– Prihvatila sam da nema druge nego dopustiti da mi se preko ovrhe dugovanja naplate s računa, iz plaće. Osoba koja se predstavljala kao ja, naime, nikada nije pronađena. No, nakon što sam otišla na rodiljni dopust, ostala sam šokirana kada mi je prvi mjesec na tekući račun sjela rodiljna naknada i jednokratna pomoć države, i kada mi je taj novac progutala ovrha! Naknadno su mi rekli da moram otvoriti zaštićeni račun na koji će mi se ubuduće uplaćivati rodiljna naknada, ali da novac koji mi je uzet, gotovo 8.000 kuna, nikada neću dobiti natrag. Zamislite kako mi je bilo, to sve u trenutku kada sam kod kuće imala bebu od nekoliko tjedana i niz novih troškova! No, i tada sam se pomirala sa situacijom. Otvorila sam račun za zaštićena primanja i sve je bilo u redu dok nisam nakon rodiljnog dopusta završila na Zavodu za zapošljavanje. Ponovno ista priča – već je prvi mjesec naknadu sa Zavoda progutala ovrha, priča nam ogorčena Andrea.

  Kaže, kasnije joj je objašnjeno da za svako primanje mora otvarati novi zaštićeni račun, ali i još nešto.

  – Sve sam se vrijeme grizla što se nisam dobro informirala i otvorila te račune ranije, no onda sam proučila zakone i shvatila da to nisam mogla učiniti. Ta mogućnost uopće ne postoji?! Račun za zaštićena primanja ne može se otvoriti čak ni ako osoba točno zna kada prvi put treba dobiti bilo koje od primanja koja su  su meni ovrhom uzeta, naša sugovornica. 

  I u pravu je. Zakon doista određuje da se zaštićeni račun ne može otvoriti unaprijed, nego mu, apsurdno, mora prethoditi blokada računa dužnika! U takvim slučajevima osoba može od ovrhovoditelja tražiti povrat uplate jednom kada otvori zaštićeni račun, no Andreu su njeni ovrhovoditelji odbili. Logično, njihov je interes doći do svojih potraživanja i ne ide im u prilog vratiti novac ako to nisu dužni.

  Ovu praksu potvrđuju i u Hrvatskoj udruzi banka, gdje ističu kako banke od 1. siječnja 2011. godine nemaju nadležnost nad provedbom ovrhe na novčanim sredstvima. Naime, objašnjavaju iz HUB-a, tada je na snagu stupio Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (ZPONS) prema kojem se sve osnove za plaćanje (ovršna rješenja, porezna rješenja, zadužnice i ostalo) dostavljaju isključivo FINA-i. Od tada banke prilikom provedbe ovrhe postupaju isključivo prema nalogu FINA-e i nemaju nikakvu odgovornost za vođenje redoslijeda naplate, provedbe naplate, blokade ili deblokade računa ovršenika te se klijenti po svim tim pitanjima moraju obraćati direktno FINA-i.

  – Banke su vodile ovrhe do 1. siječnja 2011. godine, a sada je to posao FINA-e. Svaka je banka obvezna prema zakonu izvršiti nalog agencije, pojašnjava Ivana Prgomet, savjetnica za odnose s javnošću HUB-a. Naša je sugovornica prije svega ogorčena na loš zakon koji, smatra, ne štiti najslabije karike u društvu, čak ni u odrebama koje služe baš u tu svrhu. Također, drži da bi zakon ipak trebao dati ovlasti bankama da preispituju ovršne prijedloge kada se odnose na zaštićena primanja.