RIJEKA » Prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju podigao je dosta prašine jer bi navodno trebao ograničiti minuse na razinu jedne plaće, no još nije ni ugledao svjetlo dana, a već je i predsjednik Josipović izašao s novim nizom prijedloga i preporuka o tome kako olakšati otplatu kredita i općenito poziciju dužnika u odnosu prema bankama. Nešto se tu preklapa, neke od mjera koje predlaže predsjednik već postoje, odnosno banke ih same nude i provode, međutim, sve u svemu, malo je toga zasad realizirano. U riječkim poslovnicama većih banaka kažu kako nikakvog pojačanog interesa ni upita oko najavljenih mjera, pa ni o onoj o pokrivanju minusa novim kreditom, nema. 

  Ne vjeruju dok ne vide

Građani očito ne reagiraju na prvu loptu, te čekaju što će se od brojnih prijedloga zaista i konkretizirati. U međuvremenu očito pokušavaju živjeti što skromnije jer smanjuju svoju kreditnu izloženost prema bankama.

Prema podacima HNB-a, u godinu dana, od kraja siječnja 2012. do kraja siječnja 2013., ukupni krediti građanima smanjeni su sa 121,9 na 118,4 milijardi kuna, dakle za oko tri i pol milijarde kuna. Oni, međutim, koje je kriza i recesija pritisla u mjeri da postojećim primanjima ne mogu pokrivati dospjele obveze, oslanjaju se na već postojeće mjere banaka za refinanciranje, reprogram, moratorij, i druge oblike aranžmana koje su banke već ponudile i koji se u konačnici također masno naplaćuju. Dok se dakle prijedlozi zakona »kuhaju«, ljudi sami pokušavaju riješiti svoju financijsku situaciju kako znaju i umiju. Najviše bi pomoglo povećanje prihoda no kako to učiniti u uvjetima kada svaki dan donosi nove vijesti o novim otkazima i rastu nezaposlenosti. 

  Depoziti premašuju kredite

U ukupnim kreditima građana oko 10 posto je nenaplativih, dakle, ne vrati se svaka deseta kuna odobrena kućanstvima, a najbolje ipak stoji otplata stambenih kredita gdje je udio nenaplativih ispod pet posto.

Uoči krize, još 2007. ukupni iznos kredita građana kod banaka premašivao je iznos depozita građana, međutim, otkako je nastupila kriza, taj se omjer okrenuo u korist depozita kojih je više, i koji su, inače, i lani rasli, i to za 4,3 posto ili za 6,3 milijarde kuna u odnosu na godinu prije. Građani su tako krajem 2012. u bankama držali 22,7 milijardi kuna kunskih i 130,8 milijardi kuna deviznih depozita. Međutim, pitanje je kako su ti krediti i depoziti raspodijeljeni, odnosno građani koji podižu kredite teško da su i vlasnici depozita. Kako su tijekom krize kamate porasle, onima s depozitima u bankama to je dobro došlo, dok su građani koji otplaćuju kredite u sve težem položaju. Ekonomska nejednakost tako se povećava i po toj osnovi.