Ageizam

Jedinstven studij u Hrvatskoj: Samo u Rijeci studenti mogu slušati kolegij gerontologije

Ingrid Šestan Kučić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Cilj je poučiti i senzibilizirati studente za poštovanje potreba i značaja starijih, ali i omogućiti im stjecanje temeljnih kompetencija za rad sa starijima. Kolegij koji govori o vrijednosti ljudi bez obzira na životnu dob prije četiri godine pokrenule su prof. dr. Anita Zovko i prof. dr. Jasminka Zloković



RIJEKA Sveučilište u Rijeci jedino je hrvatsko sveučilište na kojem studenti mogu slušati kolegij gerontologije i to u sklopu studija pedagogije Filozofskog fakulteta. Riječ je o kolegiju koji su prije četiri godine pokrenule prof. dr. Anita Zovko i prof. dr. Jasminka Zloković, a glavni cilj je poučiti i senzibilizirati studente za poštovanje potreba i značaja starijih, ali i omogućiti im stjecanje temeljnih kompetencija za rad sa starijim osobama. ć


Naime, objašanjavaju nositeljice kolegija, studenti u okviru studija pedagogije stječu znanja o radu s djecom i mladima, no sve do uvođenja kolegija gerontologije o radu sa starijima nitko ih nije podučavao.


Zlatno doba


– Promičući značaj starosti kao »zlatnog životnog doba« i obiteljske te socijalne vrijednosti starijih osoba, odlučile smo se za jedan novi i značajan iskorak i kreirale jedinstveni sveučilišni nastavni kolegij namijenjen studentima jednopredmetnog i dvopredmetnog studija pedagogije. To su mladi ljudi koji će kao pedagozi i profesori odgajati druge mlade i poučiti ih vrijednosti svake osobe bez obzira na životnu dob ili bilo koje moguće segregacijske i diskriminacijske pristupe čovjeku.




Najprije smo krenule s kolegijem Pedagogija treće životne dobi koji je osmišljen kao jednosemestralni izborni kolegij, a na temelju pozitivnih iskustava u radu i vrhunskih studentskih evaluacija prošle akademske godine kolegij je kreiran kao Gerontologija. U izvedbi kolegija primijenili smo jednu od inovativnih metoda učenja u zajednici inače u nas vrlo rijetko primijenjena.



Ageizam je postao vrijednosni kriterij. Primjerice, čak i vrhunskim akademskim građanima, vrhunskim liječnicima ili drugim potencijalno životno snažnim građanima određuje se dobna granica čak i sudjelovanja u nekim aktivnostima ili projektima.


Dobna granica mogućeg aktivnog participiranja u svojoj okolini postaje alfa i omega kriterij. Ovo između ostalog otvara i pitanja diskriminacije i dobne segregacije i eksplicite negiranja moguće snage starijih osoba i njihov razvojni doprinos društvu. Pri ovome ne mislimo na potrebu produžavanja radnog vijeka, poručuju Zovko i Zloković.



Primjeri aktivnosti koje se metodom učenja u zajednici realiziralo na ovome kolegiju su: vrednovanje kvalitete života osoba treće životne dobi putem kvantitativnih i kvalitativnih istraživačkih postupaka te angažiranje u institucionalnoj brizi o starijim osobama na volonterskoj bazi u Domu za starije i nemoćne osobe Kantrida, kao i u klubovima starijih osoba i u Centru za rehabilitaciju, a mnogi su studenti iskazali namjeru o nastavku volonterskog rada u ovim institucijama, navode profesorice.


Ujedno dodaju i da studenti pokazuju veliku zainteresiranost za pohađanje kolegija, a interes su pokazala i sveučilišta iz regije na kojima su već gostovale kako bi prenijele svoja iskustva.


– Pozitivne refleksije kako studenata pedagogije tako i starijih osoba koje su u trogodišnjem periodu bile aktivno uključene u realizaciju kolegija ukazuju na različitost pedagoško-andragoških mogućnosti i optimističnost u podizanju kvalitete života i humanijih odnosa prema starijim osobama.


Optimističnosti pridonosi i činjenica da se zainteresiranost mlađih osoba za kolegij Pedagogija treće životne dobi proširila i na druge sastavnice riječkog Sveučilišta pa tako i na izvanredni diplomski studij sestrinstva i fizijatrije Fakulteta zdravstvenog studija, što uz pedagoško andragoške pridonosi i zdravstvenim aspektima educiranja o važnosti starijih osoba u društvu, navode prof. dr. Zovko i prof. dr. Zloković.


Gradski programi


Studenti u okviru njihovog kolegija uče o starosti, starenju, o pedagoškim i psihološkim pretpostavkama odgojnog, obrazovnog, socijalnog i kulturnog djelovanja u starijem životnom periodu, položaju starijih osoba u obitelji, a naglasak je i na konceptu cjeloživotnog učenja u starijoj dobi, kvaliteti života starijih osoba te cijelom nizu drugih aspekata starenja. Obje se slažu da u Rijeci postoji cijeli niz gradskih programa namijenjenih starijim osobama, a u tu ponudu ubraja se i Sveučilište za treću životnu dob, međutim ističu i kako se u društvu uočava kontinuirana pojava marginaliziranja značaja starijih osoba u obitelji i socijalnoj sredini.


– Gotovo je postalo opće prihvaćeno pravilo da su starije osobe društvu i gospodarstvu »teško rješiv problem« što je razvidno u kontinuiranim socijalnim porukama, kako su i zaposlenima i kreatorima socijalne politike starije osobe teret, budući im moramo osigurati mirovine.


Ovakvim stavom prije svega mladima se poručuje da su jedina i najvažnija društvena skupina, dok je starost nepotreban teret kojeg se ne možemo riješiti, a k tome čini se neke i zabrinjava činjenica da se njihova životna dob sve više produžava.


– I unutar nekih obitelji starije se često marginalizira, nepotrebno su opterećenje i kao da nam mimo naše želje zauzimaju životni prostor. Unatoč svijetlim primjerima pokazuju se neželjeni odnosi i nerazumijevanje za starije, pa gotovo i ponižavanje starosti kao važnog životnog razdobolja – naglašavaju voditeljice kolegija. S obzirom na uspjeh kolegija intencija je na diplomskoj razini pokrenuti interdisciplinarni studij za rad s osobama treće životne dobi.