Budući da će se sljedeći parlamentarni izbori ipak održati ove godine, preslagivanje političkih stranaka u punom je jeku. Za sada, čini se, puno je zanimljivija situacija na centru i ljevici gdje se osim Kukuruku koalicije, za koju još uvijek nije sigurno da će u istom sastavu izaći na izbore, za naklonost birača bore i druge stranke – ORAH, Hrvatski laburisti, Narodna stranka reformisti Radimira Čačića, Živi zid, stranke krajnje ljevice kao što je Radnička fronta, te nova stranka donedavnog predsjednika Ive Josipovića koja će se najvjerojatnije zvati Naprijed Hrvatska.

  S druge pak strane, čini se da je situacija na desnoj strani političkog spektra puno jasnija. Tu je na zadnjim izborima, dvama za europski parlament i predsjedničkim, dominirala koalicija predvođena HDZ-om, a u kojoj se nalaze i HSS, HSPAS, HSLS, HRAST, HKDS, BUZ i Zagorska demokratska stranka. Međutim, ni na ovoj strani političkog spektra, glavni blok nije bez konkurencije koja bi na predstojećim izborima mogla ostvariti jako dobar rezultat.

  Daleko najznačajnija stranka tu jest HDSSB. Kako su više puta izjavljivali čelnici ove stranke, HDSSB će na predstojeće parlamentarne izbore izaći samostalno, i to u dvije slavonske izborne jedinice, četvrtoj osječkoj i petoj slavonsko-brodskoj. HDSSB je prije nekoliko mjeseci i službeno ugasio Savez za Hrvatsku, koaliciju osam desnih i konzervativnih stranaka koje su na ovaj način izašle na izbore za europski parlament, te na predsjedničke izbore. Iako su na njima, na razini države, dobivali oko sedam posto glasova, što bi im jamčilo desetak mjesta u Saboru, glavni akteri Saveza za Hrvatsku, čelnici HDSSB-a, odlučili su se za samostalan izlazak.

HDSSB tvrd orah

Kako se može neslužbeno doznati, HDZ još nije izgubio svaku nadu da bi u svoju veliku koaliciju mogao privući i HDSSB. Glavni tajnik stranke Milijan Brkić čak je posjetio neformalnog, ali stvarnog lidera HDSSB-a Branimira Glavaša u mostarskom zatvoru dok je ovaj još bio tamo kako bi u razgovoru s njim pokušao dogovoriti predizbornu suradnju dviju stranaka. Međutim, Glavaš je odbio, prije svega jer bi ulaskom u takvu koaliciju HDSSB praktički izgubio razlog svog postojanja kao regionalne stranke u stalnom ratu sa Zagrebom, ali i zbog činjenice da je na čelu HDZ-a Tomislav Karamarko kojeg smatra izravno odgovornim za njegov kazneni progon koji je završio presudom na osam godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog u jesen 1991. godine u Osijeku nad srpskim civilima.

  Druga veća priča na desnici je Ruža Tomašić. Kao predsjednica HSPAS-a suvereno je dva puta s najviše preferencijalnih glasova ulazila u Europski parlament na zajedničkoj listi s HDZ-om i ostalim koalicijskim partnerima. Međutim, nakon toga dogodilo se nešto još nezabilježeno u 25 godina hrvatske demokracije. Zbog sukoba s glavnim tajnikom HSPAS-a Perom Ćorićem, Tomašić je napustila stranku kojoj je bila na čelu. Nakon nekoliko mjeseci političke stanke ušla je u i potom postala predsjednica novoosnovane Hrvatske konzervativne stranke (HKS). U političkim se kuluoarima pojavila informacija da bi HKS na predstojeće parlamentarne izbore mogla izaći u nekoj vrsti koalicije s čelnicom udruge »U ime obitelji« Željkom Markić.

Politički debitanti

– Razgovaramo sa zaista puno ljudi, među njima je i gospođa Markić. Ali nikakvu odluku o načinu izlaska na izbore nismo donijeli. Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati na ljevici. Ako se tamo dogovore da idu na izbore svi zajedno u jednom bloku onda ćemo se i mi pridružiti HDZ-ovoj koaliciji gdje su nam vrata još uvijek širom otvorena. Ne želim biti ta koja će preuzeti odgovornost za eventualni poraz desne opcije, a osim toga zaista je krajnje vrijeme da s vlasti ode ova nesposobna Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem. Međutim, ako se dogodi da na ljevici na izbore ide, osim Kukuriku koalicije, još nekoliko stranaka i koalicija, onda ćemo i mi izaći ili samostalno ili u koaliciji s pojedincima i strankama s kojima imamo slične programe i ciljeve, rekla je Tomašić za naš list. Dodala je da se HKS trenutno užurbano radi na izgradnji stranačke infrastrukture i povećanju članstva za koje Tomašić kaže da se u najvećem dijelu sastoji od mladih ljudi koji se dosada nisu okušali i politici.

  – Često me pitaju imam li kakvu namjeru surađivati s postojećim pravaškim strankama. To nije moguće. I to zbog toga jer je većina čelnika pravašakih stranaka ljudi s kojima je nemoguće surađivati, a osim toga pravaštvo na takav način je mrtvo. Ovo što mi u HKS-u radimo je pravaštvo za 21. stoljeće dok je ono što rade postojeće pravaške stranke zastarjelo i nema više nikakvog utjecaja u domaćem političkom životu, rekla je Tomašić.

  HSP je nekada bio stožerna pravaška stranka, imao je u jednom trenutku čak osam zastupnika u Saboru, ali je zbog međusobnih svađa čelnika stranke ostao bez parlamentarnog statusa. Međutim, aktualni predsjednik HSP-a Daniel Srb smatra da je stranka prošla najgore razdoblje i da joj sada slijedi politički uspon.

  – To se vidi i iz rezultata nedavnih lokalnih izbora. To je nekako prošlo ispod radara i medija i ostalih političkih stranaka, ali mi smo na ovim ponovljenim izborima jako dobro prošli. Na primjer, u Korčuli je cijela HDZ-ova koalicija dobila 11 posto, a mi sami šest. Ili u Omišu smo dobili 11 posto, na Pagu 8. Sve je to znak da se stranka oporavlja od svega što nam se događalo zadnjih nekoliko godina, rekao je Srb. On kaže da će stranka na sljedeće parlamentarne izbore izaći ili samostalno ili u koaliciji sa srodnim strankama.

Pravaši nepoželjni

– Ali ako bude koalicije onda ću je javno obznaniti tek stotinjak dana prije parlamentarnih izbora. Jer ako bi to napravio ranije, onda bi se lako moglo dogoditi da je pokušavaju rasturiti one snage koje smatraju da bi im nešto takvo moglo oduzeti birače, rekao je Srb. Nije želio reći s kim bi mogao koalirati, ali nije ni demantirao da se moglo raditi o novoj stranci, HKS-u, koju vodi Ruža Tomašić.

  – O gospođi Tomašić imam puno bolje mišljenje nego o ostalim čelnicima pravaških stranaka. Ali do izbora još ima dosta vremena tako da je prerano govoriti o tome hoćemo li i s kime koalirati. Ljudi me često i dalje pitaju zašto se ne udružimo s ostalim pravaškim strankama koje postoje na hrvatskoj političkoj sceni. A jedino što im ja mogu odgovoriti jest to da se sa čelnicima tih stranaka ne može surađivati, što zbog njihove osobnosti što zbog činjenice da su neki od njih stalni gosti crnih kronika jer im se sudi za razne novčane pronevjere, rekao je Srb čija je stranka bila članica Saveza za Hrvatsku.

  Članica te koalicije bila je Hrvatska zora – stranka naroda. Osnivač i čelnik te stranke je Milan Kujundžić koji se kao kandidat Saveza za Hrvatsku natjecao i na nedavnim predsjedničkim izborima na kojima je osvojio nešto više od šest posto glasova.

  – Pripremamo izborni sabor stranke na kojem ćemo izabrati novo stranačko vodstvo. Nisam još uvijek siguran hoću li se još jednom kandidirati za predsjednika stranke. A na izbore ćemo izaći jer stanje u Hrvatskoj, kako gospodarsko tako i društveno, nije dobro. I to se treba mijenjati. Na izbore ćemo izaći sami, jer postoji prostor za stranku kao što je naša i očekujemo da osvojimo nekoliko saborskih mandata, rekao je Kujundžić.