RIJEKA Jedini koprodukcijski projekt hrvatskih kazališta s Mariborom, europskom prijestolnicom kulture 2012. godine – uz »Rat i mir« Tomaža Pandura u zagrebačkom HNK-u – biti će triptih pod zasad još radnim naslovom »Jalova«. Autorica projekta je riječka dramaturginja Magdalena Lupi Alvir, koja potpisuje i jedan od tekstova predstave, što je i povod ovom razgovoru. 

 Problem majčinstva

  Čini mi se da je u ovakvim slučajevima, kad europski fondovi financiraju znatan dio programa, jednako složeno uspješno aplicirati na natječaj, koliko i realizirati program u konačnici.

    – Priznajem, nije bilo jednostavno jer je trebalo zadovoljiti mnogo kriterija, ali nam je pomogla činjenica da se jedan od četiri velika temata sveukupnog programa zove »Ključevi grada« i govori o odnosu Maribora i umjetnosti. U tu smo kategoriju ušli s našim kazališnim istraživanjem na temu majčinstva. 

    U okviru udruge KUD-a »Borza« Matjaž Latin se prihvatio producentskog posla, a realizaciju projekta ostavio je nama, autoricama. Već smo dogovorili suradnju s Anicom Tomić i Jelenom Kovačić da preuzmu dio triptiha, a u pregovorima smo s Ivanom Sajko, koja je upravo ovih dana postala majkom. 

    Prvi dio predstave bavio bi se mladom umjetnicom koja tek namjerava postati majkom, drugi bi progovorio o situacijama s kojima se susreće mlada umjetnica kad postane majka, a treći o medicinski potpomognutoj oplodnji. Ovaj dio predstave ću raditi ja, pri čemu namjeravam koristiti dokumentaristički materijal, dnevničke zapise žena, kako bih osvijestila problem koji je na našim prostorima još uvijek tabu tema.   

Zakon 19. stoljeća

– Društvo stigmatizira žene koje ne uspijevaju postati majke, a u Hrvatskoj je danas, prema statistikama, čak 18 posto parova neplodno! To znači da svaki šesti par ne ostvaruje potomstvo, a u naravi je to i češća pojava. Spomenuti Zakon je, koliko je meni poznato, jedan od rijetkih u kojemu se politika tako snažno uplela u područje medicine i zdravstva, što je poražavajuće. Ministar Ostojić smatra ga »zakonom 19. stoljeća« i on trenutno ide u izmjene, što je dobro. Žalosna je činjenica, međutim, da su tijekom djelovanja Milinovićeva zakona o potpomognutoj oplodnji mnogi parovi izgubili bitku s vremenom… 

    Na pragu izmjena Zakona, ima li smisla govoriti o problemu medicinski potpomognute oplodnje?

    – Ima, jer problem ostaje. Ova predstava će progovoriti o suočavanju s istinama koje su i bolne i osobne, no i društvene i javne. Živimo u vremenu obmana, u kojem je upravo istina potisnuta i treba o njoj javno govoriti. Namjerno sam čitavom projektu dala naslov »Jalova« jer naše društvo i dalje smatra kako je to većinom ženski problem. Obitelj se teže suočava s neplodnošću ako je uzrok muškarac – to je društveno neprihvatljivo.   

Netipični »Trafik«

Premijera predstave zakazana je za studeni 2012. godine. Kako ste zamislili dinamiku priprema?

    – Najprije, koproducentski nositelj projekta s hrvatske strane je »Trafik«, uz koji je vezana moja dosadašnja suradnja na izvaninstitucijskoj sceni. Dogovorile smo se da ćemo temeljne pripreme za predstavu raditi odvojeno – to je istraživačko kazalište i svaka autorica može svoj dio postaviti kako želi, a u konačnici ćemo spojiti triptih. Za sada sklapamo autorske ekipe, dogovaramo dinamiku rada… Anica i Jelena će osobno igrati u svom dijelu predstave, a ja sam za ulogu žene s problemom neplodnosti pozvala Dariju Lorenci Flatz. Važan segment predstave za mene je glazba – moj će dio biti svojevrsni glazbeno-kazališni performans – upravo muzika će mi biti važan sugovornik u scenskoj igri i izvodit će se uživo! Ovo će na neki način biti netipičan projekt za »Trafik«, dosada društveno najangažiraniji, no budući da se inače bavio identitetom pojedinca na margini vremena i prostora, »Jalova« će u tome smislu slijediti »trafikovske« temate, pri ćemu će kombinirati riječ i pokret, što je tipično za njegovu poetiku.