Ulaganja s pokrićem

Direktor Zračne luke Rijeka: ‘Do 2020. ćemo imati pola milijuna putnika’

Marinko Glavan

Zračna luka može uvesti nove linije, međutim, kao u slučaju Hanovera, ne može utjecati na činjenicu da se zbog katastrofalne popunjenosti od 33 posto ista linija ne ukine – Tomislav Palalić / Foto Damir ŠKOMRLJ

Zračna luka može uvesti nove linije, međutim, kao u slučaju Hanovera, ne može utjecati na činjenicu da se zbog katastrofalne popunjenosti od 33 posto ista linija ne ukine – Tomislav Palalić / Foto Damir ŠKOMRLJ

Cilj je povećavati brojeve svih segmenata poslovanja: putnika, operacija, tereta, količine prodanog goriva. Također, unapređivati infrastrukturu, održavati je na adekvatan način, slijedom najmodernijih standarda, a jedna od želja nam je i pronaći partnere za izgradnju hangara, jer je održavanje u zrakoplovstvu višestruko isplativo, ističe Palalić



Ministri prometa i turizma, Oleg Butković i Gari Capelli, nedavno su, zajedno s direktorom Hrvatske turističke zajednice, Kristjanom Staničićem, najavili ulaganja u iznosu od 26 milijuna kuna u idućoj godini u Zračnu luku Rijeka. Dvadeset milijuna u infrastrukturu i šest u udruženo oglašavanje, najavljujući bolje dane za riječki aerodrom. Direktora Zračne luke Tomislava Palalića pitali smo u što će konkretno ta sredstva biti uložena.


– Zračna luka Rijeka ima dijelova u koje se treba ulagati kako bi podigli kvalitetu usluga u infrastrukturnom smislu, 20 milijuna kuna namjeravamo uložiti u infrastrukturu, primjerice projektiranje i izgradnju nogostupa, te dijelom pothodnika ispod uzletno-sletne staze od putničke zgrade do rotora na D102 ispred zgrade Konzuma uz izgradnju autobusne stanice. Mi smo jedina Zračna luka u Hrvatskoj koja ima putničku zgradu na suprotnoj strani uzletno-sletne staze u odnosu na državnu cestu. Do Omišlja je sada, primjerice, pješice šest kilometara ili možete uzeti taxi koji, pogađate, nije jeftin, oko 200 kuna, po riječima putnika, iako cjenik taxista govori drugačije. Na drugim zračnim lukama prijevoznici imaju interesa stati u zračnoj luci, a kod nas moraju gotovo dva kilometra skrenuti s ceste i vratiti se, što nitko od njih ne želi čak i uz kompenzaciju.


Ovime bismo riješili sve probleme odlaska i dolaska putnika na javni cestovni prijevoz po Kvarneru, osim prema Crikvenici, Novom i Senju što ćemo i dalje raditi sami, vlastitim kombi-prijevozom, jer nitko ne vozi na toj relaciji. Nadalje, tim sredstvima planiramo modernizaciju vanjskog dijela zgrade, uređenje hortikulture, proširenje platforme za parkiranje zrakoplova kao i parkinga za automobile, ulaganje u operativno-sigurnosnu opremu i tako dalje. Što se tiče šest milijuna kuna Ministarstva turizma i HTZ-a, o istom od ove godine odlučuje HTZ, ne županijska Turistička zajednica PGŽ-a, ali surađujući međusobno, isti novac se daje zrakoplovnim prijevoznicima da svojim marketinškim kanalima promoviraju ovu regiju.


Maćeha uprava, a ne suvlasnici




Unatoč dosad gotovo nezapamćenom ulaganju u ZL Rijeka s državne razine, tvrdite da Rijeka i dalje dobiva najmanje od svih hrvatskih aerodroma. Možete li pojasniti?


– »Nezapamćeno« je dobro, ali ne toliko dobro kao što je to u drugim Zračnim lukama. Država je uložila više od 350 milijuna u druge aerodrome, u proteklih petnaest godina, otkad se ulaže u kapitalne investicije, za osiguranje sigurnosno prometnih standarda. Od toga je u Rijeku uloženo 35 milijuna, od čega je pak 23 milijuna uloženo u zadnjih pet i pol godina, otkad traje moj mandat. Ta proračunska stavka se smanjuje svake godine, uz sve zahtjevnije kriterije za dobivanje novca. Ovo je jedna vrsta potpore, a druga je izravna subvencija za pokrivanje operativnih troškova koju od 1. siječnja 2015. godine više ne dobivamo. Tih sredstava smo ranije primili oko 15 milijuna kuna. Samo što je tih 15 milijuna otišlo na nerealne operativne troškove, poput regresa i božićnice, u uvjetima kada je tvrtka, uz godišnju subvenciju od četiri milijuna kuna, završavala godine s gubitkom od dva milijuna. Znači matematički smo, od ukupno 350 milijuna kuna za sve aerodrome, dobili 45 milijuna, ali je od toga 15 milijuna otišlo u vjetar, gomilajući gubitke.



Što je s najavljenim cjelogodišnjim letovima prema Njemačkoj? Očekujete li kroz reviziju PSO-a još neku cjelogodišnju liniju?


– Linija za Köln aktivna je cijelu godinu, a preko Kölna se može s Eurowingsom dalje u svijet u njihovoj mreži. Naravno, da pojasnim, otkad smo ušli u EU, linija između Rijeke i bilo kojeg grada u EU smatra se domaćom linijom, tako ćemo tražiti cjelogodišnje linije prvenstveno s nekim od većih aerodroma primjerice u Münchenu, Beču, Rimu, Frankfurtu, Bruxellesu i to dva puta dnevno, što i je jedan od glavnih zahtjeva PSO-a, da stanovništvo regije na liniji za koju nema komercijalnog interesa ima pristup većim centrima zbog školstva, zdravstva, posla, religije i slično.



Odakle takav maćehinski odnos prema riječkom aerodromu, od strane svih dosadašnjih državnih vlasti?


– Za maćehinski odnos manje je odgovorna država ili bilo tko drugi od ostalih šest suvlasnika. Veća je odgovornost na Upravi koja mora biti dovoljno uporna, dosadna, u traženju bilo kakvih sredstava. Za to su, naravno, potrebna obrazloženja koja se neće moći odbiti, kao i projekti. Stalno naglašavam da, ukoliko ne ulažemo, slijede restrikcije Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. Danas imamo najmoderniju opremu operativnih površina u Hrvatskoj, što naši putnici ne vide ili obrate pažnju tek na samoj uzletno-sletnoj stazi.


Oprema i moderna i zastarjela


Je li takav odnos prema aerodromu uzrok kaskanju za drugim zračnim lukama koje redom bilježe rekordni putnički promet, dok Rijeka stagnira?


– Razdvojimo, molim, po čemu to »kaskamo«. Ponavljam, po opremi za noćne operacije i još nekim sličnim detaljima na operativnim površinama smo među najboljima u Hrvatskoj ili čak EU-u.


Po opremi u kontrolnom tornju, što je zadatak Hrvatske kontrole zračne plovidbe, smo među zadnjima, a javnost ne zna da jedini nemamo 24-satnu meteoslužbu, nemamo radarsku sliku, a od svibnja 2017. prilaznu kontrolu nam obavlja Podružnica Pula što je skandalozno, frustrirajuće i tu nam Ministarstvo prometa može pomoći, jer je ponašanje Uprave Hrvatske kontrole zračne plovidbe u tom pravcu nedopustivo.


Po broju putnika kaskamo itekako, kako objasniti podatak da popunjenost zrakoplova tijekom srpnja i kolovoza ove godine u odnosu na prošlu padne za 10 posto. Eurowings je uveo 20 tisuća novih sjedala u odnosu na 2016., a ostvario manji broj putnika. Zračna luka može uvesti nove linije, međutim, kao u slučaju Hanovera, ne može utjecati na činjenicu da se zbog katastrofalne popunjenosti od 33 posto ista linija ne ukine. Možda je manje poznata činjenica da smo po postotnom rastu operacija slijetanja i polijetanja, sa 60-postotnim rastom, na prvom mjestu u Hrvatskoj ove godine, koja je po tome rekordna u povijesti. Imamo rekordni teretni promet, po čemu smo drugi, odmah iza Zagreba.


Mnogi prozivaju upravu za takvo stanje. Kolika je vaša odgovornost i što kanite poduzeti da se stanje promijeni?


– Naravno da je Uprava odgovorna, kako za rekordni profit u 2017. – rekordni broj operacija, rekordni teretni promet, ukupno vraćene dugove dobavljačima i radnicima, povećanje vrijednosti društva za 80 posto, riješene imovinsko pravne odnose, otklanjanje 36 nalaza Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo – tako i za nedovoljan rast prometa putnika, u vezi kojeg tražimo samo ono što i drugi imaju. Kako to promijeniti? Nastaviti raditi kao i do sada. Upornost se isplati.


Vjerujete li da će doći do revizije programa poticanih domaćih letova(PSO – public service obligation)? Je li ministar Butković već zakazao najavljeni sastanak na tu temu?


– Vjerujem u rečeno. Do sad nisam imao prilike izložiti bilo kojem ministru izravno problematiku PSO-a i udruženog oglašavanja, ovaj put smo imali cijelih sat vremena za izlaganje pred dva ministra i njihovim pomoćnicima, i to u prostorima Zračne luke. Dogovoren je hodogram kojim će se pristupiti rješavanju ove problematike, iako nije realno možda očekivati da se PSO radikalno promijeni u cijeloj 2018. godini. Možda se promijeni krajem iduće godine pa to neće značajno utjecati na broj putnika. Kad god se desi, rezultirat će procvatom domaćeg putničkog prometa u Zračnoj luci Rijeka. To će biti vjetar u leđa uz cijeli niz pozitivnih posljedica.


Profit zahvaljujući teretnom prometu


U kakvoj je poziciji Rijeka do sad bila u PSO programu? Što očekujete od revizije i što bi to u konačnici značilo za putnički promet?


– Bili smo u nikakvoj poziciji. Očekujem da ćemo dobiti barem onoliko koliko imaju Zadar, Osijek i Pula, a to znači izravno novih 70 tisuća putnika godišnje. Trenutno u raspodjeli imamo 5 tisuća, a ako dobijemo isto što i Split i Dubrovnik, to znači novih 200 tisuća putnika godišnje. Ponavljam, ova mjera se ne bi ni smjela primjenjivati na velikim i poznatim aerodromima, odnosno na rutama između velikih aerodroma, na komercijalno isplativim rutama, a sve rute prema Dubrovniku i Splitu su komercijalno isplative gledano iz Zagreba. Između ostalog, to bi značilo da imamo i zimski promet kao i svi ostali koji su to dobili PSO-om, a mi smo tek vlastitim naporima, u suradnji s Eurowingsom, prvi put u 18 godina pokrenuli liniju kroz cijelu zimu, preko Kölna i dalje u svijet.


Tomislav Palalić, direktor Zračne luke Rijeka / Foto Damir ŠKOMRLJ


Tomislav Palalić, direktor Zračne luke Rijeka / Foto Damir ŠKOMRLJ



U brojkama, Rijeka od PSO-a ima 400 tisuća kuna i 5 tisuća putnika, a Dubrovnik 20 milijuna i 200 tisuća putnika. Znači Dubrovnik, Split i Zagreb imaju više neizravnih potpora od PSO-a nego je naš ukupan prihod.



Očekujete li snažniji angažman hotelijera i turističkih zajednica na dovođenju avio-gostiju, kako je to najavio ministar Capelli? Do sad su kvarnerski turistički djelatnici bili više nego suzdržani u tom segmentu.


– Naravno da očekujem. To što su na čelu turističkog sektora Gari Capelli i Kristijan Staničić, ljudi koji su proizašli iz lokalne turističke industrije, daje mi za pravo vjerovati da će oni utjecati na to, a i iz dosadašnjih razgovora sa zrakoplovnim kompanijama vidio sam da su, recimo u zadnjih 12 do 15 mjeseci, razgovarali sa gotovo svim zrakoplovnim kompanijama, vršeći na njih svojevrstan pritisak za razvoj avioturizma Zadra, Pule, Rijeke i Osijeka, osobito Osijeka kojem je najteže razvijati turistički sektor. I u području PSO-a najviše bi trebali dobiti oni koji su poput Osijeka najmanje razvijeni kako bi potakli njihov razvoj.


Taj dio pozdravljam i podupirem i svaka im čast na tome. S druge strane, na taj će način osobe koje nam mogu pomoći vidjeti sve prepreke na koje nailazimo kad zrakoplovne kompanije pitaju za određene detalje kao primjerice prepoznatljivost regije i dostupnost određenim granama prijevoza. U razgovoru s bivšim ministrom Darkom Lorencinom bio sam preneražen stavom da je normalno da Istra dobiva najviše poticaja za razvoj. Hotele u Istri nisu gradili samo Istrani, već i Gorani. Pa valjda se treba poticajima razvijati nerazvijene dijelove i zato podržavam da najviše sredstava ide, primjerice, u Gorski kotar.



Jesu li realne najave župana Komadine o povećanju broja putnika za 100 tisuća godišnje, u narednih nekoliko godina? Koliki broj putnika očekujete u idućoj godini?


– Itekako je realno, ali ako se neće promijeniti ništa po pitanju PSO-a onda je realno da sa 145 tisuća u ovoj godini narastemo po sadašnjim najavama, na oko 180 tisuća putnika u 2018. godini. Ako se promijeni PSO i dobijemo jednak broj »sjedala« kao Zadar i Pula možemo na 250 tisuća, a ako dobijemo kao Dubrovnik i Split, onda smo blizu 400 tisuća. O planovima za bazu neke aviokompanije neću ni govoriti trenutno, ali u brojkama to je plus od 250 tisuća putnika.


Ove godine ZL Rijeka bilježi rekordan teretni promet. Koliki će on biti u brojkama do kraja godine i je li to, uz skroman broj putnika, dovoljno za pozitivno poslovanje ZL Rijeka?


– Do kraja godine oko dvije tisuće tona. To je ne samo dovoljno za rekordan prihod, nego i profit. Ali da se ne razumije pogrešno, i stara narodna izreka kaže – štedi se onda kad se ima, a ne kad se nema.


Veliki potencijal


Hoće li nova ulaganja značiti i novo zapošljavanje? Sindikat u Zračnoj luci, naime, tvrdi da poslujete s premalim brojem radnika.


– Prije pet godina smo imali 83 stalno zaposlena sa 100 do 200 sati viška prosječno na kraju godine i 75 tisuća putnika, od čega je bilo njih tri posto s visokom stručnom spremom. Danas nas je 46 stalno zaposlenih i 20 sezonaca od čega je 30 posto s visokom stručnom spremom i prosječno 100 sati manjka na kraju godine i 145 tisuća putnika. Pa sami zaključite. S ovim brojem ljudi možemo opslužiti i do 300 tisuća putnika.


Koji su vaši konkretni ciljevi, koji je broj putnika u ZL Rijeka realno očekivati do 2020. godine, kada će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture?


– Cilj je povećavati brojeve svih segmenata poslovanja: putnika, operacija, tereta, količine prodanog goriva. Također, unaprjeđivati infrastrukturu, održavati je na adekvatan način, slijedom najmodernijih standarda. U slučaju da se PSO revidira na adekvatan način i da se turistički sektor dovoljno angažira kroz udruženo oglašavanje, ne vidim razloga da ne budemo jednom i ispred kolega na obalnim aerodromima. Do 2020. realno je očekivati 500 tisuća putnika. Jedna od želja nam je pronaći partnere za izgradnju hangara, jer je održavanje u zrakoplovstvu višestruko isplativo.


Ministri Butković i Capelli objavili su da će Rijeka postati baza jedne aviokompanije. Imate li više informacija o tim pregovorima, o kojoj je kompaniji riječ i što bi to u poslovnom i financijskom smislu značilo za aerodrom?


– Neću reći da ne znam nešto o tome, ali neću ni iznošenjem informacija ugroziti taj potencijalni projekt. U poslovnom smislu, to bi nas lansiralo ispred Zadra i Pule, u financijskom smislu to bi nam naravno puno značilo, ali s putnicima, za razliku od tereta, značajno rastu i troškovi, kroz, primjerice, broj zaposlenih, što je opet jako dobro za ovaj kraj.


Ove je godine na riječkom aerodromu zabilježen rast od 60 posto u operacijama slijetanja i polijetanja, po čemu je ZL Rijeka prva u Hrvatskoj / Foto Damir ŠKOMRLJ


Ove je godine na riječkom aerodromu zabilježen rast od 60 posto u operacijama slijetanja i polijetanja, po čemu je ZL Rijeka prva u Hrvatskoj / Foto Damir ŠKOMRLJ



Što je s vašim mandatom? Iz Vlade je bila najavljena vaša smjena, no to se nije dogodilo. Do kad ste na čelu Zračne luke?


– Mandat traje do daljnjeg, natječaj je bio nedavno i čeka se odluka po tom pitanju.


Svojedobno ste najavljivali veliko povećanje broja putnika do 2017. godine, čak i kroz plan poslovanja, zašto se ono nije ostvarilo?


– Ove godine ću uzeti samo primjer Eurowingsa. Povećali su broj sjedišta za 20 tisuća u odnosu na 2016., ali je popunjenost pala sveukupno više od 10 posto, na svim linijama, osim za Hamburg. Ryanair je smanjio pred i post sezonu jer nas, eto, mogu zasad ucjenjivati. Nadalje, vezano za plan poslovanja, vjerovao sam iskreno u reviziju PSO ranijih godina, ali tu se dogodilo pet tisuća putnika, a ne koliko i drugi imaju barem približno, čak smo i tu u odnosu na godinu prije dobili avion sa 18 umjesto s 30 sjedišta. Recimo da se ovaj model poticaja godinama zloupotrebljavao i jednog bi dana europska komisija mogla postaviti neugodna pitanja onima koji su te poticaje primili i dijelili.