ZAGREB Uz sve probleme koje ima državni proračun na njega bi se dodatno, uz kredite za koje je država jamčila u brodogradnji, mogle sručiti i obveze koje dospijevaju u cestogradnji.

Prije dvije godine Vlada se suočila s nelikvidnošću u javnim poduzećima, u ljeto 2009. godine kalkuliralo se s time da u tvrtkama koje imaju najveće probleme s otplatom obveza, HAC-u, HC-u, HEP-u i HŽ-u, ukupne neplaćene obveze dosežu i do četiri milijarde kuna. Država je reagirala odobravanjem kredita kako bi te kompanije počele uredno plaćati svoje obveze.

Dvije godine kasnije Hrvatska elektroprivreda koja je u ljeto 2009. godine imala oko 800 milijuna kuna neplaćenih računa svoje obveze uredno plaća i kako su nam odgovorili iz te tvrtke, 30. lipnja nisu imali dospjelih a neplaćenih obveza. Uz to HEP je u prošloj godini ostvario dobit veću od milijardu kuna. U HŽ-u je situacija dvije godine ista ili malo bolja, jer ta kompanija ima 304 milijuna kuna dospjelih a neplaćenih obveza, dok je taj iznos u kolovozu 2009. godine bio 70 milijuna kuna veći.

Što se događa u cestogradnji, odnosno u dvije najveće tvrtke HC-u i HAC-u, javnost ne može tako lako doznati.

Na naše pitanje kolike su njihove dospjele, a neplaćene obveze iz HC-a nisu odgovorili ni nakon više od dva tjedna.

Iz HAC-a je odgovor stigao, ali u njemu konkretnog odgovora nema. Na pitanje kolike su neplaćene obveze HAC-a na dan 30. lipnja iz te tvrtke odgovaraju da »dospjele obveze za investicije iznose pet posto od ukupnog planiranog iznosa za investicije u 2011. godini, s prosječnim brojem 23 dana kašnjenja«. Što znače dospjele obveze za investicije i koje još obveze HAC ima iz te kompanije nisu pojašnjavali.

 S obzirom da su u ovoj godini planirali investicije od dvije milijarde kuna to znači da su njihove neplaćene obveze vezano za investicije oko sto milijuna kuna.

U HAC-u nisu raspoloženiji ni kad su u pitanju informacije o otplati kratkoročnih obveza, odnosno onih koje dolaze na naplatu do kraja godine, kao i podaci o ukupnim obvezama te kompanije.

No, podaci Ministarstva financija za prvo tromjesečje otkrivaju puno više o tome kakve obveze stižu na naplatu u tvrtkama koje su osnovane isključivo radi cestogradnje.

 U tri tvrtke, HAC-u, HC-u i Autocesti Rijeka-Zagreb do proljeća sljedeće godine na naplatu dospijeva više od 6,5 milijarda kuna, od čega najviše otpada na HAC oko 5,5 milijarda kuna.

HAC, HC i Autocesta Rijeka-Zagreb imaju kratkoročne obveze koje su gotovo dvostruko veće od onih u HEP-u (3,7 milijardi kuna), kompaniji koja je i po pitanju imovine i prihoda neusporedivo jača od sve tri tvrtke iz cestogradnje zajedno.

Te tri kompanije dobavljačima i izvođačima moraju platiti oko milijardu kuna, dok se ostatak uglavnom odnosni na plaćanje kredita. U tome baš leži opasnost za državni proračun i toga su u Vladi, tvrde naši izvori iz Banskih dvora, i te kako svjesni.

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista u ponedjeljak, 1. kolovoza 2011.