Investicija od milijardu kuna: Sveučilište u Rijeci sprema ambiciozne projekte, doznajte sve o planovima / Novi list
Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 1
Sutra: 23° 28° 1
15. kolovoza 2018.
Druga faza Kampusa

foto Investicija od milijardu kuna: Sveučilište u Rijeci sprema ambiciozne projekte, doznajte sve o planovima

Objekt zamišljen kao društveno-kulturni centar proširit će sadržaje i namjenu
Objekt zamišljen kao društveno-kulturni centar proširit će sadržaje i namjenu
Autor:
Objavljeno: 8. veljača 2018. u 8:09 2018-02-08T08:09:42+01:00

Realiziraju li se svi prijavljeni projekti Sveučilišta to će značiti da će se drugom fazom izgradnje Kampusa dobiti ukupno 93 tisuće četvornih metara novoizgrađenog prostora

RIJEKA - Realiziraju li se planovi Sveučilišta u Rijeci područje Kampusa na Trsatu ponovo bi moglo postati veliko gradilište. Članovi Senata usvojili su, naime, dvije odluke vezane uz razvoj infrastrukture – prvu koja se odnosi na dinamiku izgradnje Kampusa te drugu vezanu uz pokretanje infrastrukturnih projekta. Dinamika izgradnje, pojašnjava rektorica prof.dr. Snježana Prijić Samaržija, vezana je uz drugu i treću fazu izgradnje, budući da je prva faza u potpunost završena, a unutar druge faze izgradnje već su izgrađeni objekti studentskog smještaja.

– Radi se poglavito o doradi ranijih odluka Senata tako da se proširuje funkcionalnost i namjena dvaju ranije planiranih objekta. Naime, raniji plan Društveno kulturnog centra proširuje se u smjeru razvoja inovacijskog centra, a plan sportskih dvorana proširuje se s Institutom za fizičku aktivnost, sportsku medicinu i zdravlje. Ostali planovi vezani su uz i izgradnju TransmediRi Centra, Sveučilišne knjižnice, te četiri fakulteta i prateće infrastrukture – kaže rektorica.

Za nove sadržaje na kampusu očekuje se i novac iz fondova EU-a / Foto Marko GRACIN

Neposredni povod za donošenje ovih odluka je javni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja s ciljem prikupljanja podataka o infrastrukturnim i razvojnim projektima u sustavu visokoga obrazovanja koji su u visokom stupnju gotovosti.

Poziv Ministarstva

– S obzirom na zahtjeve Sveučilište je prijavilo šest projekta. To su Mini Kampus Ika – Centar za razvoj inovacija u turizmu, koji podrazumijeva izgradnja i opremanje Aneksa postojeće zgrade Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Riječka inovacijsko društveno-kulturna arena (DKC RiArt Arena).

Objekt zamišljen kao društveno-kulturni centar proširit će sadržaje i namjenu

Taj projekt podrazumijeva izgradnju nove zgrade na Kampusu, a radi se o projektu koji je u završnom stupnju razvijenosti. Zatim su tu još četiri projekta koja zahtijevaju izradu projektne dokumentacije, ishodovanje građevinske dozvole, projekt opreme i unutarnjeg uređenja te studije izvodljivosti i izgradnju i opremanje, a riječ je o zgradama Ekonomskog fakulteta, zgradi Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija te o zgradi Sveučilišne knjižnice i Tehničkog fakulteta – pojašnjava rektorica.

U trećoj fazi i bazen

U sklopu utvrđivanja dinamike izgradnje Kampusa uz definiranje što sve ulazi u drugu fazu izgradnje članovi Senata definirali su i treću fazu izgradnje tog prostora. Prema planu nakon što se izgrade objekti koji su sada prijavljeni Ministarstvu te se okonča druga faza izgradnje koja uz građenje objekata podrazumijeva i izgradnju infrastrukture te šetnica, prometnica i trgova u, u idućoj bi se fazi krenulo s izgradnjom Sveučilišnog odjela za kemiju, Pravnim fakultetom, zgradom temeljnih medicinskih znanosti, otvorenim sportskim terenima, bazenom, a gradilo bi se i osam objekata studentskog smještaja. U toj bi fazi izgradnje svoje mjesto u Kampusu našla i poduzeća vezana uz Sveučilište u Rijeci.

Izražavajući zadovoljstvo zbog činjenice da Ministarstvo ozbiljno namjerava pripremiti daljnji razvoj infrastrukture te da se čine koraci u daljnjem razvoju i financiranju iz EU fondova prof.dr. Prijić Samaržija pojašnjava kako su ti projekti uvršteni na prioritetne liste, a dinamika njihove realizacije ovisi o kriterijima Ministarstva prema kojima će se slagati prioriteti.

O tome na kojoj se poziciji nalaze projekti riječkog Sveučilišta možda će se više znati nakon radnog posjeta ministrice Blaženke Divjak riječkom Sveučilištu 13. veljače, a tom će prilikom ministrica prisustvovati i sjednici Senata.

DKC RiArtArena

Realiziraju li se svi prijavljeni projekti Sveučilišta to će značiti da će se drugom fazom izgradnje Kampusa dobiti ukupno 93 tisuće četvornih metara novoizgrađenog prostora, a prema procjenama za tu bi investiciju trebalo osigurati gotovo milijardu kuna i to bez PDV-a.

Nova Sveučilišna knjižnica

Još jedna sastavnica Sveučilišta koja će dobiti svoje mjesto u Kampusu i to u drugoj fazi izgradnje, a već niz godina djeluje u neadekvatnom prostoru je Sveučilišna knjižnica. Osnovni cilj projekta je zaštita i sveobuhvatno korištenje knjižničarskog fonda i osiguravanje potpore cjeloživotnom obrazovanju. Upravo izgradnjom i opremanjem nove knjižnice, Sveučilište će u jedinstvenom adekvatnom fizičkom prostoru moći pružiti usluge znanstvenicima za provedbu istraživanja te okupiti organiziranu mrežu informacijskih izvora i to u zgradi ukupne površine 11.390 četvornih metara za čiju je izgradnju potrebno osigurati 150 milijuna kuna bez PDV-a.

Kad je u pitanju priprema izgradnje najdalje se stiglo s Riječkom inovacijskom društveno-kulturnom arenom (DKC RiArt Arene) koja je prvotno bila zamišljena kao Društveno kulturni centar. Za taj je objekt već odavno ishodovana građevinska dozvola te je započeta i prekinuta gradnja. Riječ je o objektu površine 4.452 četvorna metra za čiju se izgradnju procjenjuje da je potrebno osigurati 56 milijuna kuna bez PDV-a.

Izgradnjom DKC RiArt Arene dobit će se polivalentna dvorana, prostorije za umjetničke studijske programe, razne kulturne i društvene događaje, kulturne i umjetničke organizacije te studentske klubove, kao i prostor za cjeloživotno obrazovanje, stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija.

Taj projekt rezultat je težnje Sveučilišta da ponudi neophodnu multifunkcionalnu infrastrukturu sveučilišnoj i široj zajednici i tako podigne kvalitetu sveučilišnog života kao i raznolikost aktivnosti na Sveučilištu. DKC RiArt Arena predstavlja model inovativnog tehnološko-umjetničkog sustava za akademsko obrazovanje, istraživanja i razvoj novih formata glazbenog, likovnog i scenskog iskaza, dizajna, invencija i inovacija.

Za mini kampus Ika potrebno 14 milijuna kuna

Projekt koji se nalazi u visokoj fazi dovršenosti, kaže rektorica, je projekt izgradnje i opremanja »Centra za razvoj inovacija u turizmu – Adrion TIC«, odnosno izgradnja mini kampusa Ika. Riječ je o projektu koji podrazumijeva izgradnju i opremanje aneksa postojeće zgrade Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu površine 1.250 četvornih metara, a izgradnja aneksa je u potpunosti pripremljena za javnu nabavu radova, odnosno izrađena izvedbena građevinska dokumentacija i ishodovana je pravomoćna građevinska dozvola. Dio tog projekta je i izgradnja te opremanje zgrade ugostiteljsko-turističke namjene – ugostiteljskih i multiplikativnih sadržaja u funkciji obrazovnog procesa kadrova u turizmu i ugostiteljstvu.

U planu je izgradnja nove zgrade površine 620 četvornih metara, a taj je projekt u fazi definiranja projektnog zadatka. Aneks postojeće zgrade planiran je na tri etaže namijenjene smještaju resursa temeljenih na znanju, prvenstveno zbirkama znanstvene literature i znanstvenih podataka, kao i e-infrastrukture namijenjene umrežavanju dionika. Zgrada ugostiteljsko-turističke namjene planirana je u formi trening centra sa sadržajima koji omogućuju simulaciju različitih operativnih aktivnosti. Izgradnjom obje zgrade bile bi zadovoljene temeljne resursne potrebe za organizacijsku reformu istraživanja fenomena turizma, odnosno omogućila bi se istraživanje njegove multidisciplinarne prirode. Za realizaciju ovog projekta planira se utrošiti nešto više od 14 milijuna kuna.

Arena će postati središnje mjesto života na Kampusu gdje će se okupljati studenti, nastavnici i znanstvenici iz područja informacijskih tehnologija te stručnjaci iz umjetničkih područja kako bi sinergijom provodili istraživanja te implementirali i razvijali blokchain tehnologije, razvijali baze metapodatka, softverska rješenja i aplikacije. Radit će se na formiranju razvojnih i operativnih platformi te na transferu tehnologija, istraživanju i razvoju novih sustava digitalne komunikacije.

Istraživačko-razvojni programi okupljeni u areni, omogućit će istraživanje primjene inovativnih umjetničko-tehnoloških rješenja u tradicionalnim područjima: digitalne aplikacije koje su sada okvirnom formom uobičajene u industriji zabave pozicionirat će u proizvodima široke potrošnje, pametnim gradovima i regijama te dostupnim e-infrastrukturama.

Najveći investicijski zahvat među planiranom izgradnjom svakako će biti Tehnički fakultet, jer nova zgrada te ustanove trebala bi imati ukupnu površinu od gotovo 25 tisuća četvornih metara, a procjena je da taj projekt zahtjeva 263 milijuna kuna i to bez PDV-a.

Tehnički i Ekonomski fakultet

Preseljenje Tehničkog fakulteta dio je organizacijske reforme Sveučilišta koja se odvija kroz okrupnjivanje na Sveučilišni kampus na Trstu jer integriranje suvremenog istraživačkog sveučilišta zahtjeva i izgradnju znanstvene i cjelokupne sveučilišne infrastrukture. Tehnički je fakultet komplementaran s postojećim sastavnicama na Kampusu i onima koje će se graditi u narednom razdoblju te je uloga tog fakulteta ključna u multidisciplinarnim istraživanjima. Danas na toj ustanovi studira više od 2.200 studenata, a postojeći prostorni kapaciteti više ne zadovoljavaju suvremene istraživačke potrebe.

Ni prostorni kapaciteti zgrade u kojoj djeluje Ekonomski fakultet nisu zadovoljavajući pa se na listi druge faze izgradnje Kampusa našla i buduća zgrada te ustanove koja bi prema planu trebala imati površinu od 11.510 četvornih metara za što je potrebno osigurati 155 milijuna kuna bez PDV-a. Tim će se projektom predvidjeti prostorije za nastavu, prostorije za znanstveno-istraživački rad, prostorije uprave i administracije, ostali prostori te 300 parkirališno-garažnih mjesta, a novi prostorni uvjeti omogućit će organizaciju znanstvenih i istraživačkih interdisciplinarnih aktivnosti za akademsko osoblje, studente ali i širu zajednicu, posebice poslovni sektor, poput znanstvenih konferencija i skupova.

Važan dio potporne infrastrukture činit će suvremena oprema temeljena na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Institut za fizičku aktivnost, sportsku medicinu i zdravlje

Ostvari li se plan Sveučilišta na prostoru Kampusa smjestit će se i Institut za fizičku aktivnost, sportsku medicinu i zdravlje koji bi trebao biti zgrada nastavnog i znanstvenog rada, terapijskih i trenažnih procesa koji će se provoditi kroz razne sadržaje u sportskoj dvorani na Kampusu. Prema planu Institut će se sastoji od trodijelne sportske dvorane, znanstveno-istraživačkih jedinica i ostalih pratećih sadržaja, ukupne površine 13.407 četvornih metara. Za taj je projekt izrađen je prostorni program, idejni i glavni projekt te je građevinska dozvola pravomoćna. Institut je usmjeren ključnim područjima od znanstvenog i praktičnog interesa u unaprjeđenju sportske medicine, u prvom redu lokomotornom i kardiovaskularnom sustavu uz horizontalno povezivanje s regionalnim centrima izvrsnosti u području temeljnih biomedicinskih, tehničkih i društvenih znanosti koje u navedenim kliničkim disciplinama mogu imati izravno značenje i visok translacijski potencijal istraživačkih rezultata.

Kako bi funkcionirao kao istinski nastavni i istraživački centar u fizičkoj aktivnosti, sportskoj medicini i zdravlju, Institut će obuhvatiti sportske terene i znanstveno-istraživačke jedinice koje će biti podijeljene u laboratorije prema područjima interesa: laboratorij za kliničku i eksperimentalnu ortopediju, laboratorij za kliničku i eksperimentalnu kardiologiju, laboratorij za istraživanje fizičke aktivnosti i metaboličkih poremećaja, tehnologijsko-modelacijski centar za ortopedska pomagala, centar za prikupljanje i obradu podataka, te funkcionalni kardiovaskularni laboratorij kao prostorno zahtjevniji dijagnostički centar s dijagnostičkom opremom za testiranja tijekom i rano nakon fizičkog opterećenja. Objedinjeni sportski i znanstveno-istraživački kapaciteti osigurat će prostornu integraciju timova istraživača i skupina korisnika koji predstavljaju ispitanike u randomiziranim kliničkim pokusima, kao i skupine kontrolnih ispitanika.

Provedbom ovakvih istraživanja moći će se unaprijediti rutinska praksa u prevenciji bolesti lokomotornog, kardiovaskularnog i metaboličkog sustava, omogućit će primjenu novih modela fizičke aktivnosti rekreativaca, modifikaciju treninga profesionalnih sportaša, razvoj terapije pokretom i fizičkom aktivnošću u posebnih skupina s tjelesnim oštećenjima i invalidnošću, ali i razvoj novih materijala i proizvoda u području ortopedskih pomagala te doprinijeti inovacijama zdravstvene industrije. Aktivnosti Instituta imat će izravan utjecaj na konkurentnost ponude lokalnih poduzetnika, podizanje konkurentnosti u strateškim djelatnostima, i dati iskorak u preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi, te globalnoj kvaliteti života lokalne zajednice, a da bi se to realiziralo potrebno je osigurati 125 milijuna kuna bez PDV-a.

Kao i Tehnički fakultet i Ekonomski je fakultet komplementaran s postojećim sastavnicama na Kampusu i onima koje će se graditi u narednom razdoblju te je uloga fakulteta ključna u multidisciplinarnim istraživanjima. Ta ustanova trenutno djeluje u neadekvatnoj zgradi dislociranoj od ostalih sastavnica, bez fizičkog prostora za razvoj.

Zahtjevi tržišta rada u dominantnim sektorima nameću potrebu za manjim grupama studenata i visokim udjelom praktičnog rada, a trenutni prostori u kojima fakultet djeluje otežavaju interakciju s ostalim znanstvenim područjima s kojima bi se znanstvena aktivnost Ekonomskoga fakulteta morala povezati.

Zdravstveni kompleks

Svoje mjesto u Kampusu u drugoj fazi izgradnje naći će još dva fakulteta, a riječ je o Medicinskom i Fakultetu zdravstvenih studija. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci najveća je i najstarija sastavnica Sveučilišta, a ujedno i najveća visokoškolska i znanstvenoistraživačka institucija na području biomedicinskih znanosti izvan Zagreba, dok je Fakultet zdravstvenih studija najmlađa sastavnica. Postojeći prostorni kapaciteti obaju fakulteta više ne zadovoljavaju suvremene nastavne i istraživačke potrebe.

U kontekstu potrebe za organizacijskom reformom Sveučilište je kroz Odluke o dinamici razvoja Sveučilišnog kampusa na Trsatu kao jedan od prioriteta izdvojilo potrebu za objedinjenim djelovanjem na jednoj lokaciji, umjesto velikog broja sada fragmentiranih lokacija, cjelokupnog Zdravstvenog kompleksa na Kampusu koji bi uključivao Medicinski fakultet, Fakultet zdravstvenih studija, Centar za translacijska medicinska istraživanja (TransMedRi) i Klinički bolnički centar Rijeka.

Sveučilište je mišljenja da bi takvo pozicioniranje srodnih industrija i suradnja u strateškom promišljanju, aktivnostima i projektima namijenjenima uključenim dionicima u prepoznatim industrijskim sektorima hrvatskog gospodarstva te povećanje konkurentnosti cjelokupnih sektora uvelike bi pridonijelo strateškom pozicioniranju na regionalnoj razini, a da bi se to ostvarilo planira se graditi objekt površine 25.214 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 200 milijuna kuna.

Postojeća prostorna i druga infrastruktura limitira daljnji razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti, a izgradnjom zajedničke zgrade dvaju fakulteta na prostoru sveučilišnog Kampusa uz izgradnju Centra TransMedRi te nove bolnice u neposrednoj blizini čija je realizacija u tijeku, bit će stvorena osnova daljnjeg razvoja biomedicinske znanosti, te stvoreni nužni preduvjeti za povećanu produkciju različitih profila zdravstvenih radnika.

Za nove sadržaje na kampusu očekuje se i novac iz fondova EU-a / Foto Marko GRACIN

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka