Najaveći pad broja katolika zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok je istovremeno u Kijevu 100 posto Hrvata i 100 posto katolika. Pula i Medulin najateističkija su mjesta s 15,04% i 14,42% ateista
ZAGREB Broj ateista u deset je godina povećan u svim županijama i danas nema ni jedne županije u kojoj je ateista manje od jedan posto, dok je 2001. godine takvih županija bilo čak devet.
Županija s najvećim udjelom ateista je Istra (9,5 posto), slijedi Primorsko-goranska županija (6,97 posto), Grad Zagreb (6,3 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (4,03 posto).
To su ujedno sve županije u kojima je udio ateista veći od državnog prosjeka koji iznosi 3,81 posto. Te su županije predvodile po broju ateista i 2011. godine, a i u tada vodećoj Istri po tom parametru bilo ih je 6,11 posto.
Županija s najmanjim udjelom ateista je Vukovarsko-srijemska s 1,08 posto, a slijedi Krapinsko-zagorska županija s 1,09 posto. Sjeverozapadni dio Hrvatske, te Slavonija i Baranja očito su krajevi u kojima je vjera ukorijenjenija i gdje je, s iznimkom Zagreba, broj ateista manji.
Apsolutne brojke
No, županije s malim brojem ateista su istodobno županije koje bilježe njihov najveći porast u deset godina. Gledano u aposlutnim brojkama njihov je broj u Zagrebačkoj županiji povećan za gotovo 2,5 puta (s 3.090 na 7.490), u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj je više nego udvostručen.
U Hrvatskoj je 10 općina u kojima nema ni jednog ateista, a zanimljiv je slučaj općine Kijevo. To je jedina općina u kojoj su svi stanovnici Hrvati i svi su katolici. Ateistička općina-rekorder je Medulin s 15,04 posto, a ateistički grad-rekorder također je u Istri; riječ je o Puli u kojoj je ateista 14,42 posto.
Broj katolika manji je u 19 županija, a povećan je u dvije: Zagrebačkoj i Zadarskoj, u svakoj za oko tri tisuće. U Dubrovačko-neretvanskoj je gotovo isti, manji je za 589 vjernika. U nekim županijama Katolička crkva bilježi znatno smanjenje pastve. Najviše vjernika Crkva je izgubila u Zagrebu, gotovo 22.000.
U Osječko-baranjskoj izgubila je gotovo 21.000 vjernika. No u Zagrebu je riječ o smanjenju broja vjernika za 3,2 posto, a u Osječko-baranjskoj županiji za 7,5 posto. U Vukovarsko-srijemskoj županiji, županiji s najmanjim udjelom ateista, Crkva je izgubila najviše vjernika – čak 11,3 posto.
Pročelnik Katedre za socijalni nauk Crkve Katoličkog bogoslovnog fakulteta Stjepan Baloban izjavio je za »Iku« da o činjenici da se 86,28 posto Hrvata i hrvatskih građana izjašnjava katolicima, te oko pet posto pravoslavcima i drugim kršćanima i 1,47 posto muslimanima »moraju više nego u posljednje vrijeme voditi računa političke vlasti i svi oni čimbenici javnoga života koji sve češće donose zakone koji se protive vrijednosnom i vjerskom uvjerenju preko 92 posto hrvatskih građana«.
Trend je povećanje onih koji su se izjasnili kao ateisti i smanjenje broja onih koji se prije deset godina nisu izjasnili ili su upisali nepoznato.
Prvi je Balobanov dojam da se u Hrvatskoj, kad je riječ o vjerskom opredjeljenju, nisu dogodile značajnije promjene, a temeljite analize mogle bi pokazati odakle se regrutirao veći broj ateista.
Rekorderi
Drugi najveći gubitak katolika zabilježen je u Brodsko-posavskoj županiji, koja također broji malen broj ateista. Tamo je broj katolika smanjen za 10,1 posto. Broj katolika smanjen je i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji za nezanemarivih 8,8 posto. Županije s malim udjelom ateista bilježe relativno visok pad broja katolika.
Manji postotak smanjenja udjela katolika u stanovništvu bilježe županije s većim udjelom ateista u stanovništvu. Među njima rekorder je Primorsko-goranska županija gdje je njih broj smanjen za 6,5 posto u odnosu na 2001. godinu. U Splitsko-dalmatinskoj županiji smanjen je za 3,2 posto, a u Istarskoj za tri posto.
