RIJEKA   Rijeka kao Europska prijestolnica kulture 2020. godine ima šansu ne samo postati gradom-muzejem, u kojem će biti prekrasnih kulturnih programa za gledanje i sudjelovanje, već ima šansu potpuno promijeniti sliku grada izgubljenog industrijskog identiteta. Dvadeset pet tisuća nestalih radnih mjesta u industriji nepovratno je unazadilo grad, a dvadeset tisuća studenata u takvoj slici stvari nema perspektivu. Tim koji je Rijeku doveo do prestižne titule upravo je tom aspektu poklonio dužnu pažnju, no sada, nakon što se dojmovi slegnu i fešte profeštaju, treba sve te ideje, rasprostrte na 104 stranice kandidacijske knjige, operacionalizirati.

Mali proračun

Upitali smo stoga pročelnika Odjela za kulturu Ivana Šarara te komunikacijskog stratega i urednika kandidacijske knjige Vuka Ćosića,  nezaobilazne članove kandidacijskog tima, koji se koraci očekuju  u ostvarivanju planiranih ideja, onih koje su i dovele do pobjede.

Utvrđene su četiri ključne točke kao početak operacionalizacije. Prva i nezaobilazna je osnivanje Agencije 2020, koja će upravljati cijelim projektom. Druga je izrada detaljnog plana rada, treća utvrđivanje posebnog tima za prikupljanje financijskih sredstava iz drugih izvora, a ponajviše europskih fondova, a četvrta izrada komunikacijske strategije, i vanjske i unutrašnje.

Šarar napominje da bi se osnivanje Agencije 2020, po formi neprofitnog d.o.o.-a, svakako trebalo desiti do 15. lipnja, do kada bi trebao biti proveden i natječaj za njenog direktora. Slaven Tolj, umjetnički direktor kandidature, vjerojatni je i umjetnički direktor Agencije, no programski direktor, ono što je u smislu kandidature bio Chris Torch, tražit će se na međunarodnom natječaju.

Nešto više od trideset milijuna eura ukupno će se utrošiti na programske segmente u šest godina, pri čemu Šarar napominje da je pritom vrlo konzervativno izražena stavka od EU-fondova u iznosu od samo tri milijuna eura.

Ono što je pokopalo neke EPK-gradove, pa tako i naše susjede Mariborčane, bila su promašena infrastrukturna ulaganja. I tu je Rijeka bila konzervativna, što je komisija honorirala. Planirana infrastrukturna ulaganja izražena su stavkom od dvadeset dva i pol milijuna eura, pri čemu na EU otpada oko 42 posto, Grad Rijeku 15 posto, Vladu 14 posto, regiju 2,5 posto te 26 posto na ostale izvore. Šarar naglašava da je ulaganje u infrastrukturu isto koje bi bilo i bez obzira na EPK.

Dvije jasne linije 

– Prvenstveno su to kompleks Rikard Benčić, Galeb i nešto malo ex Bernardi, odnosno Ri-hub, s tim da smo Palaču šećerane u Benčiću i Galeb već aplicirali 1. ožujka na prvi natječaj koji je otvoren za obnovu kulturne baštine. A upravo smo dobili informaciju i da se otvara ovaj drugi natječaj, za koji je osnovana Urbana aglomeracija Rijeka, za ostatak Benčića. Gradsku knjižnicu nismo prikazali kao EPK-strukturu, jer nam nije potrebna za programe, ali Dječja kuća je tu jako važna, i ona se namjerava financirati na taj način, što je iskomunicirano s ostalim partnerima unutar aglomeracije – kaže Šarar, ističući da su i Ciglena kuća, i T-objekt i H-objekt kompleksa Rikard Benčić gotovi s asrhitektonskim projektima te da je Grad spreman dobiti građevinsku dozvolu unutar mjesec dana.

U kontekstu izrade detaljnog akcijskog plana Vuk Ćosić naglašava da gotovo nema programa koji bi bio sam sebi svrhom.

Imamo dvije jasne linije: jedna je obrazovna, a druga građansko-participatorna u pitanjima unapređenja kvalitete života u gradu, i to tako da ciljano inficira tim virusom sve druge gradove u Europi – kaže Ćosić. 

Pitanje prikupljanja sredstava, posebno od EU-fondova, treća je operativna strateška točka. Za programski dio time će se baviti posebni odjel unutar Agencije 2020, sastavljen kombinirano od zaposlenika i vanjskih konzultanata, a za infrastrukturni djelatnici unutar gradske uprave, budući da je Grad vlasnik navedenih objekata.

Komunikacija, kao četvrta točka, iznimno je važna, ne samo zbog prezentacije EPK-a  građanima, nego i kao točka operacionaliziranja ideja o kulturi ne samo kao potrošaču proračunskih novaca, nego i kao proizvođaču. Što se prvog dijela tiče, Ćosić kaže da će morati osmiliti neki mikroprogram »upumpavanja optimizma ili barem anesteziranja riječkog samoprijezira«. Zatim slijedi konsolidacija diplomatskog fronta prema svim mogućim i već partnerskim organizacijama, s time da neki od programskih elemenata kod obrazovanja i participacije kreću odmah pa je kreiranje digitalne podrške imperativ.

– Tu je negdje onda i uspostava komunikacijskog tima koji sve te funkcije mora pokriti, uključujući i odnose s medijima – kaže Ćosić, poantirajući da tek počinje pravi posao, jer poslije poezije izbora slijedi proza vladanja.