Bilo kuda nečistoća svuda

GRAĐANI SE IZJASNILI Rijeka je prljav grad, evo tko je za to kriv

Ljiljana Hlača

U prošlotjednoj anketi portala Novog lista sudjelovala 2.444 čitatelja, točnije građana Rijeke koji su riječju i slikom potkrijepili svoje tvrdnje / Foto Marko GRACIN

U prošlotjednoj anketi portala Novog lista sudjelovala 2.444 čitatelja, točnije građana Rijeke koji su riječju i slikom potkrijepili svoje tvrdnje / Foto Marko GRACIN

Sagledavajući komentare anketiranih, nije samo prljav strogi centar koji bi trebao biti ogledalo grada i koji je u režimu pometanja cijeli tjedan, nebriga se uočava na svakom koraku. Od Kantride pa do Pećina. Kao problem navode se pretrpani kontejneri, odloženi krupni otpad do posude, razno smeće po asfaltu (plastika, žvake) te prljava parkirališta, zapušteno zelenilo, korov...



RIJEKA – Rijeka je prljav grad – pokazala je anketa što ju je početkom prošlog tjedna organizirao portal Novog lista. Tako zapravo misli 69 posto anketiranih (uzorak od 2.444 građana), a 58 posto misli da su za to krivi podjednako komunalna društva kao i građani. Osim što su mogli sudjelovati u anketi, građani su imali priliku komentirati ovu problematiku i poslati fotografije zaprljanih lokacija. Cilj ankete je bio ispitati čistoću grada koja postaje sve češća gradska tema.


Sagledavajući komentare anketiranih nije samo prljav strogi centar grada koji bi trebao biti ogledalo grada i koji je u režimu pometanja gotovo cijeli tjedan, odnosno šest dana; nebriga se uočava na svakom koraku. Od Kantride pa do Pećina.


Kao problem navode se pretrpani kontejneri, odloženi krupni otpad do kontejnera za smeće, razno smeće po asfaltu (plastika, žvake) te prljava parkirališta, posebno njihov okoliš.




Šetalište Ivana Kačića Miošića / Foto Marko GRACIN


Šetalište Ivana Kačića Miošića / Foto Marko GRACIN



Dodatni osjećaj nečistoće u gradu daju masne mrlje koje se vide na riječkim ulicama (osobito na jako frekventnim mjestima), zapušteno zelenilo, korov po rubovima ulica ili zgrada. Građani su jako, jako ogorčeni i na izmet kućnih ljubimaca kojeg ima na svakom koraku, a tomu kao da nema rješenja. Najprljaviji dojam grada je nakon vikenda, kada mladi nakon zabave ostavljaju svoje tragove.


Žabica kod Kapucinske crkve / Foto Marko GRACIN


Žabica kod Kapucinske crkve / Foto Marko GRACIN



Nije da nemamo kanti, nikad ih nije zapravo bilo više, a po novome otpad se može i odvajati, tu su i reciklažna dvorišta, čak dva. Pa zašto smo onda prljavi?


Kada se usporedi čistoća nekih drugih hrvatskih gradova kao što su Zagreb, Zadar, Labin ili Karlovac, za Rijeku se s pravom može reći da je »šporki grad«.


Parkiralište Delta / Foto Marko GRACIN


Parkiralište Delta / Foto Marko GRACIN



Je li vrijeme da se komunalne službe malo ojačaju, jer čini se da postojeća infrastruktura ne može sve to više pratiti?


Parkiralište Školjić / Foto Marko GRACIN


Parkiralište Školjić / Foto Marko GRACIN



Prljavo je sve, ne samo centar


– Prolazeći svakodnevno centrom grada užasnuta sam količinom smeća vidljivog na pločnicima. Očiti je nemar gradskih službi koje bi trebale brinuti o čistoći gradskih ulica. Čim se čovjek makne od Korza, nailazi na neočišćene ulice, ili ako su očišćene, onda je to napravljeno vrlo aljkavo – komentira jedna naša čitateljica, sudionica ankete.



Jedini riječki političar koji je u svoj predizborni program, kandidirajući se za gradonačelnika na posljednjim izborima, uvrstio komunalnu problematiku bio je Juraj Bukša. Njegov program bio je jednostavan i sastojao se od tri točke, a to je očistiti grad, vratiti Rijeku na more i izgraditi novi autobusni kolodvor. Ovo je prilika da ga upitamo što je zapravo mislio pod time »očistit ću ovaj grad«.


– Tijekom kampanje za gradonačelnika jasno sam rekao »Očistit ću ovaj grad« i moram reći da sam iznenađen što je moj entuzijazam ostao nezamijećen, komentira sada svoj program Juraj Bukša.


– Nisam pobijedio na izborima, ali nakon svih čišćenja i planova koje sam izložio, iskreno sam očekivao da ću dobiti povjerenje pobjednika izbora da se pozabavim najosjetljivijim pitanjem u našem gradu – čistoćom, te da u najmanju ruku dobijem priliku da s mjesta direktora Čistoće pokažem što želim napraviti, navodi Bukša.


Po njemu sve je jasno kao dan. Stara-nova vlast to ne želi jer bi to značilo sustavne promijene. Bukša bi promijenio doslovno sve što se promijeniti može.


– Prvo bih uveo kazne i za domaće i za turiste koji prljaju naš grad. Ozbiljne kazne. Dok drugi gradovi uvode novčane kazne za hodanje po gradu s premalo odjeće ili bez nje, ja bih kažnjavao svaki pseći izmet i bačeni papir. Drugi korak bilo bi donošenje Nove strategije rada Komunalnog društva Čistoća. Doveo bih svoj tim koji bi predano radio za isti cilj i motivirao zaposlenike da rade kvalitetnije te pritom imaju osjećaj da stvaraju bolju budućnost za svoju djecu. Rezultate bih postigao za najviše tri mjeseca, u suprotnom bih podnio ostavku. No, kako rezultati sigurno ne bi izostali, nastavio bih u naredne četiri godine stvarati novi, ljepši i čistiji grad. Tada bih konkurirao za Zelenu prijestolnicu Europe te osvojio titulu koja bi u naš grad dovela velik broj turista koji ne žele samo more, kulturu i zabavu, već prije svega kao svoju destinaciju biraju čiste i ekološki napredne gradove. Moj plan je nažalost ostao samo dio moje kampanje, ali uskoro će novi izbori, zaključio je naš sugovornik.



– Dovoljno je pogledati Dolac, Krešimirovu ulicu, Fiorello la Guardija, Pomerio, Barčićevu ulicu, Dežmanovu. Riječ je o opušcima, papirićima i sličnom sitnom otpadu koji se skuplja uz rubove zgrada pružajući sliku prljavštine i neurednosti. Ulice djeluju neoprano i nepometeno. To nije samo moj dojam, već i dojam turista s kojima sam bila u prilici kontaktirati, navodi dalje. Po zimi nas spašava česta kiša, no manjak padalina ljeti otkriva pravo stanje stvari. Iako svi znamo priču o nedostatku novca, naša čitateljica smatra da je ovdje ipak presudan ljudski faktor, odnosno jednom riječju – grad se loše čisti.


Jedna anketirana osoba osobito kao prljavu lokaciju izdvojila je Kapucinske stube (kod Žabice) koje smrde po urinu, a koje se valjda čiste »božjom providnošću«.


Čak 142 tone smeća više!


Da sve to nije samo subjektivna percepcija onih koji reagiraju, tu su i brojke. Tako je lani KD Čistoća koja je zadužena za čišćenje javnih površina pokupila 778 tone smeća, a preklani 636 tona. To je povećanje za 142 tone! U Čistoći kao razlog porastu komunalnog smeća po ulici navode sve življi noćni život grada. No, u sliku prljave Rijeke ne ide samo to.


Kako smo već pisali, a polazeći od njihovog tumačenja, Rijeka je za pojmove Hrvatske relativno veliki grad s pojedinim izuzetno frekventnim dijelovima kojima dnevno prolazi velik broj stanovnika, turista i vozila. Iako se održavanje jako prometnih punktova zapravo obavlja na dnevnoj bazi, a riječ je o užem centru grada, odnosno Korzu s pripadajućim ulicama, percepciju jako prljavog grada daju lokacije za koje Čistoća nije nadležna.


Primjerice, riječ je o autobusnom kolodvoru Žabica, većini riječkih parkirališta, Molo longu, željezničkom kolodvoru, lučkom području. Riječ je o lokalitetima koji su pod koncesijom i tvrtke koje njima upravljaju trebale bi sustavnije voditi brigu o njihovoj čistoći, ali ih i adekvatnije održavati. Ali, to se ne čini. No, zašto onda nadležne službe ne vise doslovno za vratom onima koji ne poštuju gradske regule?


Nadalje, loš dojam o gradu daje i onečišćeno zelenilo po riječkim kvartovima koje je u vlasništvu zgrada oko kojih se nalazi, odnosno u privatnom vlasništvu. A čim je nešto privatno, to više nije komunalna briga. Velik problem ovoj službi daju i ljudske izlučevine, osobito nakon vikenda.


U Čistoći ne vide rješenje u penaliziranju, već jedino u edukaciji. No, edukacija je dugotrajan proces, a građani žele rješenje sada.


Čistoća također održava 1,6 milijuna četvornih metara zelenih površina, vodi se briga o 8.619 stabala i čisti se 255 dječjih igrališta. Djelatnici uočavaju porast biootpada koji nastaje od uređivanja vrtova (rezidba grana, lišće), a koji se redovito odlaže uz kontejnere, posebice na Pećinama i Bulevardu, te krupnog otpada koji se baca po dječjim igralištima, a takvim počiniteljima je teško ući u trag.


Školjić / Foto Marko GRACIN


Školjić / Foto Marko GRACIN



Belveder / Foto Bojan BOZANIĆ


Belveder / Foto Bojan BOZANIĆ