Skraćeni rokovi

Upitni projekti vrijedni 36 milijuna kuna: Nacionalni park Brijuni čeka EU sredstva

Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ

Foto Reuters

Foto Reuters

Drastično skraćenje roka moglo bi ozbiljno ugroziti sve projekte što u naredne tri godine planiraju realizirati na otočju i zato su u NP Brijuni apelirali na ministra regionalnog razvoja da vrati raniji rok 



Ministarstvo regionalnog razvoja na čelu s ministrom Tomislavom Tolušićem drastično je skratilo rokove nacionalnim parkovima i parkovima prirode za podnošenje projektnih prijedloga na otvoreni poziv »promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode« čime je u pitanje dovedena sudbina ukupno 20 projekata vrijednih 620 milijuna kuna.


Naime, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU je u dogovoru s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode u travnju ove godine raspisalo javni poziv namijenjen parkovima prirode za prijavu EU projekata. Tada je bilo dogovoreno da će taj poziv trajati do kraja 2017. do kada bi trebalo biti spremno svih 20 projekata, no ministarstvo regionalnog razvoja promijenilo je rokove tako da je rok s 31. prosinca 2017. skraćen na 31. listopad 2016. Skraćivanje rokova oštro je osudio ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović rekavši da »jednostrano skraćivanje rokova za 14 mjeseci nije poticaj, već stvaranje problema i ozračja koje je sve osim poticajno i razvojno«.


Nepromišljena odluka


Protiv takve odluke ministra Tolušića reagirali su i ravnatelji nacionalnih parkova koji su apelirali da se rokovi ipak produlje kako u pitanje ne bi došla europska sredstva kojima planiraju realizirati svoje projekte te su među ostalim od ministra zatražili da promijeni ovakvu štetnu i nepromišljenu odluku.




Ravnatelj NP Brijuni Sandro Dujmović potvrdio je da na Brijunima putem ovog poziva pripremaju dva velika projekta ukupno vrijedna 36 mil. kuna. »Da, apelirali smo na ministra regionalnog razvoja da vrati raniji rok i iskreno se nadam da će se uspjeti pronaći rješenje i da će projekti krenuti u realizaciju«, kaže Dujmović iz čijih se riječi dade naslutiti da bi ovakvo drastično skraćenje roka moglo ozbiljno ugroziti sve ono što se u naredne tri godine planira realizirati na otočju.



Mali Brijun otvoriti posjetiteljima


Mali Brijun je jedan od najkompleksnijih projekata kojeg planira realizirati vodstvo nacionalnog parka. U planu ga je provesti u suradnji s nekoliko institucija, a zasad ravnatelj Dujmović otkriva da se radi o institucijama u kulturi i jednoj znanstvenoj instituciji. U prvoj bi se fazi uredilo sedam objekta koji su skroz devastirani. Na tom bi se mjestu uredio info-punkt za posjetitelje, restoran, spavaonice. – Cilj nam je otvoriti otok za dnevne obilaske i posjetiteljima pokazati tvrđavu, prekrasne plaže i šetnice. U planu je kompletna obnova infrastrukture i tvrđave te cijeli Mali Brijun pretvoriti u jedan edukativan centar, odnosno mjesto koje će cijelu godinu posjećivati mladi (od vrtića do fakulteta), kako bi sudjelovali u školi u prirodi. Partner bi nam bila jedna institucija u kulturi, a cilj nam je organizirati i radionice glume, režije, slikarstva.  Uz tu umjetničku komponentu, uključit ćemo i jednu znanstvenu instituciju, a plan je jedan od objekata urediti u znanstveni centar otvorenog tipa gdje bi dolazili istraživači i mladi znanstvenici koji bi na otočju provodili istraživanja, pripremali diplomske radove, doktorate, magisterije. Cijeli bi otok u neku ruku bio spoj kulture, znanosti i prirode i kao takav, bio bi jedinstven u Hrvatskoj, zaključio je Dujmović.


Konkretno, na otočju su u visokoj fazi pripreme dva projekta, jedan je vrijedan 30 mil. kuna, a njime se planira kupnja nove ekološke brodice na struju koja bi mogla primiti 150 putnika, a čija je vrijednost između 10 i 12 mil. kuna. Brod kojeg žele kupiti ne proizvodi se u Hrvatskoj pa stoga još traže opciju kako ga nabaviti. Uz to predviđeno je uređenje i otvaranje kompleksa Etnografskog i Arheološkog muzeja koji su već godinama zatvoreni, a koji bi se sredstvima iz projekta oplemenili novim postavima, a uredila bi se i šetnica oko muzeja.


Drugi projekt vezan je uz izradu kompletne projektne dokumentacije za uređenje Malog Brijuna i svih tamošnjih turističkih objekata kao i kompletna valorizacija Malog Brijuna. Uredili bi se postojeći objekti koji su u lošem stanju, a nalaze se u samom centru otočja. To bi ujedno bila pretpostavka da se Mali Brijun ponovno otvori za dnevno posjećivanje gostiju. Vrijednost tog projekta iznosi 6 mil. kuna.


– Imamo pripremljena dva izdvojena projekta, jedan je infrastrukturni, a drugi je vezan uz projektnu dokumentaciju. Projekti su u visokoj fazi pripreme, a na njima radimo već dvije-tri godine, no cijela je procedura dosta teška s obzirom na to da su svi objekti i krajolik kulturno dobro tako da sve mora biti usklađeno s konzervatorima. Mi nemamo vlastite projektne timove i za projekte su zaduženi ljudi koji rade u nacionalnom parku i na drugim poslovima. Osim toga, kada smo krenuli u cijelu tu priču, nismo imali objekte knjižno i katastarski sređene. Ministar Tolušić rokove je skratio jer tvrdi da projekti dugo traju, što je istina, no treba imati na umu specifičnost naših projekata koji se provode na pomorskom i kulturnom dobru, kaže Dujmović. Naglašava da su samo za pripremnu dokumentaciju potrošili 800 tisuća kuna, a taj im je iznos dodijelio Fond za zaštitu okoliša. Tu će svotu morati vratiti ako ne stignu prijaviti projekte.


Prekratki rokovi


– Upravo zbog toga nam ovakvo skraćenje rokova ne odgovora jer moglo bi se dogoditi da budemo primorani vratiti taj novac. S obzirom na razgovore koji se vode na razini dvaju ministarstava, vjerujem da će  će se datum produžiti najmanje do kraja godine. Naš dodatni problem je što nemamo Plan upravljanja koji treba proći potrebnu proceduru i javni uvid te očekujemo da bismo do kraja listopada mogli imati Plan upravljanja, kaže Dujmović istaknuvši da je rok za realizaciju projekata kraj 2019.


– Za razvoj Brijuna ovaj bespovratan novac kojeg možemo povući je itekako značajan te još jednom apeliramo na ministra Tolušića da vrati prijašnji rok jer mnogi parkovi neće stići te će biti primorani vratiti sredstva. Prekratko je to vrijeme da se mogu kvalitetno pripremiti projekti čija se vrijednost kreće od 3,5 do 85 milijuna kuna zaključio je Dujmović.