Neslužbeno saznajemo da je za projekt prenamjene ciglene građevine u Dječju kuću i T-objekta u knjižnicu najpovoljniju ponudu dostavila zajednica ponuditelja u kojoj su Randić, Kuzmanić i IGH, dok su za projekt podzemne garaže i uređenja javnih površina najpovoljniji bili Arhitektonski fakultet u Splitu i Gabrić
RIJEKA Postupak javne nabave za izradu glavnih projekata rekonstrukcije T-građevine, ciglene zgrade te podzemne garaže i uređenja javnih površina unutar bivšeg industrijskog kompleksa »Rikard Benčić« priveden je kraju, ali još nije moguće dobiti službenu informaciju koji projektanti su odabrani. Ipak, iz neslužbenih izvora saznajemo da je za projekt prenamjene ciglene građevine u Dječju kuću i T-objekta u knjižnicu najpovoljniju ponudu dostavila zajednica ponuditelja u kojoj su arhitekti Saša Randić i Ante Kuzmanić te IGH, dok su Arhitektonski fakultet u Splitu i arhitekt Dario Gabrić dostavili najpovoljniju ponudu za izradu projekta podzemne garaže, te uređenja javnih površina unutar bivšeg industrijskog kompleksa.
Prema riječima pročelnika Ivana Šarara koji tu informaciju nije potvrdio, ali ni demantirao, ugovori s projektantima bit će najvjerojatnije potpisani do kraja srpnja, a rok za izradu glavnih projekata je 90 dana. To znači da bi trebali biti završeni u listopadu i da bi do kraja godine bilo realno očekivati građevinske dozvole. U međuvremenu se očekuje i dovršetak glavnog projekta te građevinska dozvola za djelomičnu rekonstrukciju H-objekta, za što je još ranije angažiran arhitekt Dinko Peračić, dok je za upravnu zgradu u kojoj će se smjestiti Muzej grada već izrađen projekt konstruktivne sanacije i dobivena građevinska dozvola, a uskoro bi trebao biti proveden i postupak odabira projektanta za izradu projekta smještaja muzejskih sadržaja u nekadašnjoj palači Šećerane.
Prema očekivanjima gradskog Odjela za kulturu, projekt bi do kraja godine u cijelosti trebao biti spreman za kandidaturu za dobivanje sredstava iz strukturnih fondova EU, ali uvjet je da do tada budu usvojeni i programski dokumenti koji će Hrvatskoj omogućiti korištenje sredstava iz fondova EU. Naime, korištenje sredstava za razdoblje 2014.- 2020. bit će moguće tek kada završi izrada Partnerskog sporazuma i Operativnih programa te kad se definira sustav upravljanja fondova. Prema informaciji iz Ministarstva kulture koje nastupa kao partner Grada u obnovi »Benčića«, konačno usvajanje navedenih dokumenata očekuje se u drugoj polovici 2014. godine, a do tada nije moguće precizirati kada će projekt obnove Benčića biti apliciran.
Opravdati ulaganje
Osim projektne dokumentacije s ishodovanim građevinskim dozvolama, za aplikaciju je potrebno izraditi i studiju izvodljivosti te isplativosti prenamjene kompleksa, a kroz nju dokazati da se obnova bloka »Benčić« uklapa u prioritete za financiranje iz strukturnih fondova. No, za razliku od prijašnjih godina kad se obilato podupirala izgradnja muzeja i različitih kulturnih centara, kultura više nije na listi prioriteta, pa se projekt mora opravdati u svjetlu drugih kriterija.
– Jedan od njih je zaštita kulturne baštine, ali studijom treba pokazati da se relizacijom projekta ostvaruju i drugi prioriteti, poput zapošljavanja, edukacije i socijalne uključivosti. Vrlo sriktno treba odgovoriti koliko se novih radnih mjesta očekuje, koliko publike, kakva je struktura posjetitelja koji će se educirati kroz planirane programe, kako će to smanjiti socijalnu isključenost, kako djelujemo na turizam…. Trenutačni podaci o tome vrlo su skromni, a da bi projekt bio odobren, moramo dokazati da će obnovom »Benčića« svi ti efekti porasti do mjere koja opravdava ulaganje, kaže Šarar.
Prosudbu o tome zadovoljava li projekt tražene kriterije daje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU koje direktno odborava projekte čija je vrijednost manja od 50 milijuna eura, dok za one veće vrijednosti odobrenje daje Europska komisija. Za prenamjenu »Benčića« u kulturnu četvrt trebat će oko oko 50 milijuna eura, od kojih će najmanje polovica, a najviše 85 posto biti bespovratno, bude li projekt prihvaćen. Grad je prema Šararovim riječima spreman na njegovu faznu realizaciju.
Realizacija u etapama
– U 2015. godini imat ćemo informaciju je li projekt prihvaćen i koliko novca smo dobili. Možda je preoptimistički očekivati da cjelokupan iznos dobijemo odjednom, pa zato računamo na realizaciju u etapama, a prva bi na redu trebala biti djelomična rekonstrukcija H-objekta. S obzirom da je riječ o najjeftinijem zahvatu, u obnovu prizemlja i prvog kata željeli bismo krenuti i neovisno o EU fondovima. Sukladno mogućnostima proračuna, to ćemo pokušati ostvariti kroz 2015. i 2016. godinu, uz ravnopravnu participaciju Grada i Ministarstva kulture, govori Šarar.
Po njegovu mišljenju, kao zaseban element vjerojatno bi se mogla napraviti i kostruktivna sanacija upravne zgrade, a od preostalih zahvata logično bi bilo najprije riješiti infrastrukturu, garažu i javne površine. Kada će na red doći rekonstrukcija T-objekta i Upravne zgrade, pročelnik ne želi prognozirati, ali je izvjesno da rokovi najavljeni nakon odbacivanja starih projekata MMSU-a i Gradske knjižnice te prihvaćanja novog koncepta obnove »Benčića« ne mogu biti ispunjeni.
Podsjetimo, Grad je odluku o tome objavio u srpnju 2012. godine, uz najavu da će obnova cijelog kompleksa završti u narednih šest godina. U prvoj fazi od 2013. do 2014. bila je najavljena rekonstrukcija T-objekta i ciglene zgrade, tijekom 2015. i 2016. trebalo je osigurati preseljenje MMSU-a, dok je dovršetak rekonstrukcije Palače Šećerane najavljivan za 2017. i 2018. godinu.
Na cijelom sjevernom dijelu komplesa oko »T-objekta« planira se izgradnja podzemne garaže, ali takvo rješenje mnogi smatraju neracionalnim. S obzirom da se radi o području jakih podzemnih tokova, njezina gradnja bit će veoma skupa, a pored toga će dovesti do značajnih visinskih razlika između sjevernog i južnog dijela kompleksa. Naime, garaža bi zbog nagiba terena bila ukopana samo na dijelu sjeverno od T-objekta, a prema jugu bi visinom cijele etaže izlazila iz podzemlja. Na taj bi se način oko T-objekta formirao povišen plato koji bi u cijelosti zatvorio njegovo prizemlje, dok bi se ciglena zgrada našla u svojevrsnom usjeku, s tri strane okružena visokim zidovima garaže. U Odjelu za kulturu zbog toga su razmišljali o gradnji nadzemne garaže, ali Odjelu za urbanizam takvo rješenje nije prihvatljivo pa je predložen određen kompromis. Garaža, prema riječima pročelnika Srđana Škunce, ostaje djelomično ukopna, ali će biti tlocrtno smanjena. Površinski i visinski bit će oblikovana tako da njezin »krov« zadrži ulogu javne površine, ali i da se spriječi prevelika denivelacija terena, naročito u odnosu na ciglenu građevinu. Prema natječajnom rješenju Daria Gabrića, ciglena je zgrada bila predviđena za rušenje, ali je sačuvana naknadnom intervencijom konzervatora tijekom izrade detaljnog plana, zbog čega se i pojavio problematičan odnos dviju građevina.
