O financiranju 650 milijuna kuna vrijedne gradnje drugog kolosjeka u Rijeci pregovara se sa Svjetskom bankom. Rekonstruirat će se kolodvor na Brajdici u vrijednosti oko 100 mil. kuna. Planirana je obnova Glavnog kolodvora, te gradnja teretnog kolodvora na Mlaci uz terminal na Zagrebačkoj obali
RIJEKA » Tvrtka HŽ Infrastruktura trebala bi postati najveći korisnik sredstava iz fondova EU-a u Hrvatskoj, jer se u razdoblju do kraja 2016. godine planira povlačenje 1,875 milijardi kuna europskog novca za projekte modernizacije i izgradnje novih pruga. Ova i naredna godina planirane su u nešto skromnijim iznosima od 150 milijuna kuna 2013., te 134,1 milijuna kuna naredne godine.
Veliki skok trebao bi se dogoditi 2015. kada bi EU trebala sufinancirati hrvatske projekte na željeznici sa 790,4 milijuna kuna, te dodatnih 950,5 milijuna kuna tijekom 2016. godine. Taj znakoviti porast događa se ponajviše zato što bi u tim godinama trebali biti spremni oni najveći i najvažniji projekti vezani uz Rijeku, a to je izgradnja pruge Rijeka-Zagreb-Botovo, te novog riječkog željezničkog čvora, odnosno spuštanje dodatnog kolosjeka kroz središte Rijeke s priključcima na kontejnerske terminale Brajdica i Zagrebačka obala.
Daljinsko upravljanje
Kako ističe predsjednik Uprave HŽ Infrastruktura Darko Peričić, zasad je napravljen plan održavanja i investicija s projekcijama do kraja 2016. godine, ali se nakon toga, u periodu do 2020. godine planira nastaviti još ambicioznije, te godišnje povlačiti više od pet milijardi kuna europskih sredstava za željeznicu.
» Po dvokolosječnoj pruzi od Rijeke do Škrljeva rješavaju se uska grla unutar čvora i otvara mogućnost uvođenja gradskog i prigradskog prometa u Gradu Rijeci – dužina dionice 12 kilometara
» Od Škrljeva do Delnica gradi se drugi kolosjek uz postojeću prugu na dionici Škrljevo-Zlobin, a na dionici Zlobin-Delnice predviđena je gradnja dodatnog kolosjeka pruge na novoj trasi (snizuje se kota najviše točke pruge za 107 metara), te je predviđena gradnja tri tunela ukupne dužine 9,6 kilometara (2,9+5,5+1,2) i vijadukta dužine 972 metra. Ukupna dužina dionice je 39,6 kilometara
» Novi kolosjek na pruzi od Delnica do Ogulina /Skradnika, ukupna dužina dionice pruge Škrljevo-Skradnik iznosi 110,5 kilometara
» Nova nizinska pruga od Skradnika do Horvata. Duljina dionice 75,2 km
» Izgradnja drugog kolosjeka uz postojeću prugu od Horvata do Zagreba. Ukupna dužina dionice 17,6 km
– Mogućnosti su kad je riječ o Hrvatskoj za povlačenje europskih sredstava na razini od milijarde eura svake godine, većina toga za prometne projekte. Ali, sve ovisi o nama i našim sposobnostima. Kad je riječ o željeznici najviše investicija ide na 5. koridor, odnosno riječku prugu. HŽ Infrastruktura će sigurno povući najviše sredstava EU-a u odnosu na sve državne tvrtke. Stvari će se događati postupno, pa treba reći kako mi već radimo remont stare riječke pruge od Škrljeva do Zagreba, što je investicija od gotovo 500 milijuna kuna u ovoj godini. Uvodimo daljinsko upravljanje prometa i projekt automatskog pružnog bloka, koji će nam bitno povećati kapacitet stare pruge, te omogućiti servisiranje tereta s Brajdice. Mi ćemo apsolutno biti u mogućnosti prevesti 60 posto prometa od 250.000 TEU-a koliko se neslužbeno najavljuje na Brajdici naredne godine. To je taj prvi pomak, a drugi veliki korak ide 2015. godine kada polako završavamo projektiranje i počinjemo graditi prugu u Gorskom kotaru i Rijeci, govori Peričić precizirajući zatim kako će te godine početi gradnja triju tunela na novoj trasi drugog kolosjeka između Zlobina i Delnica. Ukupno su ti tuneli dugi 9,6 kilometara i riječ je o tzv. peglanju stare mađarske pruge, kao i smanjenju visinske razlike na jednoj od najtežih dionica.
Zatvaranje prometa
Poseban aspekt željezničkih investicija bit će Rijeka, odnosno drugi kolosjek kroz grad, uvođenje gradske željeznice i gradnja novih kolodvora. Prvo je iduće godine na redu rekonstrukcija kolodvora na Brajdici vrijedna oko 100 milijuna kuna. U godinama iza toga planirana je obnova Glavnog kolodvora Rijeka, te gradnja novog teretnog kolodvora na Mlaci uz terminal na Zagrebačkoj obali. U HŽ Infrastrukturi planiraju imati potpisane ugovore o izgradnji riječkog željezničkog čvora do početka 2016. godine, što znači da će te godine postojeća pruga u Rijeci biti zatvorena za sav promet.
» Obnova i rekonstrukcija dionice Okučani-Novska, 35,85 milijuna eura, okončanje 2014. godine.
» Projektiranje rekonstrukcije, nadogradnje, izgradnje i obnove dionica Križevci-Koprivnica-državna granica, Dugo Selo – Novska (1.faza), Goljak-Skradnik i Hrvatski Leskovac-Karlovac (sredstva EU-a za projekte), ukupna investicija 1 milijarda eura
» Projekt izgradnje 2. kolosijeka dionice Klara – Sisak
» Projekt izgradnje teretne obilaznice oko Zagreba
» Projekt rekonstrukcije i elektrifikacije dionice Zaprešić – Zabok
» Projekt elektrifikacije dionice Sv. Ivan Žabno – Gradec -Bjelovar
» Projekt rekonstrukcije dionice pruge Okučani – Novska
– Za nas je to jedina i najbolja opcija. Zatvaranjem prometa maksimalno ćemo skratiti rokove i u razdoblju od najviše 18 mjeseci izgraditi drugi kolosjek na prioritetnoj dionici od Mlake do Škrljeva. Putnike ćemo u tom razdoblju autobusima voziti do Škrljeva, a istovremeno ćemo raditi na svim dijelovima trase, prijelazu preko Krešimirove ulice u središtu Rijeke, razgradnji nasipa na Školjiću, širenju trase na poziciji kod trsatskih stuba, kao i na spajanju pruge prema kontejnerskom terminalu Brajdica. Taj riječki dio bit će drugačije financiran. Već su u tijeku pregovori sa Svjetskom bankom i postoji njihova dobra volja da se oni uključe u taj dio projekta, koji je vrijedan oko 650 milijuna kuna. Tu je krajnja odluka na Vladi, a nama je izuzetno važno financirati investiciju na taj način, jer bi u slučaju korištenja europskih sredstava sve predugo trajalo i ne bismo mogli održati željene rokove, govori Peričić, te dodaje kako se znaju i rokovi izgradnje nizinske pruge do Skradnika, kao i drugog kolosjeka od Skradnika do Rijeke.
Krčko pitanje
To znači da bi cijeli željeznički pravac na potezu od mađarske granice do Rijeke trebao bi biti u gradnji 2016. godine, a neke dionice nizinske pruge i puno ranije. Sve bi ovo, uključujući i riječki čvor s dva nova željeznička kolodvora u Rijeci, trebalo biti završeno 2020. godine, a investicija bi ukupno iznosila oko tri milijarde eura.
Što će se događati poslije toga ovisi isključivo o razvoju lučkog prometa na dva terminala, postojećem na Brajdici i onom na Zagrebačkoj obali, čija bi izgradnja trebala započeti u prvom kvartalu naredne godine, a završiti do 2017. godine.
2016. » 950,5 mil. kn
2016. – 2020. » 5 mlird. kn godišnje
– Mi znamo okvirno i koliko bi koštalo spuštanje željeznice na Krk. Riječ je o investiciji od oko 2 milijarde eura, jer tu govorimo o dovršetku nizinske pruge od Skradnika do Rijeke, gdje su predviđeni ti dugi tuneli od gotovo 15 kilometara, kao i izgradnja novog Krčkog mosta. Ta će se priča pripremati u trenutku kad kontejnerski promet u Rijeci bude blizu maksimuma i to je jedino realno, jer ćemo ovih predviđenih 1,2 milijuna TEU-a godišnje s dva riječka terminala moći kvalitetno pokriti sa željezničkom infrastrukturom, koju ćemo imati 2020. godine. Krk je svakako velika priča, ali pripada nešto daljoj budućnosti, zaključuje predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.
