Riječki prometni problemi

Kružni tok riješio bi problem gužve na Gornjem Zametu

Marinko Glavan

U Rijeka prometu smatraju da bi izgradnja kružnog toka bila najpovoljnije i najjeftinije rješenje, a ukoliko se i druge službe slože sa zaključcima iz elaborata, izradit će se projektna dokumentacija



RIJEKA Problem prometnih gužvi na raskrižju Ulice Vladivoja i Milivoja Lenca, Primorske i Nove ceste na Zametu, neposredno uz Baptističku crkvu, mogao bi biti riješen izgradnjom kružnog toka iduće godine. Time bi se riješili višegodišnji zahtjevi mjesnih odbora Zamet i Gornji Zamet za uređenje raskrižja kojim velik dio stanovnika tih naselja, posebno Gornjeg Zameta, svakodnevno prometuje svojim vozilima, pri čemu se u Ulici Vladivoja i Milivoja Lenca redovito stvaraju dugačke kolone, osobito u jutarnjim satima, zbog otežanog uključivanja vozila skretanjem ulijevo na Novu cestu i dalje prema središtu grada.   


Revizija zaključaka


Elaboratom tehničke pripreme raskrižja, čija je izrada pri kraju u Rijeka prometu, obrađena su, naime, varijantna rješenja uređenja raskrižja, a usporedbom pojedinih varijanti, prema riječima direktorice Rijeka prometa Spomenke Mičetić, upravo je kružno raskrižje odabrano kao najpovoljnija varijanta, no konačnu riječ imat će Grad i Županija. 


    – Takvo rješenje osiguralo bi zadovoljavajuću protočnost prometa uz najmanje troškove izgradnje odnosno uređenja raskrižja. Dakle, mi kao predstavnici struke u Rijeka prometu smatramo da bi to bilo najpovoljnije i najjeftinije rješenje. No predmetni elaborat smo dali na reviziju kod ovlaštene projektantske kuće da dodatno provjeri naše zaključke te će poslije toga biti upućen na suglasnost nadležnim odjelima gradske uprave kao i vlasniku cesta, Županijskoj upravi za ceste Primorsko-goranske županije. Ukoliko se ove institucije slože sa zaključcima iz elaborata odnosno usuglase se da je najpovoljnije rješenje mini kružno raskrižje, izradit će se preostala projektna dokumentacija uz prijedlog za realizaciju početkom 2012 – kazala je Mičetić.   


Rijeka voli semafore




Kružni tokovi kao rješenje za prometna raskrižja posljednjih su desetljeća sve češći na prometnicama, no u Rijeci i dalje predstavljaju pravu rijetkost, unatoč tome što su se na rijetkim raskrižjima gdje su izgrađena, poput rotora na Škurinjama, pokazali daleko boljim prometnim rješenjem od »klasičnih« raskrižja, sa semaforima ili bez njih.



Raskrižje Vladivoja i Milivoja Lenca s Primorskom i Novom cestom usko je grlo prometa s Gornjeg Zameta prema ostatku grada, objašnjava predsjednik Vijeća MO Zamet Vojmir Turak, a zbog velikih brzina kojima se vozila kreću Novom cestom i Primorskom i izuzetno opasno prilikom uključivanja vozila iz Ulice Vladivoja i Milivoja Lenca.


– Kako se velik broj vozila upravo tom ulicom uključuje u promet na raskrižju, zajedno s Mjesnim odborom Gornji Zamet zalažemo se već dulje vrijeme za rekonstrukciju raskrižja koja bi omogućila brži i sigurniji protok vozila. Smatramo da je kružni tok najprihvatljivije rješenje, jer će smanjiti brzinu vozila koja nailaze Primorskom i Novom cestom, a ujedno omogućiti nesmetan protok vozila iz Ulice Vladivoja i Milivoja Lenca – kaže Turak.



Slaba propusnost glavna je boljka semaforiziranih raskrižja, što zorno pokazuje primjer spoja čvora Rujevica s Ulicom Antuna Barca, za koji su svojedobno postojali prijedlozi da bude uređeno kao kružni tok, budući da na toj lokaciji ima dovoljno prostora. Umjesto kružnog toka, raskrižje je semaforizirano, a o rezultatima takvog rješenja najbolje svjedoči svakodnevni krkljanac u Ulici Antuna Barca koji je tek djelomično ublažen reprogramiranjem rada semafora na tom, kao i na spoju Barčeve i Vukovarske. 


    Zanimalo nas je zašto se u Rijeci, pri izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih raskrižja češće ne poseže za rješenjem kružnog toka, Mičetić odgovara kako je pogrešno razmišljanje da se kružna raskrižja mogu primjenjivati uvijek i svugdje.    – U Hrvatskoj se na mnogo mjesta u praksi može vidjeti različite pristupe rješavanju problematike raskrižja, kao i da je izgradnja kružnih raskrižja negdje u začetku, kao u Rijeci, dok se na nekim mjestima grade posvuda, pa čak i tamo gdje za to nema prometnih uvjeta, primjerice u Međimurju.   

Prostorna ograničenja


Kružna raskrižja su dobro rješenje i povećavaju protočnost na mjestima gdje promet nije previše gust, ali je na njima smanjena sigurnost u prometu zbog opasnosti od naleta vozila jednih na druge prilikom uključivanja u raskrižje.



Kružni su tokovi, dugoročno gledano, i isplativiji od semaforiziranih raskrižja jer ne zahtijevaju nabavu ni održavanje semafora. Na pitanje koliko je novca utrošeno za nabavu i održavanje semafora na području grada Rijeke u posljednjih pet godina, iz Rijeka prometa je odgovoreno kako je u tom razdoblju nabavljena oprema za semaforizaciju raskrižja na cesti  5025 Rujevica-Marinići, cijena je iznosila 1.123.664 kuna uvećano za PDV, a dobavljač je bila tvrtka Peek Promet. Ukupni troškovi održavanja 80 semaforiziranih raskrižja iznose više od četiri milijuna kuna godišnje, a troškove zajednički snose Grad s 31 posto, Hrvatske ceste s 42 posto i Županijska uprava za ceste s 27 posto.



S druge strane, semaforizirano raskrižje povećava sigurnost prometa, ali ima manju protočnost u odnosu na kružno raskrižje. Dimenzije kružnog raskrižja mogu također biti problem, jer promjer kružnog raskrižja raste s količinom prometa koja kroz njega prolazi, što znači da tamo gdje je gust promet treba osigurati veći promjer raskrižja i više prometnih traka, što se na mnogim lokacijama u gradu ne može izvesti zbog prostornih ograničenja – ističe Mičetić, dodajući kako se uređenje novog ili rekonstrukcija postojećeg raskrižja mora planirati i projektirati u skladu s postojećim dokumentima prostornog uređenja, a izbor konačnog rješenja je u nadležnosti Grada.