od svojih mirovina, kada su naša prirodna bogatstva i gospodarstvo bili samo naši, kada smo iz svojih primanja mogli izdvajati dodatna sredstva za izgradnju vrtića, igrališta i zdravstvenih objekata, kazala je riječka sportašica Biserka Perman koja u monografiji piše o sportu. Biserka Perman naglašava da će pogriješiti svi oni koji monografiji pripišu jugonostalgiju jer knjiga, bez glorificiranja Jugoslavije i Josipa Broza Tita, na znanstveni način govori o našoj ne tako davnoj povijesti.
– Monografija stručno, dokumentirano i objektivno, kroz zanimljive tekstove, tablice i fotografije, prikazuje gospodarske, socijalne, zdravstvene i obrazovne aspekte razvoja nekadašnje Zajednice općina Rijeka. Također, nekim mlađim generacijama približava nedavnu povijest o kojoj, na žalost, malo toga znaju, što je glavni razlog da ćemo monografiju pokloniti svim knjižnicama obrazovnih ustanova u našoj županiji, a građanima je ponuditi po pristupačnoj cijeni od 100 kuna, naglasila je Perman.
Kako je uvodu napisao njezin glavni urednik Branimir Strenja, monografija ne skriva nedostatke jednog sustava koji se održao 45 godina.
– Jugoslavija je imala svoje nedostatke, Goli otok je velika civilizacijska sramota koja se ne smije ponoviti. Međutim, ne smijemo zaboraviti da su u bivšoj državi radnici bili zaštićeni. Svakome se nastojalo osigurati stalno zaposlenje, a po mogućnosti i stanovanje. Samoupravni sustav zaposlenima je omogućavao prava kojih se svi danas rado sjećamo; bio je to društveni model koji je svijet prepoznavao i cijenio, smatra Branimir Strenja.
